Šest anketiranih ekonomista najvećih domaćih banaka procjenjuje u prosjeku da će domaće gospodarstvo ove godine zabilježiti pad od 1,3 posto. Pritom njih dvoje očekuje pad od oko 2 posto, a četvero do 1 posto.
Nova recesija domaćeg gospodarstva posljedica je ponajviše krize u Europskoj uniji. Čak četiri od šest anketiranih ekonomista dužničku krizu i recesiju u Europi navodi kao glavni razlog slabljenja domaćeg BDP-a. Dvojica, pak, daju primat domaćoj fiskalnoj prilagodbi.
Ako doista dođe do recesije, to će onemogućiti ozbiljniju fiskalnu prilagodbu, navodi HUB o osvrtu na anketu.
„Štogod vlada napravila, lošije punjenje proračuna od očekivanja uzrokovat će relativno visok fiskalni deficit. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9 posto, pri čemu su razlike u očekivanjima male: najveći optimist očekuje -4,5, a najveći pesimist -6 posto BDP-a“, navodi se u osvrtu na anketu.
Najveći utjecaj na pad domaćeg BDP-a imat će, smatraju ekonomisti, daljnji pad investicijske aktivnosti. U prosjeku, šest anketiranih ekonomista očekuje pad investicija za 2,7 posto.
Nova recesija u Hrvatskoj izazvala bi i daljnji rast nezaposlenosti. Najveći optimist među anketiranima očekuje na kraju ove godine stopu nezaposlenosti, po ILO metodi, od 13,1, a najveći pesimist od 16,4 posto.
No, inflacija će ostati pod kontrolom. U prosjeku ekonomisti očekuju rast cijena na malo za 2,5 posto.
Tekući račun bilance plaćanja očekuju u prosjeku u ravnoteži, što je u skladu s recesijskim očekivanjima.
„Ekonomisti koji očekuju jaču recesiju očekuju suficit na tekućem računu bilance plaćanja, do 1 posto BDP-a, što treba prvenstveno tumačiti smanjenim uvozom, a ne povećanim izvozom“, navodi HUB u osvrtu na anketu.
Što se, pak, deviznog tržišta tiče, očekuje se stabilan tečaj koji bi se na kraju 2012. trebao kretati na sličnoj razini na kojoj se i sada nalazi: između 7,5 i 7,6 kuna za jedan euro“, navodi se u osvrtu na anketu HUB-a.