ZAGREB/LUXEMBOURG - Dug državnog sektora u eurozoni, promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), krajem trećeg tromjesečja 2011. smanjen je na 87,4 posto BDP-a, s 87,7 posto u istom razdoblju tri mjeseca ranije, objavio je europski statistički ured Eurostat. Ukupni iznos duga 17 članica eurozone dosegnuo je 8.191 milijardu eura i veći je za 25 milijardi eura u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, pokazali su podaci. To je i prvo izvješće Eurostata o tromjesečnom kretanju javnog duga u eurozoni i EU-u, čime ured omogućuje praćenje tog važnog pokazatelja u kraćim vremenskim razdobljima. Prvi put Eurostat je objavio i iznose koje države članice eurozone duguju jedne drugima temeljem sudjelovanja u programima financijske pomoći. Krajem trećeg tromjesečja 2011. vrijednost ukupnih međusobnih dugova dosegnula je u eurozoni 70 milijardi eura, odnosno 0,8 posto BDP-a. Angažman Njemačke i Francuske, koje su najviše uplatile u tri dosadašnja paketa pomoći (za Grčku, Irsku i Portugal), dosegnuo je 0,7 odnosno 0,6 posto njihovih BDP-a. Za 27-članu EU ukupni iznos državnih dugova dosegnuo je 10.320 milijardi eura, više za oko 107 milijardi eura u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani. Kao udio u BDP-u uvećan je na 82,2 posto, s 81,7 posto BDP-a koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju, objavio je Eurostat.
PEKING - Veleposlanik Europske unije u Kini kazao je da bi azijski div mogao u ovoj godini postati najveće izvozno tržište za Europu i preteći Sjedinjene Države, dok Peking želi potaknuti domaću potražnju. "Postoje indikacije da bi u 2012. Kina mogla postati najveće europsko izvozno tržište", izjavio je Markus Ederer novinarima u Pekingu. "Europski izvoz u Kinu raste brže od europskog uvoza iz Kine", kazao je, dodajući da se prognoza temelji na tekućim trgovinskim trendovima. Nije novinarima dao nikakve konkretne podatke. Njegov istup nadovezao se na izjavu kineskog premijera Wena Jiabaoa da Kina razmišlja o tome da pomogne dugom pogođenoj eurozoni posredstvom stabilizacijskih fondova. Stabilna Europa od presudne je važnosti za Kinu, naglasio je kineski premijer. I dok je kineski izvoz u EU u prošloj godini u odnosu na 2010. porastao za 14,5 posto, uvoz europskih proizvoda u tu azijsku zemlju poskočio je za 25,6 posto, pokazuju službeni kineski podaci.
PEKING - Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da bi oštar pad gospodarskih aktivnosti u Europi mogao gotovo prepoloviti kinesku stopu rasta. Iz MMF-a poručuju da bi Peking trebao biti spreman uvesti poticaje kako bi ublažio utjecaj slabljenja rasta u inozemstvu u slučaju da europski rast oslabi zbog dužničke krize. Međunarodni zajmodavac sa sjedištem u Washingtonu predviđa za ovu godinu da će rast u Kini iznositi 8,2 posto, ali upozorava da bi mogao pasti za do četiri postotna boda ukoliko europska kriza uzrokuje veliko smanjenje proizvodnje. Svjetska banka objavila je prošlog mjeseca da bi se Kina i ostale zemlje u razvoju trebale pripremiti za moguće izraženije slabljenje aktivnosti u svjetskom gospodarstvu koje bi ih moglo teže pogoditi nego ekonomska kriza 2008.
ATENA - Dvije velike grčke sindikalne skupine, ADEDY i GSEE pozvale su ponedjeljak na opći 24-satni štrajk protiv novih mjera štednje koje traže EU i MMF, objavila je agencija ANA. Posljednjih opći štrajk je održan u Grčkoj 1. prosinca 2011., i bio je šesti te godine. Lijevo orijentirana oporba, komunistička i radikalna, najavila je prosvjede od ponedjeljka navečer. Nove mjere su "kronika najavljene smrti", a svrha joj je srozati pravo na rad i plaće za dodatnih od 20 do 30 posto, rekao je predsjednik GSEE, Iannis Panagopulos. Premijer Lucas Papademos u ponedjeljak nastavlja sastanke s vjerovnicima zemlje i šefovima stranka koje ga podržavaju u pokušaju zaključenja pregovora o mjerama štednje koje uvjetuju financijski spas zemlje.
BRUXELLES - Dansko predsjedništvo EU-a predstavilo je nov prijedlog za deblokadu procesa odobravanja genetski modificiranih kultura koji je izazvao mnoge kritike. Država koja želi pravo na izuzeće da zabrani uzgoj neke GM kulture, po prijedlogu, morala bi pokušati postići dogovor s tvrtkom koja traži njezinu autorizaciju da odustane od njezina uzgoja na teritoriju te države. "Time bi se dala velika težina biotehnološkim tvrtkama u donošenju odluke", rekao je jedan europski pregovarač. Većina država članica s velikim obradivim površinama nisu zadovoljne prijedlogom, jer on "ne rješava ni problem manjka vjerodostojnosti procesa ocjene problema koje predstavlja GMO niti dvojbi oko rizika u sporu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom", dodao je drugi. Kompromis se temelji na odredbama za odobravanje pesticida i biocida i prilagođava ih GMO-u. Prije svega, tvrtkama proizvođačima GMO-a omogućuje ulogu u pregovaračkom procesu, što su ekolozi odmah osudili.
LONDON/ZAGREB- Novi izvršni direktor talijanske banke Intesa SanPaolo planira radikalne promjene na najvišim razinama menadžmenta u sklopu nastojanja najveće talijanske banke po tržišnoj vrijednosti da se pojačano usmjeri na međunarodno poslovanje, piše londonski list Financial Times. "Mislim da bi imalo smisla da među višim menadžerima budu predstavnici međunarodne zajednice. Ima prostora za diversifikaciju", prenosi londonski dnevnik riječi Enrica Cucchianija, koji je čelnu dužnost u banci preuzeo u prosincu. Novi čelnik dodao je kako pritom prije svega na umu ima talentirane bankare iz Azije. Takav plan odražava nastojanja Cucchianija da poboljša učinkovitost bančinog poslovanja izvan Italije, a Intesa planira i iskoristiti povlačenje iz investicijskog bankarstva domaćeg konkurenta UniCredita, piše nadalje londonski dnevnik.
TOKIO - Japanski proizvođač automobila Mitsubishi Motors objavio je da će prekinuti proizvodnju u jedinoj tvornici u zapadnoj Europi. Proizvodnja u Mitsubishijevoj tvornici u nizozemskom Bornu smanjena je na samo 50.000 automobila zbog naglog pada prodaje Mitsubishija u Europi. Kompanija još nije objavila kakvi su joj planovi za tvornicu koja zapošljava 1.500 radnika i proizvodi modele Colt i Outlander. Proizvodnja u Nizozemskoj bit će zaustavljena na kraju ove godine. Kompanija je već ranije najavila da će zaustaviti proizvodnju Colta u toj tvornici ali se nadala da će tamo preseliti proizvodnju novog modela. To su onemogućili teški ekonomski uvjeti.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima zbog zbrinutosti trgovaca i ulagača da bi neuspjeh pregovor o drugom paketu pomoći za Grčku mogao zakočiti potražnju u eurozoni. Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu bila niža za 85 centi i iznosila je 113,73 dolara. Na američkom je naftnom tržištu barel pojeftinio 77 centi, na 97,07 dolara. Tržišta čekaju hoće li grčke koalicijske stranke prihvatiti bolne uvjete novog paketa pomoći, kako bi osigurale potreban novac za uredno servisiranje financijskih obveza. Očekivalo se da će to učiniti u ponedjeljak, ali je jedan dužnosnik grčke vlade opovrgnuo da je određen takav rok. "Jedan od ključnih rizika u europskoj situaciji jest mogućnost da Grčka ne postigne sporazum o mjerama štednje koje se od nje traže", rekao je Ric Spooner iz sydneyskog CMC Marketsa. Na kraju prošlog tjedna tržišta je ugodno iznenadilo izvješće o američkom tržištu rada u siječnju, koje je pokazalo da su poslodavci neto otvorili čak 243 tisuće novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti se spustila na 8,3 posto. Ne popušta ni napetost oko iranskog nuklearnog programa, pa je jedan iranski zapovjednik u nedjelju kazao da bi Teheran napao zemlju sa čijeg bi se teritorija izvodile akcije protiv Irana.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagače ohrabrili podaci o snažnom rastu zaposlenosti u SAD-u, dok je euro pod pritiskom jer nema napretka u pregovorima o restrukturiranju grčkih dugova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,1 posto, a otprilike toliko porasle su i cijene dionica u Australiji i Singapuru. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,3 posto. Jutros je cijena dionice Mazde porasla više od 4, a Panasonica 7 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu će i ovoga tjedna u fokusu ulagača biti kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija, kao i pregovori o restrukturiranju grčkih dugova, dok se s makroekonomske scene ne očekuju podaci koji bi mogli znatnije usmjeriti tržište. Dow Jones indeks prošloga je tjedna ojačao 1,6 posto, na 12.862 boda, najvišu razinu od svibnja 2008. godine. S&P 500 skočio je, pak, 2,2 posto, na 1.344 boda, najvišu razinu u šest mjeseci, dok je Nasdaq indeks porastao 3,2 posto, na 2.905 bodova, najvišu razinu od prosinca 2000. godine. Prošlotjedni rast burzovnih indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u petak, nakon što je objavljeno da je u siječnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 243.000, najviše od travnja prošle godine i znatno više od očekivanih 150.000. U fokusu ulagača bit će nastavak sezone objave kvartalnih poslovnih rezultata, a izvješća će ovoga tjedna objaviti 66 kompanija, čije su dionice u sastavu S&P 500 indeksa.