Proučavanje rezultata popisa stanovništva dvojice profesora ekonomije s Instituta Manhattan, konzervativne istraživačke ustanove, pokazalo je da su gradovi u SAD-u više rasno integrirani nego u bilo koje vrijeme od 1910., da su potpuno bjelačke enklave "praktično izumrle", te da se crnačka urbana geta osipaju iako još uvijek postoje, navodi dnevnik New York Times u online izdanju.
Priljev imigranata i obnova crnačkih četvrti pridonijeli su promjeni, ali je još veću ulogu odigrala selidba crnaca u predgrađa, navodi se u studiji.
Napredak je manje izražen između crnaca i bijelaca koji nisu Latinoamerikanci, nego između crnačkog i necrnačkog stanovništva.
U studiji pod nazivom "Kraj stoljeća segregacije" profesor Edward Glaeser s Harvarda i Jacob Vigdor sa sveučilišta Duke, utvrdili su da samo 20 posto američkih crnaca živi u getima gdje je 80 ili više posto crnačkog stanovništva, u usporedbi s gotovo 50 posto koji su živjeli u takvim četvrtima prije pola stoljeća. Autori istodobno napominju da "trend desegregacije u stanovanju nije bitnije pridonio da se smanji jaz u zapošljavanju i postignućima između crnaca i bijelaca".
Nalazi u studiji Glaesera i Vigdora popraćeni su s nekoliko upozorenja i opomena drugih stručnjaka da studiju ne treba promatrati kao proglašenje kraja segregacije u SAD-u.
"Sada postoji mnogo više crno-bijele integracije četvrti nego prije 40 godina", rekao je profesor Reynolds Farley, iz Centra za populacijske studije Sveučilišta Michigan. "Oni od nas koji su radili na segregaciji 1960-ih nikada nisu predvidjeli takvo opadanje. Ipak, crnci su i dalje znatno više odvojeni od bijelaca nego što su to Hispanci ili Azijati", dodao je.
Douglas Massey, sociolog s Princetona je rekao: "U smislu trendova u crno-bijeloj segregaciji, mi stvarno vidimo dva trenda: u metropolitanskim područjima s malim crnačkim populacijama doista smo promatrali oštro smanjenje segregacije, ali kod onih s velikim crnačkim stanovništvom, pad je puno sporiji a povremeno i ne postoji. Iako su potpuno bjelačke četvrti uglavnom nestale, to je više zbog ulaska Latinoamerikanaca i Azijata u ranije potpuno bjelačke četvrti".
William Frey, glavni demograf Brookings instituta, upozorio je kako "izvješće šalje potencijalno štetnu poruku da stambeno odvajanje crnaca i bijelaca više nije prioritetni problem u ovoj zemlji".
Iako je nedavni skromni pad u razini crnačke segregacije dobrodošao, popis stanovništva iz 2010. pokazuje da prosječni crni stanovnik još uvijek živi u četvrti koja je 45 posto crnačka a 36 posto bijelačka, rekao je Frey. Istodobno, prosječni bijelac živi u četvrti koja je 78 posto bjelačka, a 7 posto crnačka.
Sociolog sa sveučilišta Brown, John Logan, kazao je kako za razumijevanje dugoročnih trendova u segregaciji, treba biti svjestan i napretka i otpora promjenama.
"Daleko smo od kraja segregacije", zaključio je Logan.
Od velikih gradova, kao oni s najmanje segregacije izdvojeni su Dallas i Houston, dok je razina segregacije po četvrtima najviša u gradovima s najbrojnijim crnačkim stanovništvom - Detroitu, Chicagu, Clevelandu i St. Louisu, te među metropolitanskim područjima u Chicagu, New Yorku i Philadelphiji.