ZAGREB - Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović rekao je danas na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru kako je Croatia osiguranje tržišna kategorija, a kako JANAF treba ostati u vlasništvu države. "Croatia osiguranje je tržišna kategorija i toj tvrtki trebaju milijuni eura dokapitalizacije", ustvrdio je Milanović odgovarajući tako na pitanje o strateškim nacionalnim interesima. "Mi znamo dobro što je strateški nacionalni interes, a što je tržište", odgovorio je premijer Milanović Branku Vukšiću (Hrvatski Laburisti) koji ga je među ostalim pitao i o sudbini Hrvatskih šuma, hidrocentrala, autocesta te Hrvatske poštanske banke. "Šume i vode, njima se gospodari, a ne prodaje ih se", ustvrdio je Milanović. Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Milanović je naglasio da "sustav i prijenos treba čuvati" dodavši također da će se elektrane, koje će se u budućnosti graditi, graditi po različitim modelima. Što se tiče JANAF-a, Milanović je rekao kako on treba biti "potpuno državni".
ZAGREB - Prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić danas je u saborskom aktualnom prijepodnevu poručio da će sisačka rafinerija ponovno raditi punim kapacitetom, te da je vlada dala jamstva da se sisačka tvrtka Herbos neće ugasiti. Naglasio je da zadatak oko spašavanja posrnule sisačke industrije nije jednostavan, ali je vlada stava da je "to dno ispod kojeg Sisak ne smije ići". Kao vlada smo dali garanciju da će Herbos nastaviti s radom bez obzira što je u stečaju, nastaviti i dalje s proizvodnjom i vlada će iza toga stajati", kazao je Čačić. "Puna proizvodnja na prvorazrednim tehnologijama Siska će biti obnovljena i to ćemo realizirati ove godine", poručio je. Najavio je i pomoć vlade sisačkoj željezari kao kompaniji koja s privatnom vlasničkom strukturom izlazi na tržište. Čačić je najavio i da će se u Gredelju nastaviti proizvoditi vlakovi, iako je bivša vlada "pokazala jednu apsolutnu neodgovornost koju ćemo ispraviti".
ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga sindikata pozvali su danas građane da im se jave ako žele volontirati u prikupljanju potpisa za "referendum o referendumu" koji te dvije središnjice kane provesti od 22. siječnja do 5. veljače. Čelnici Matice i HUS-a najavili su na konferenciji za novinare da su prijavili oko 5.000 mjesta na kojima će volonteri pokušati tijekom dva tjedna prikupiti oko 450.000 potpisa na zahtjev da se referendum ubuduće mora raspisati ako to potpisima zatraži 200.000 registriranih birača u roku 30 dana. Zasad se javilo malo volontera, no budući da je akcija tek počela, a već su je poduprle brojne nevladine organizacije, sindikalci idućih dana očekuju porast interesa za tu, kako kažu, izuzetno važnu građansku inicijativu. Samo u nedjelju, 22. siječnja, kada će se održati referendum o ulasku Hrvatske u EU, možemo prikupiti 200.000 potpisa pod uvjetom da uspijemo organizirati 1000 volontera, tvrdi predsjednik Matice Vilim Ribić.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati, potaknuti aktualnim i najavljenim poskupljenjima, predlažu Vladi i Ministarstvu financija izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak kojima bi neke uplate radnicima bile oslobođene poreza, a nekima bi bio povećan iznos. NHS tako predlaže da uplate poslodavaca za dopunsko zdravstveno osiguranje radnika postanu neoporezive, te da se uvede neoporezivi iznos naknade za topli obrok. Prema izračunima NHS-a, kada bi poslodavac uvećao neto plaću radnika za 700 kuna na ime naknade za topli obrok, povećanje u brutu bilo bi i više nego dvostruko, ali kada bi tih 700 kuna bilo neoporezivo određeni broj poslodavaca odlučio bi isplaćivati naknade za topli obrok. Sindikalci traže i povećanje neoporezivog iznosa dnevnica u zemlji za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno sa 170 na 250 kuna. Predlaže se i povećanje visine neoporezivog iznosa naknade za odvojeni život od obitelji sa 1.600 na 2.000 kuna te povećanje visine neoporezivog iznosa za terenski dodatak u zemlji sa 170 na 250 kuna. Sindikati također traže povećanje visine neoporezivog iznosa dara u naravi sa 400 na 700 kuna, a argument im je, kao i kod drugih zahtjeva, rast troškova života.
ZAGREB - Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 70.061 blokiranog poslovnog subjekta u Hrvatskoj u studenome 2011. iznosila je 40,89 milijardi kuna, a od toga se više od 83 posto iznosa odnosi na dugotrajne blokade, objavila je Financijska agencija (Fina). To je porast ukupno neplaćenih dospjelih obveza i broja insolventnih poslovnih subjekata u odnosu na stanje krajem listopada prošle godine. Iz Fine napominju kako podaci pokazuju blagi porast ukupno neizvršenih osnova za plaćanje u odnosu na stanje krajem listopada lani kako onih do 60 dana, tako i onih u trajanju od 360 i više dana. Tako je broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana u odnosu na listopad povećan za 1,4 posto. Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 83,1 posto iznosa ukupnoga duga. Iz Fine napominju kako velik broj poslovnih subjekata s visokim iznosima dospjelih neplaćenih obveza u dugotrajnoj blokadi uopće nema zaposlenih radnika. Tako više od 75 posto pravnih osoba, koje su u dugotrajnoj blokadi, ili njih 21.079, nema zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 56,8 posto, ili 14.259, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3 milijarde kuna.
ZAGREB - Hrvatski kamping bi ove godine, sudeći prema prvim najavama sa specijaliziranih međunarodnih sajmova za kamping i porastu rezervacija u prva tri tjedna siječnja ove godine, mogao imati izvrsnu sezonu, procjena je Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Ističući kako sa svih tržišta za hrvatske kampove stižu pozitivne naznake za ovu godinu, direktor KUH-ovog ureda Adriano Palman napominje da, po podacima KUH-a, rezervacije u kampovima u prva tri tjedna siječnja rastu 30 do čak 100 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Pritom najveće poraste rezervacija bilježe kvalitetniji kampovi, a dobro su ove godine startale agencije koje pokrivaju kampove te za tu vrstu smještaja neke bilježe rast i do 60 posto. Palman podsjeća i da su hrvatski kampovi prošle godine ostvarili najveći broj noćenja od svog postojanja te premašili i prijeratne uspješne godine. Iznosi i podatak da je primjerice u 2011. ostvareno 15,2 milijuna noćenja u kampovima ili 7,5 posto više nego 2010. I najnovije izdanje kamping vodiča Njemačkog auto kluba-ADAC za ovu godinu, uz preporuke navodi i opću ocjena hrvatskih kampova koja je u odnosu na prošlu godinu porasla u prosjeku za 5 posto, odnosno s 2,45 na 2,57. Među 70 europskih kampova s najvišim priznanjima ADAC-a i oznakom 'superplatz' za ovu godinu opet su se, kao i lani, našla dva hrvatska kampa - Zaton (Nin, Zadar) i Lanterna (Tar, Poreč), dok je 'žutu tablu' za najbolje uređenje dobilo 11 hrvatskih kampova.
ZAGREB - AZ fond je u 2011. godini svojim članovima zaradio 393 milijuna kuna ili 681 kunu za svakog člana, objavio je danas taj obvezni mirovinski fond. Prošlogodišnji prinos AZ fonda od 2,75 posto znatno je veći od godišnjeg prosječnog prinosa industrije od 0,52 posto, kaže se u AZ-ovoj objavi za medije. Neto imovina AZ obveznog mirovinskog fonda na kraju 2011. godine iznosila je 16,6 milijardi kuna, što je rezultat neto uplata doprinosa članova od 13,8 milijardi kuna i 2,8 milijardi kuna proizašlih iz ulaganja fonda od početka rada. AZ fond je, kako se navodi, svojim članovima od početka poslovanja do kraja 2011. ukupno zaradio 2,8 milijardi kuna uz prosječan godišnji prinos od od 5,07 posto. AZ je najveći obvezni mirovinski fond u Hrvatskoj, sa 576.858 članova.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi danas stagniraju, a u prilično umrtvljenom trgovanju po skoku cijene za više od 13 posto izdvaja se dionica Jadranskog naftovoda. Oko podneva indeksi su stagnirali, pri čemu je Crobex iznosio 1.722 boda, a Crobex10 965 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 1,4 milijuna kuna, što je oko 600.000 kuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, svega 400.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,17 posto, na 242 kune. Slijedi dionica AD Plastika, s ostvarenih 242.000 kuna prometa i skokom cijene za 1 posto. Po skoku cijene za 13,46 posto, na 2.499 kuna, izdvaja se dionica Jadranskog naftovoda, uz promet do podneva od 128.000 kuna. Skok cijene te dionice posljedica je vijesti da je ruska državna naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresirana za suradnju s tom tvrtkom.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,08 posto, pa je srednji tečaj eura premašio razinu od 7,55 kuna. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,554542 kune. Tako je, unatoč jučerašnjoj deviznoj intervenciji središnje banke, srednji tečaj eura po prvi put od kraja siječnja 2005. godine veći od 7,55 kuna. Euro na tečajnici HNB-a jača u posljednje vrijeme, a središnja je banka jučer, drugi put u ovoj godini, intervenirala na deviznom tržištu prodavši 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,546319 kuna za jedan euro, a time je od banaka 'povučeno' oko 980 milijuna eura. Na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,13 posto, a ojačala prema američkom dolaru za 0,30 posto i britanskoj funti za 0,43 posto. Srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,249621 kunu, dolara 5,887727 kuna, a funte 9,051692 kune.