ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sinoć je odgovarajući na prozivanja bivšeg predsjednika Stjepana Mesića istaknuo kako je potpuno legitimno danas upitati se ima li bilo koji trošak, pa i trošak Ureda bivšeg predsjednika, opravdanje u funkcionalnosti, a podsjetivši da ni nijedan propis ne uređuje koje su zadaće bivšeg predsjednika, kazao je da su sada Mesićeve aktivnosti privatne. Josipović je poručio da neće uzeti predsjedničku mirovinu jer ona ni po sadašnjim propisima nije obaveza, nego je pravo koje on neće iskoristiti. Mesić je jučer u izjavi za javnost reagirao na stajalište predsjednika Josipovića da bivši predsjednik ne bi trebao imati ured te, uz ostalo, poručio kako se nada da će i Josipović shvatiti kako obveze predsjednika traju i nakon mandata. U ekskluzivnoj izjavi za treći Dnevnika HTV-a Josipović je kazao da cijeni Mesića kao istaknutog političara, ali da ga njegova izjava malo razočarala "bez obzira što u njoj prepoznajem šarmantni stil savjetnika Tomislava Jakića". "Danas je potpuno legitimno upitati se je li bilo koji trošak, pa i trošak Ureda bivšeg predsjednika, ima opravdanje u funkcionalnosti. Ono što je istina, bez obzira što se to predsjedniku Mesiću ne dopada, jest to da danas nema nijednog propisa koji bi uredio koje su to zadaće i očekivanja društva od bivšeg predsjednika. Ja mislim da je to pogrešno i ako se to promijeni možda ću i ja drugačije misliti nego što to danas mislim", kazao je Josipović. Navodeći kako je Mesić u svojoj izjavi istaknuo da kao bivši predsjednik ima određene zadaće - predavanja, gostovanja i slično - Josipović je kazao kako su sada to privatne aktivnosti pri čemu Mesić, naravno, predstavlja i sliku jednog dijela političke scene u Hrvatskoj. "Međutim, kada bi to imalo tretman službenih aktivnosti, državničkih aktivnosti to bi trebalo negdje predvidjeti. Uz to, trebalo bi predvidjeti i mehanizam usklađivanja stavova s onima koji su na izborima dobili legitimitet da vode državu", poručio je Josipović istaknuvši kako tada vjerojatno ne bi bilo, uz sve one dobre stvari koje je Mesić radio, i onih koje nisu bile u interesu Hrvatske poput podrške bivšem libijskom vođi Moameru Gadafiju.
ZAGREB - Na okruglom stolu "Cruising turizam i opasnost po okoliš" koji je jučer u Novinarskom domu organizirao Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) zaključeno je kako se veća zagađenost s cruisera može prevenirati ili smanjiti te da bi vlasti, ekološke udruge, znanstvene institucije i novinari zajedno na tome trebali poraditi. HND-ov Zbor taj je skup organizirao potaknut nedavnom katastrofom velikog cruisera Costa Concordia, pitajući koliko su cruiseri kao novi i sve zanimljiviji oblik turizma i u Jadranskom moru korisni i prihvatljivi, a koliko su ponajprije zbog svoje veličine i masovnosti prijetnja ne samo moru nego i lukama. Sudjelovali su predstavnici ministarstava zaštite okoliša i prirode te pomorstva, prometa i infrastrukture, udruga, znanosti i obrazovanja, tvrtki i državnih institucija. Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Hrvoje Carić iz zagrebačkog Instituta za turizam, koji smatra da je potrebna uspostava efikasnog i sveobuhvatnog sustava nadzora i sankcioniranja, a uz ostalo predlaže i naplatu "trošarine okoliša" po putniku.
SPLIT - U prigodi proslave 800. obljetnice franjevačke nazočnosti među Hrvatima sinoć je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu predstavljeno muzikološko knjižno izdanje "Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja", s tonskim zapisima. Knjižno izdanje, koje je objavljeno u Glazbenom nizu "Nova et vetera" Zbornika Kačić, na 502 stranice prikazuje tradicijsko crkveno pučko pjevanje kao sastavni dio liturgijskih slavlja u redovničkim samostanima i župama u toj franjevačkoj provinciji. Projekt je prije nekoliko godina predložio provincijal fra Željko Tolić kako bi se prikupilo pjevnu baštinu te provincije, osnovane 1735. godine. Građa u knjizi je suvremenom metodom obrade glazbenog materijala posložena načelom analize tekstovnih posebnosti, uz opis melodijskih posebnosti glazbenog oblika, rečeno je na predstavljanju. Taj glazbeni niz rezultat je istraživanja glazbenih historičara i crkvenih glazbenika koji su napjeve zabilježili, snimili i transkribirali spašavajući tako pjevanu tradicijsku crkvenu baštinu od zaborava. Etnomuzikolog Joško Ćaleta ocijenio je da je iz napjeva moguće iščitati povezanost crkvenog i pučkog pjevanja.
OSIJEK - Pred prepunim gledalištem u osječkome Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića sinoć je premijerno izvedena lutkarska predstava "Dobri doktor Jojboli" u režiji Tamare Kučinović, prema motivima ruske pripovijetke Korneja Ivanovića Čukovskog. Redateljica Tamara Kučinović osječki je diplomant glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji, a režiju je završila u Sankt Peterburgu. Ravnateljica osječkog Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, Jasminka Mesarić izrazila je zadovoljstvo što se Tamara Kučinović odlučila za svoj diplomski rad prirediti upravo lutkarsku predstavu i ujedno što svoju prvu predstavu radi upravo u tom kazalištu. Dodala je kako prvi put s osječkim dječjim kazalištem surađuje i Olga Balashova iz Sankt Peterburga, koja je izradila lutke i autor je scenografije. Suradnik za glazbu je Hrvoje Radnić, a dramaturginja je Maja Sviben. U predstavi glume Ivica Lučić, Areta Ćurković, Mladen Vujčić i drugi. Lutke su "na svoj način ispričale osuvremenu priču 'Dobri doktor Jojboli' i pokazale kako se dobro uvijek isplati", rekla je ravnateljica Mesarić.
ZAGREB - Monografija "Arhitekt Ignjat Fischer" autorice Marine Bagarić, više kustosice Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), znanstveni je i izdavački uzor bez konkurencije na ovim geografskim širinama, istaknuo je recenzent arhitekt Aleksander Laslo na sinoćnjem predstavljanju u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ). Tako je u organizaciji Kulturnoga društva "Miroslav Šalom Freiberger" ta monografija ponovno predstavljena u Zagrebu, nakon što je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) prošle jeseni javnost prvi put upoznata s opusom toga arhitekta koji je snažno obilježio arhitekturu hrvatskoga glavnog grada na kraju 19. i u prvim desetljećima prošloga stoljeća. Objavljena u sunakladništvu "Menadarmedije" i MUO-a monografija je rezultat autoričina višegodišnjeg istraživanja opusa arhitekta Ignjata Fischera koje je Marina Bagarić 'zaokružila' i doktorskom disertacijom. Po riječima Aleksandera Lasla, riječ je o najboljoj arhitekturnoj monografiji ne samo u Hrvatskoj, već i šire, koja je bez konkurencije i uzor je, odnosno model koji je ljestvicu postavio vrlo visoko te će je biti teško dosegnuti.