ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem izjavio je danas kako svi politički dužnosnici, pa tako i predsjednik Republike, trebaju biti u istom okviru kada je riječ o mirovinama, a HSU-ov zastupnik Silvano Hrelja najavio je da će, unatoč rezervama, podržati takav prijedlog ako se pojavi pred saborskim zastupnicima.„Vjerujem da će Hrvatski sabor po kriteriju pravičnosti i pravednosti donijeti zakon u odnosu na mirovinu Predsjednika“, rekao je Šprem dodavši da, obzirom da se pitanje predsjedničke mirovine rješava posebnim zakonom, očekuje od vlade da u proceduru pošalje prijedlog zakona pa će se onda o njemu raspravljati. Također je najavio i da će Sabor preispitati zastupničke privilegije kao što su naknade za putne troškove, paušal i odvojeni život dodavši međutim kako zastupnici moraju imati neke uvjete za rad.„Zastupnik mora imati neke uvjete za rad, jer ako ih nema onda ne može funkcionirati“, rekao je Šprem novinarima u Hrvatskom saboru. Po njegovom je mišljenju važnije da zastupnici daju svoj doprinos kvalitetnijem radu Sabora pa će, kako je rekao, biti manje prigovora i na „taj dio koji je zakonit ali je pitanje u kojoj mjeri su ti uvjeti u skladu s vremenom u kojem živimo“.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je na sjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru kojima se ukidaju povlaštene mirovine zastupnika, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora te najavio kako se razmišlja o smanjivanju drugih kategorija povlaštenih mirovina. Saborski zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće bi trebali mirovine ostvarivati prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju. To, kako je rekao Mrsić, neće spasiti državu, ali će osigurati pravednost u području mirovinskog sustava. Za usporedbu je naveo kako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.300 kuna, a prosječna mirovina saborskih zastupnika 8.900 kuna. Taj nesrazmjer nije samo nešto što je neprihvatljivo već ne odgovara aktualnom gospodarskom trenutku u Hrvatskoj, rekao je.U 16 zemalja EU ne postoje nikakva posebna prava za zastupnike u parlamentu, podsjetio je ministar Mrsić dodavši kako je u nekim zemljama to riješeno različitim dodacima na mirovinu zarađenu izdvajanjem u mirovinski sustav.
ZAGREB - Ministar obrane Ante Kotromanović primio je danas veleposlanicu Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Andreu Ikić-Boehm koja mu je čestitala na imenovanju i istaknula vrlo razvijenu bilateralnu vojnu suradnju dviju zemalja u kojoj je kvaliteta uvijek bila puno važnija od kvantitete. Naglasila je kako je prošla nedjelja (kada su građani na referendum podržali hrvatsko pristupanje EU) bila veliki dan ne samo za Hrvatsku, već i za Austriju i za cijelu Europsku uniju, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Hrvatska je, istaknula je veleposlanica, primjer kako se reforme isplate, ali isto tako i primjer kako EU ispunjava svoja obećanja. Ministar Kotromanović istaknuo je izvrsne odnose na brojnim područjima koje dvije prijateljske države imaju te zahvalio za svu potporu koju je Republika Austrija pružala Hrvatskoj, kako u devedesetima, tako i u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Posebno je izdvojio izvrsnu vojnu suradnju, osobito u misiji UNDOF na Golanskoj visoravni, te vrlo visoko ocijenio austrijski doprinos u stabilizaciji regije, osobito doprinos u Bosni i Hercegovini, te na Kosovu.
ZAGREB - Članovi saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo iz SDP-a i HSU-a, nezavisni zastupnik manjina Veljko Kajtazi te Hrvatski laburisti podržali su prijedlog izmjena zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojim će se smanjiti saborske mirovine, a iz HDZ-a su bili suzdržani navodeći kako je taj prijedlog tek "bacanje prašine u oči" na početku mandata nove Vlade. "Nemamo ništa protiv da se mirovine saborskih zastupnika izjednače s ostalima, ali pitanje je zašto time nisu obuhvaćene i druge kategorije državnih dužnosnika", ustvrdila je Đurđica Sumrak (HDZ). Napomenula je da vjerojatno nitko nije ušao u Sabor radi povlaštene mirovine. To smanjivanje je bacanje prašine u oči ljudima sada kad se povisuje PDV, što i nije bilo najavljeno, ocijenila je Sumrak. Predsjednik odbora Silvano Hrelja (HSU) rekao je da taj prijedlog zakona treba doživljavati kao prvi u nizu kako bi se u sustav mirovinskog osiguranja ugradilo načelo jednakosti, kako po visini mirovine, tako i po uvjetima odlaska u mirovinu. Izrazio je uvjerenje da će građani to pozdraviti. "Nigdje nema takve diskrepancije između onoga tko je radio 40 godina i saborskog zastupnika kada ide u mirovinu i to želimo promijeniti", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
ZAGREB - Predsjednica HDZ-a i potpredsjednica Hrvatskog sabora Jadranka Kosor iznijela je danas stav svoje stranke po kojemu bi se zakonskim izmjenama, kojima se kane ukinuti povlaštene mirovine, trebalo obuhvatiti sve dužnosnike, uključujući i predsjednika Republike. Kosor je novinarima u Saboru izjavila kako bi Sabor u tom smislu trebao mijenjati Zakon o pravima državnih dužnosnika, te o njemu raspravljati u redovnoj, a ne hitnoj proceduri kako je odlučila vladajuća većina. Istaknula je kako bi se rasprava trebala voditi općenito o statusu saborskih zastupnika, "koji je na dosta niskoj razini", te zakonom obuhvatiti sve koji potpadaju pod Zakon o pravima državnih dužnosnika, među njima i predsjednika Republike. "Za šest godina tri bivša predsjednika, moguće je i to, pa treba razmatrati i one odredbe drugih zakona koji to određuju", poručila je Kosor, ističući kako je i predsjednik države također državni dužnosnik. Svi državni dužnosnici, naglasila je, trebaju pravo na mirovinu ostvarivati po istim uvjetima, izrazivši uvjerenje da će i vladajući prihvatiti takav stav HDZ-a. Kosor je istaknula kako HDZ-u nije pao kredibilitet zbog činjenice da je najviše zastupnika te stranke u skupini onih kojih su se umirovili na jedan dan kako bi ostvarili pravo na povlaštenu mirovinu, jer je to, kazala je, osobna stvar.
ZAGREB - Potpredsjednik HDZ-a Petar Čobanković izjavio je danas da HDZ neće financirati kandidate za predstojeće unutarstranačke izbore ističući kako se "tu ne vodi nikakva kampanja". Na novinarsko pitanje hoće li HDZ jednako financirati sve kandidate za predsjednika stranke, Čobanković je kazao da stranka neće nikoga financirati u bilo kakvoj kampanji za predsjednika stranke niti za bilo kakvu drugu funkciju u unutarstranačkim izborima. "Nema tu financiranja, ne vodi se tu kampanja. Svatko će voditi na neki način svoju promidžbu i sam se financirati", kazao je Čobanković novinarima u Hrvatskom saboru. Na novinarski upit kako je prošla jučerašnja sjednica Predsjedništva HDZ-a, Čobanković je kazao da je prošla u izuzetno dobrom raspoloženju i demokratskom načinu donošenja odluke, dodavši da su sve odluke koje su donesene, donesene jednoglasno. "Vrlo je bitno da u ovom razdoblju, koje je predizborno za unutarstranačke izbore, da se odluke donose na ovakav način kako niti jedan od mogućih kandidata ne bi ostavio bilo kakvu sumnju", ocijenio je Čobanković. Dodao je da su na sjednici Predsjedništva stranke utvrđeni termini unutarstranačkih izbora, ali i broj izaslanika za 15. opći izborni Sabor HDZ-a koji će biti održan 20. svibnja ove godine.
ZAGREB - U Kopenhagenu je, u sudu za Grad Kopenhagen, danas počelo ispitivanje pripadnika Danskog bataljuna, iz mirovne misije UN-a (pripadnici snaga UNPROFOR-a) koji su 8. kolovoza 1995. bili neposredni očevici ratnog zločina u Dvoru na Uni kada su za sada nepoznate osobe u vojnim odorama u prostorijama škole i ispred škole ubile dvanaest civila, većinom hendikepiranih, izvijestilo je večeras Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) DORH je na svojim internetskim stranicama izvijestio da su danas ispitana dva pripadnika Danskog bataljuna, dok će sutra tijekom dana biti ispitana još dva svjedoka. Nakon provedenih ispitivanja tih svjedoka nastavit će se istraživanja i ispitivanja svjedoka u Hrvatskoj kako bi se prikupili dokazi o počiniteljima. Kako se zločin dogodio na području razdvajanja oružanih snaga Hrvatske vojske i pripadnika srpskih postrojbi, tako uz dopuštenje danskog suda, četvoricu pripadnika Danskog bataljuna ispituju uz predstavnike DORH-a i pripadnici Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije. "Nakon dugog čekanja, na zajedničko je traženje dobiveno odobrenje Ujedinjenih naroda za ispitivanjem. Iskazi pripadnika Danskog bataljuna su važni budući da ti svjedoci kao neposredni očevici zločina mogu imati korisna saznanja o mogućim počiniteljima", navodi DORH.
VARAŽDIN - Grad Varaždin jučer je podigao tužbu protiv vlastite komunalne tvrtke Varkoma i tvrtke T7 VIS, članice T7 grupe u vlasništvu Davora Patafte, kojom od suda traži da se ugovor o zbrinjavanju varaždinskoga komunalnog otpada u MBO tvornici u Brezju proglasi ništetnim, izvijestio je danas u Varaždinu gradonačelnik Goran Habuš. Od trenutka kada je tužba podignuta taj ugovor za nas više ne postoji tako dugo dok Trgovački sud ne donese presudu o tome je li on ništetan, rekao je Habuš. "Donese li sud presudu da je ugovor ipak valjan, T7 grupa nas može tužiti za odštetu", istaknuo je Habuš i dodao kako si takav rizik ne bi dopustili da nisu sigurni da mogu dobiti spor. Izvijestio je da se varaždinsko smeće neće zbrinjavati u MBO tvornici T7 grupe u Brezju, to jest da je grad pronašao novo rješenje za 100 tisuća tona bala nagomilanih na tome mjestu, i to gotovo dva i pol puta jeftinije i dvostruko brže nego što je ponudila T7 grupa u MBO tvornici. Rekao je da bi već sljedeći tjedan trebao biti potpisan i ugovor o balama nagomilanim u Brezju, koje bi se zatim za dva-tri tjedna "mogle početi i zbrinjavati". Za mjesec dana trebalo bi pronaći i rješenje za zbrinjavanje novog otpada kako bi se mogao zaustaviti rad balirke.
RIJEKA - Na Županijskome sudu u Rijeci danas je zbog krijumčarenja 660 kilograma kokaina preko riječke luke ponovno počelo suđenje Ivanu Andabaku te britanskom državljaninu Paulu Dexteru Farrowu, kojemu se sudi u odsutnosti. Pročitana je optužnica kojom se Andabaka, umirovljenoga generala HVO-a, te Farrowa tereti da su organizirali krijumčarenje kokaina. Droga je pronađena krajem 1999. u riječkoj luci u kontejneru koji je po deklaraciji sadržavao konzerviranu tunjevinu. Policija je ispraznila kontejner i u njemu ostavila samo malu količinu kokaina te ga uz međunarodnu policijsku pomoć pratila od Rijeke do nove luke iskrcaja - Banjula u Gambiji, gdje je stigao u ožujku 2000. Kontejner je iz Ekvadora u riječku luku stigao preko Antwerpena. U Banjulu je s izvornom teretnicom po kontejner došao Farrow te je uhićen. U rujnu 2000. uhićen je i Andabak. Andabak, koji se brani sa slobode, rekao je danas kako se ne osjeća krivim. Jedna je svjedokinja dala iskaz, a ostalih četvero pozvanih svjedoka nije došlo na ročište.
ZADAR - Zadarska policija otkrila je i uhitila tročlanu bandu koja je prije desetak dana gotovo po filmskom scenariju opljačkala poslovnicu jedne banke u Jazinama, u samome središtu Zadra. U današnjem izvješću zadarske Policijske uprave stoji da su se 28-godišnjak i 30-godišnjak pred banku dovezli na motociklu, tzv. skuteru, dok je njihov 32-godišnji 'kompanjon' akcijom koordinirao nedaleko od poslovnice "Banco Popolare" u Zadru. Pljačka se dogodila 13. siječnja oko 15 sati. Službenica banke, kojoj je jedan od pljačkaša zaprijetio pištoljem, odmah je pljačkašima predala nekoliko desetaka tisuća kuna. Pošto su opljačkali banku, dvojica lopova sjeli su na skuter i pobjegli, a poslije su novac spremili u unajmljeni kombi kako bi prikrili tragove pljačke. Najstariji razbojnik koji je držao stražu pljačkom je koordinirao tako što je s ostalom dvojicom cijelo vrijeme komunicirao radiovezom. Trojica su sa širega riječkog područja, a osumnjičeni su i za razbojstvo u jednoj opatijskoj turističkoj agenciji – stoji u priopćenju zadarske policije.
ZAGREB - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (FFZG) uputio je danas predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj u kojem ističe kako planiranje proračunskih sredstva za ovu namjenu u 2012. godini, te u projekcijama za godine koje slijede, ne smije polaziti od zatečenih stavki u proračunima za posljednje dvije godine. Iznoseći tabelarni prikaz planiranog proračunskog podupiranja znanstvene infrastrukture u razdoblju 2003.-2011. godine, FFZG napominje da su posljednje dvije godine bile razdoblje agonije sustava i evidentnog urušavanje infrastrukturne podloge za funkcioniranje i razvoj znanosti s pogubnim posljedicama. Podsjećaju da je Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 18. prosinca 2009. donijelo Izjavu o ugroženosti hrvatskoga znanstvenog izdavaštva kojom je od hrvatske Vlade zatražilo da hitno razmotri problem znanstvenog izdavaštva, donese interventne financijske mjere kojima će se spriječiti urušavanje sustava znanstvenog izdavaštva s nesagledivim posljedicama za funkcioniranje znanstvene i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj uopće te napose za sustav izbora i napredovanja u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odbio je zahtjev Zagrebačkog holdinga za povećanje cijena usluga prijevoza u javnom gradskom prometu, prioćio je danas Zagrebački holding upozoravajući da taj potez gradonačelnika dodatno otežava ionako lošu financijsku situaciju njihove podružnice Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET). Holding navodi da je gradonačelnik Bandić jučer, 23. siječnja, Upravi Zagrebačkog holdinga dostavio Zaključak o uskrati prethodne suglasnosti za povećanje cijena usluga prijevoza u javnom gradskom prometu. "Ovaj potez gradonačelnika dodatno otežava ionako lošu financijsku situaciju podružnice ZET i ugrožava daljnje funkcioniranje javnog prijevoza u gradu Zagrebu", navodi u priopćenju direktor Službe za korporativne komunikacije Zagrebačkog holdinga Dušan Viro. Podsjeća kako je "u cilju očuvanja dosegnute razine kvalitete usluge javnog prijevoza u gradu Zagrebu, Uprava Zagrebačkog holdinga 9. siječnja uputila gradonačelniku Milanu Bandiću zahtjev za promjenu cijena usluga javnog prijevoza od 1. veljače 2012".
ZAGREB - Izvršni odbor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) razriješio je dužnosti izvršnog direktora HHO-a Dražena Rajkovića navodeći u današnjem priopćenju da je njegovo ponašanje bilo u suprotnosti s uobičajenim civilizacijskim normama ponašanja utemeljenim na ideji ljudskih prava, dok Rajković tvrdi da je ugovor s HHO-om raskinuo sporazumno. Od HHO-a se nije moglo doznati zbog kakvog je konkretnog ponašanja razriješen slobodni novinar i ekonomist Rajković, koji je za izvršnog direktora HHO-a imenovan u rujnu prošle godine. U priopćenju te organizacije za ljudska prava, koje je potpisao predsjednik Ivan Zvonimir Čičak, navodi se tek da je Rajković razriješen jednoglasno te da je na sjednici bilo 16 od 20 članova Izvršnog odbora. Rajković je u izjavi Hini ustvrdio da je on prošli tjedan sporazumno s HHO-om raskinuo ugovor o poslovnoj suradnji i da je to izglasovala većina članova Izvršnog odbora, suprotno zalaganju Ivana Zvonimira Čička koji je tražio da ga se jednostrano razriješi.
ZAGREB - Vijeće za elektroničke medije danas je priopćilo da javne poruke RTL-a, koji je članove tog tijela pozvao na ostavku nakon upozorenja da se filmovi na srpskom jeziku trebaju emitirati s hrvatskim prijevodom, smatra neprihvatljivim te da ih doživljava kao pritisak na rad samostalnog regulatornog tijela. "Javna poruke koje šalje nakladnik RTL Hrvatska d.o.o. su neprihvatljive. Vijeće za elektroničke medije doživljava ih kao pritisak na rad samostalnog regulatornog tijela te ih odbacuje kao što odbacuje i sve pokušaje jednostavnog tumačenja upućenog upozorenja koje predstavlja najblaži mogući oblik reagiranja Vijeća na utvrđena odstupanja od odredaba Zakona o elektroničkim medijima te ne proizvodi pravne učinke koji bi mogli dovesti do oduzimanja koncesije", naglašavaju u Vijeću. U priopćenju podsjećaju da Vijeće kao samostalno regulatorno tijelo provodi zakonske odredbe koje se odnose na sve pružatelje medijskih usluga. Sukladno tim ovlastima Vijeće provodi i postupak nadzora nad radom nakladnika po objavljenom programu (ex post), što znači da ne odlučuje o programima koji tek trebaju biti emitirani. Stoga Vijeće za elektroničke medije nije i ne može naložiti nakladnicima da uklone najavljene programske sadržaje, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) podržao je danas otvoreno pismo uredništva Hrvatskog filmskog ljetopisa čelnicima Ministarstva kulture u kojemu se od njih traži da zaštite filmsku kulturu na Hrvatskoj televiziji (HTV). Uredništvo "Ljetopisa" pozvalo je ministricu kulture Andreu Zlatar Violić i njezina zamjenika Berislava Šipuša da zaštite filmsku kulturu na HTV-u te da se, s obzirom na promjene u zakonskom reguliranju HRT-a, prekine "filmocid, oblik kulturocida u kojem središnja televizijska kuća uništava jedno od najvažnijih područja svoga djelovanja". Nedopustivim smatraju što se filmovi na javnoj televiziji prekidaju reklamama, kao da nema razlike između njih i nogometne utakmice, što se mnogi filmovi prikazuju prekasno navečer te što "postojanje emisija o filmu nikome u vodstvu javne televizije nije bitno". HAVC je podupro prijedlog "Ljetopisa" da se ponovno osnuje filmska redakcija na Hrvatskoj televiziji, "imenovanjem stručne osobe za urednika filmskog programa, koji ima zadaću podastrijeti javnosti i Programskom vijeću strategiju filmskoga programa".
ZAGREB - Izložba kolaža, fotografija i crteža Miljenka Horvata nastalih u periodu od 1957. do 1994. otvorena je večeras u Galeriji Academia Moderna. Izložena su 32 djela među kojima je izbor iz kolaža s Horvatove posljednje zagrebačke samostalne izložbe iz 1965., fotografije koje su u vlasništvu Canada Art Bank, izbor crteža nastalih između 1957. i 1994. godine te knjiga crteža Juliette, kazala je kustosica Janka Vukmir na otvorenju izložbe koja nosi naziv "Imam veliki nedostatak: nemam nikakvu teoriju; kolaži, fotografije i crteži 1957. - 1994". Najviše je izloženih crteža jer je, kazala je Vukmir, umjetnik volio isticati da su njegova najveća ljubav radovi koji su intimni, spontani i mogu brzo nastati. Kazala je kako je radove za tu komornu izložbu priredila čitajući intervuje, kataloge i radove umjetnika, a cilj joj je pokazati izbor od najranijih, studentskih dana, do 1994. kada Horvat u Kanadi radi mračne i teške crteže, proživljavajući tako rat u Hrvatskoj. Podsjetila je da je Miljenko Horvat umjetnik čije je ime među najčešće spominjanima u hrvatskoj povijesti suvremene umjetnosti zbog rada u grupi Gorgona. Napominje da nije kontinuirano živio u Hrvatskoj, te stoga nije posebno poznat domaćoj publici, posebno mlađoj.