ZAGREB
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) do daljnjega ostaje u državnoj riznici, objavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon današnje konstituirajuće sjednice novog sastava Upravnog vijeća zavoda. Posljedica je to, kazao je, visine deficita koji u HZZO-u za prošlu godinu iznosi 2,2 milijarde kuna čemu treba pridodati i 3 milijarde kuna duga drugih zdravstvenih ustanova. "Ne znam da li me čeka još koji kostur u ormaru, ali novaca u HZZO-u nema, a posljedica svega je da HZZO ostaje u Državnoj riznici", rekao je Ostojić i dodao da tako ostati sve dok se ne riješi deficit te dok HZZO ne bude imao uvjete da postane prava osiguravajuća tvrtka. Za predsjednika novog Upravnog vijeća, čiji će zadatak biti preustroj zavoda, izabran je zamjenik ministra Marijan Cesarik, a u sastav vijeća, kazao je ministar, po prvi puta su ušli i predstavnici udruga pacijenata. Jedna od prvih odluka novog UV-a bit će donošenje nove liste lijekova, koja nije mijenjana od svibnja prošle godine. Očekuje se da će biti donesena u idućih pet do sedam dana, s naglaskom na, kazao je Ostojić, generičke lijekove jer oni snižavaju cijenu a održavaju istu kvalitetu zdravstvene usluge. Upitan hoće li nakon prošlotjedne odluke o smanjenju zdravstvenog doprinosa za dva posto proračun za zdravstvo dodatno biti smanjen, ministar je odgovorio da je to pitanje na premijera i ministra financija. "Smanjenje doprinosa za zdravstvo maksimalno podržavam, kako bi se smanjila cijena rada, ali uz uvjet da ono bude privremeno i da se za godinu-dvije dana vrati na postojeću razinu, a da se deficit alimentira iz drugih izvora", rekao je Ostojić te poručio pacijentima da zbog toga neće doći do pada u kvaliteti zdravstene usluge.
ZAGREB
Prvi radni sastanak o izmjenama Zakona o športu počeo je danas poslijepodne u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i zatvoren je za javnost. Na radnome sastanku sudjeluju stručnjaci i predstavnici sportskih ustanova, među kojima i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša i glavni tajnik HOO-a Josip Čop. Neposredno prije početka sastanka predsjednik i glavni tajnik HOO-a dali su kratke izjave novinarima u kojima su pozdravili početak razgovora o zakonskim izmjenama vezanim za sport koje su, istaknuli su Mateša i Čop, potrebne. Predsjednik Mateša rekao je da to i njegov prvi službeni sastanak s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Željkom Jovanovićem te ocijenio da je takav pristup ministarstva dobar. Dodao je i da je dužnost MZOS-a ukazati na slabe "točke" hrvatskoga sporta kako bi se one promijenile na temelju zakonskih polazišta. Mateša smatra i da su izmjene Zakona o športu potrebne kako bi se došlo do rješenja koja će pridonijeti razvoju hrvatskoga sporta. Iz Službe za odnose s javnošću mjerodavnoga ministarstva najavljeno je da će o tijeku sastanka izvijestiti priopćenjem.
ZAGREB
Ministarstvo obrane (MORH) i cijeli sustav obrane u fazi su reorganizacije zbog učinkovitosti, radi se i na novim zakonima o obrani i o službi u Oružanim snagama čiji bi prijedlog trebao biti spreman do jeseni, a reducirat će se broj generala te ljudi u administraciji, doznaje se danas u MORH-u. "Pomoćnica ministra obrane Višnja Tafra na čelu je radne skupine koja radi na novome zakonu o obrani i zakonu o služenju u Oružanim snagama", rekao je ministar obrane Ante Kotromanović i dodao da se on treba dovršiti do ljeta kako bi bio spreman za jesensku sjednicu Sabora. U njemu će se povećati učinkovitost sustava i jasno će se definirati koja su prava i obaveze profesionalnog vojnika te njihovo radno vrijeme, što nije jasno definirano u sadašnjem zakonu po kojemu vojnik ima osmosatno radno vrijeme. "Ako je zbog raznih razloga to bilo duže, odmah su se pisali prekovremeni sati, a ako oni nisu bili plaćeni, imali smo razne sudske tužbe", rekao je ministar Kotromanović i dodao da je MORH lani na temelju presuda za radne i slične sporove morao isplatiti oko 82 milijuna kuna. Višnja Tafra istaknula je da je sadašnji zakon još iz 2002. godine, da se kroz razne dopune i izmjene tog zakona u osnovi nije mnogo promijenio te da je potreban novi zakon. Stari zakon pisan je dok još nismo bili članica NATO-saveza, dodala je. Kako je najavio ministar Kotromanović, u MORH-u i Oružanim snagama namjerava se smanjiti broj administrativnog osoblja za 180 do 200 te broj generala.
ZAGREB
Nakon obavijesti da je u Mađarskoj obustavljena istraga o podmićivanju u slučaju INA-MOL, USKOK je priopćio da "eventualna odluka mađarskog tužiteljstva" nema nikakvog utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena. "Budući da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske kazneni progon protiv Z. T. Hernadija nije ustupilo nadležnim pravosudnim tijelima Republike Mađarske, istraga protiv imenovanog je u Republici Hrvatskoj i nadalje u tijeku", objavio je USKOK na svojim internetskim stranicama, ističući da do sada nisu zaprimili obavijest Vrhovnog državnog odvjetništva Mađarske o eventualno donesenoj odluci o istrazi protiv predsjednika Uprave MOL-a. Vijest da je u Mađarskoj obustavljena istraga protiv Hernadija danas su objavili mađarski i svjetski mediji citirajući glavnog tužitelja Imru Keresztesa. "Moguća odluka nadležnog pravosudnog tijela Mađarske o dovršetku istraživanja, kako to prenose sredstva javnog priopćavanja, nije od važnosti za istragu USKOK-a. Tek nakon ispitivanja imenovanog biti će moguće donijeti državnoodvjetničku odluku", ističu u USKOK-u. U priopćenju podsjećaju da su opetovano zatražili Hernadijevo ispitivanje.
OSIJEK
Dopredsjednik osječkog HDZ-a i saborski zastupnik Josip Salapić ustvrdio je na današnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare gradskog odbora stranke da su se "određeni pripadnici tajnih službi uključili u unutarstranačke izbore u HDZ-u" te je zatražio nadzor i unutarnju kontrolu u policiji u Osijeku, a za sebe zaštitu. Rekao je kako postoje indicije da pojedinci službe unutar MUP-a "dilaju informacije i time ugrožavaju sigurnost pojedinih građana Osijeka" pa, kako je rekao, i njega osobno. "Posljednjih dana doživio sam velike pritiske i uvrede i ima indicija da se radi o osobnom jurišu na mene," rekao je Salapić. Na novinarski upit znači li to da su se pripadnici tajnih službi uključili u unutarstranače izbore u HDZ-u, Salapić je rekao: "Imamo informacije da određene službe koje se zovu Sigursnosno-obavještajna agencija rade za interese koji nisu u skladu sa zakonom". Dodao je kako je zbog toga zatražio od MUP-a da obavi nadzor i unutarnju kontrolu "nad ljudima unutar policije u Osijeku", te da je zatražio i zaštitu za sebe osobno, dodavši kako će kao saborski zastupnik to tražiti i od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Rekao je kako o detaljima ne može govoriti iz sigurnosnih razloga, ali da je podnio privatnu tužbu protiv jednog portala koji je objavio da Salapić na Pravnom fakultetu u Osijeku, gdje je radio do prije četiri godine, sređuje ispite osobama iz javnog života. Zamjerio je Tomislavu Karamarku što je u medijima komentirao raspuštanja valpovačkog HDZ-a, koje, rekao je, nije sporno.
RIJEKA
Na prvoj konferenciji za novinare u novoj zgradi sjedišta Primorsko-goranske županije danas su, uz obnašatelja dužnosti župana Vidoja Vujića i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatka Komadine, videolinkom iz Zagreba sudjelovali potpredsjednik Vlade Neven Mimica i pomoćnica ravnatelja CARNet-a Ivana Golub, a videolinkom iz Rijeke gradonačelnik Vojko Obersnel i rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin. Oni su novinarima predstavili projekt obnove nove zgrade Županije i projekt e-Županija, a načinom održavanja današnje konferencije za novinare istaknuta je važnost povezivanja institucija državne uprave, lokalnih jednica i obrazovnih institucija i važnost korištenja novih tehnologija. Svi sudionici istaknuli su da su Rijeka i Primorsko-goranska županija u području primjene novih tehnologija komuniciranja među vodećima u Hrvatskoj. Vujić je predstavio projekt obnove zgrade na adresi Slogin kula 2. Zgrada ima sedam etaža, ukupno 1800 četvornih metara, a u njoj će biti smješteno šest županijskih odjela i 90 zaposlenika. Na fasadi su postavljene fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije, koja će se isporučivati u javnu električnu mrežu, a na krovu je novo plinsko postrojenje za grijanje i hlađenje na prirodni plin. Predstavljen je i projekt e-Županija čiji je cilj razvoj mrežne telekomunikacijske infrastrukture i mrežnih usluga za korisnike u županiji. Mimica je rekao da će do kraja mandata biti umreženi sustav elektroničke uprave, a Komadina je istaknuo da ministarstvo ima puno posla na razvoju digitalnih tehnologija.
ZAGREB
Demokratski centar (DC) pozvao je danas Vladu da uvede sniženu stopu PDV-a na proizvodnju temeljnih poljoprivrednih proizvoda čime bi se "znatno ojačalo poljoprivredne proizvođače i dovelo do pojeftinjenja od kojih bi korist imali najširi slojevi stanovništva". Poljoprivredni proizvodi pojeftinili bi za barem desetak posto, što bi uz sniženje i nultu stopu PDV-a na neke prehrambene proizvode dovelo do pojeftinjena za deset do trideset posto proizvoda za prehranu, a većom potražnjom za tim proizvodima povećao bi se promet u trgovini na malo i potaknulo proizvođače na širu proizvodnju, ističe se u priopćenju DC-a. DC smatra da bi se time povećala konkurentnost domaćih cijena hrane i smanjio uvoz hrane, a povrat PDV-a od vlastite potrošnje ojačao bi poljoprivredne proizvođače, amortizirao smanjenje izravnih subvencija i omogućio da njihov proizvod konkurira na stranim tržištima. Kako poljoprivreda čini jedva pet posto BDP-a, snižavanje stope PDV-a koštalo bi proračun manje od 1,5 milijardi kuna što bi se nadoknadilo već tijekom prve godine, a u idućim godinama dalo bi snažan impuls razvoju Slavonije i ostalih poljoprivrednih krajeva, ističe se. DC pozdravlja uvođenje snižene stope PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge, ali drži da se, kao i sve dosadašnje vlade, prema Slavoniji odnosi maćehinski.
ZAGREB
Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) pozdravilo je danas saborsku odluku o ukidanju tzv. povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, ustavne suce i glavnog državnog revizora, a očekuje da će na isti način sudbinu svih hrvatskih građana dijeliti i svi ostali državni dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike. "SUH očekuje da će posao biti dovršen do kraja kako bi se svi državni dužnosnici preselili u opći mirovinski sustav te ostvarivali mirovine temeljem rada i uplaćenih doprinosa, čime bi dijelili sudbinu svih građana Hrvatske. Tražimo sustav jednak za sve, pa i za predsjednika Republike, utoliko više što većina europskih zemalja ne poznaje povlaštene mirovine", navodi sindikat u priopćenju. Napominje da Hrvatska trenutno ima oko 170.000 umirovljenika iz 13 skupina građana koji ostvaruju mirovine i mirovinska primanja pod povoljnim uvjetima i posebnih propisima, a konzumiraju čak 20 posto ukupne mirovinske potrošnje. U SUH-u stoga zahtijevaju potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava međugeneracijske solidarnosti, držeći da takva davanja i beneficije trebaju biti financirana izravno iz javnog proračuna. To je, ističu, preduvjet za buduću održivost mirovinskog sustava. Predsjedništvo SUH-a naglašava da temelj hrvatskog mirovinskog modela treba ostati javni i obvezatan prvi stup, a da drugi stup treba dubinski reformirati.
ZAGREB
Vjesnikove podružnice Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatskog novinarskog društva (HND) zatražile su danas ostavke predsjednika Uprave Narodnih novina - Press (izdavač lista) Bojana Divjaka te Vjesnikovog glavnog urednika Brune Lopandića zbog, navode u priopćenju, katastrofalne poslovne i uređivačke politike koja je u pitanje dovela opstanak tog dnevnog lista, a od Vlade traže da u listu postavi krizni menadžment i predloži donošenje zakona o Vjesniku. "Divjaka i Lopandića držimo izravno odgovornima za profesionalno i financijsko srozavanje Vjesnika, o čemu svjedoči sramotno mali broj prodanih primjeraka - najniži u Vjesnikovoj povijesti - a zbog kojeg je nedavno donesena odluka o dodatnom smanjenju tiskane naklade i distribucije", ističu u Vjesnikovoj podružnici SNH te ogranku HND-a. Vladu pozivaju da u Vjesniku stoga postavi krizni menadžment koji bi snimio financijsko stanje i pripremio list za transformaciju u javno glasilo, kao i da Saboru predloži donošenje zakona o Vjesniku. Iako je lani u u ožujku za financiranje Vjesnika odobreno 18 milijuna proračunskih kuna, direktor Divjak, upozoravaju, proteklih mjeseci radnicima nije uplaćivao doprinose, nego je novac neodgovorno trošio na povećanje plaća manjem dijelu ljudi, "a učinjeno je i sve da list postane podstanar u vlastitim prostorijama, za što Tiskari Vjesnik mjesečno plaća 50.000 kuna".
OSIJEK
Saslušanjem svjedoka na osječkome Županijskom sudu nastavljeno je suđenje Milanu Marinikoviću, optuženom za kazneno djelo ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika u slučaju zlostavljanja i mučenja ranjenih hrvatskih policajaca u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine. Marinković je jedini dostupan hrvatskome pravosuđu, od ukupno petorice optuženika u ovome predmetu, dok su u bijegu okrivljenici Jovan Jakovljević, Dragan Rakanović, Milenko Mihajlović i Jovica Vučenović. Marinkovića se tereti da je, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba, zlostavljao i mučio hrvatske policajce osječke Policijske uprave Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića, koje su, tijekom redovne ophodnje, 2. svibnja 1991. godine, napali pripadnici sprskih paravojnih postrojbi, i teško ih ozlijedili vatrenim oružjem. Nakon toga događaja, u akciji oslobađanja ovih policajaca, u središtu Borova Sela ubijeno je 12 hrvatskih policajaca i 22 su ranjena. Optuženi Marinković u svojoj je obrani u cijelosti negirao kazneno djelo za koje ga se tereti, ustvrdivši kako je 2. svibnja 1991. godine čuo pucnjavu ali se odmah vratio u svoju kuću. Rekao je da nije zlostavljao zarobljene hrvatske policajce, a da je sudjelovao u seoskim stražama tek nakon toga događaja. Budući da su neki od danas saslušanih svjedoka ustvrdili da su 2. svibnja 1991. godine bili u njegovoj kući, a da je on u svome iskazu tijekom istrage kazao da toga dana u njegovu kuću nitko nije dolazio, Marinković je iznoseći obranu rekao kako se toga u istrazi nije mogao sjetiti jer je, kako tvrdi, bio zatečen i šokiran spoznajom da je uhićen za nešto što nije učinio. Sudsko vijeće odlučilo je kako će nepravomoćnu presudu izreći 1. veljače.
ZAGREB
Nakon današnjeg uvodnog ročišta Vrhovni sud sutra bi trebao ispitati četvero svjedoka u slučaju Mihajla Hrastova, bivšega policijskog specijalca optuženog za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice pripadnika neprijateljskih postrojbi na Koranskome mostu u rujnu 1991. Kao svjedoci u jednom od najdužih postupaka u povijesti hrvatskog pravosuđa sutra bi na Vrhovnom sudu trebali biti ispitani očevici zločina Goran Čerkez i Darko Grujić te dvojica sudskih vještaka, balističar Damir Tomašek i patolog Josip Škavić. Po riječima Igora Meznarića, odvjetnika optuženog Hrastova koji je u istom slučaju do sada tri puta oslobođen i dva puta osuđen, na današnjem ročištu sudac izvjestitelj pročitao je, među ostalim, posljednju oslobađajuću presudu karlovačkog Županijskog suda iz 2007. te žalbu koju je na tu presudu uložilo tužiteljstvo i odgovor obrane. Meznarić je kazao da će nakon ispitivanja svjedoka obrana razmisliti o mogućem podnošenju novih dokaznih prijedloga. Na pitanje što očekuje od šestog po redu postupka pred Vrhovnim sudom Meznarić je kazao da je nakon više od 20 godina suđenja pred raznim sudovima teško biti euforičan, ali da će "vidjeti kako će se situacija razvijati". U gotovo 20 godina suđenja Hrastova je karlovački Županijski sud tri puta oslobodio, a Vrhovni mu je sud dva puta ukidao presude i tražio ponavljanje postupka. Vrhovni sud zbog toga ponovno odlučuje o žalbi tužiteljstva na posljednju oslobađajuću presudu iz 2007. godine. Od početka slučaja Mihajlo Hrastov je odbacio optužbu.
ZAGREB
Predavanjem Mladena Martinisa "Tesla u kvantnoj medicini" sutra počinju Dani Nikole Tesle u zagrebačkom Tehničkom muzeju, a traju do 3. veljače. Martinis će na predavanju govoriti o Teslinom proučavanju važnosti utjecaja elektromagnetskih polja na ljudski organizam i druga živa bića, priopćeno je danas iz Tehničkog muzeja. Drugoga dana, 1. veljače, predavanje "Nikola Tesla kao hrvatski velikan" održat će Božo Skoko i iznijeti rezultate nekoliko istraživanja javnoga mišljenja posvećenih izboru hrvatskih velikana, a u kojima je Tesla najbolje pozicioniran. Bit će riječi i o važnosti Tesline za promociju Hrvatske u svijetu. O Teslinim bliskim ljudima, prijateljima, suradnicima i kolegama predavanje pod nazivom "Tesla i prijatelji" u četvrtak, 2. veljače, održat će Zorica Civrić. Program završava 3. veljače kazališnom predstavom "Radio Tesla" kazališta Tvornica lutaka, priopćeno je iz Tehničkog muzeja. Izumitelj Nikola Tesla rodio se 1856. u Smiljanu, a umro je 1943. u New Yorku. Izumitelj je na području elektrotehnike i radiotehnike, a patentirao je oko 700 izuma među kojima se ističu cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i primjene izmjeničnih višefaznih struja, medicinska primjena visokofrekventnih struja, radiolokacija, radar i daljinsko upravljanje. Projektirao je i na vodopadima Niagare izveo prvu hidroelektranu na izmjeničnu struju.