ZAGREB - Premijer Zoran Milanović imenovao je trojicu posebnih savjetnika - Slavka Goldsteina imenovao je posebnim savjetnikom za kulturu, Nevena Budaka za znanost, a Sinišu Petrovića za europsko pravo, priopćeno je danas iz Vlade RH. Sva trojica poslove posebnih savjetnika predsjednika Vlade obavljat će bez naknade, kažu u Banskim dvorima. Napominju kako je člankom 23. Zakona o Vladi utvrđeno da predsjednik Vlade može imenovati posebnog savjetnika radi utvrđivanja stanja, izrade strateških razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklađivanja provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić i predstavnici Radničkoga sindikata Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na današnjem su sastanku zajednički ocijenili da su to ministarstvo i sindikat radnika HZMO-a na istoj strani kada se radi o obrani digniteta poštenoga rada u HZMO-u, njegova razvoja kao modernoga javnog servisa te utvrđivanju i sankcioniranju odgovornih za moguće nepravilnosti u radu HZMO-a iz proteklih godina. Na sastanku, na kojemu je bio i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, predstavnici Radničkoga sindikata HZMO-a izvijestili su ministra o uvjetima rada i svojim prijedlozima poboljšanja te izrazili žaljenje zbog novonastale situacije u kojoj su se našli i radnici koji pošteno obavljaju svoj posao, priopćilo je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Naime, ministar Mrsić najavio je 11. siječnja ove godine da planira reorganizirati HZMO i pojačati nadzor njegova rada, smanjiti broj zaposlenih kojih je danas oko tri tisuće te iz zavoda izuzeti portfelje dionica s kojima raspolaže i prebaciti ih u Ministarstvo financija, kao i da je to ministarstvo zatražilo od nadležnih tijela istragu je li bilo nezakonitih radnji u mirovinskom zavodu, potaknuto medijskim napisima, među ostalim, i o nezakonitostima vezanim uz namještanje mirovina. Ministarstvo je pak 10. siječnja počelo izradu novoga koncepta ustroja HZMO-a uz napomenu da bi pojačanom nadzoru te službe trebao pridonijeti i novi ustroj toga ministarstva u kojemu je predviđena služba drugostupanjskog medicinskog vještačenja te ostvarivanje prava na osnovi invalidnosti u drugom stupnju. Temeljem toga bit će, najavljeno je, izmijenjen i Statut HZMO-a.
ZAGREB - Ministar uprave Arsen Bauk komentirao je danas studiju Ekonomskog instituta po kojoj je nužna restrikcija broja gradova i općina u Hrvatskoj rekavši da studija pokazuje ono što znamo - da je sadašnji sustav loš i neodrživ i da ga treba mijenjati. "Međutim", dodaje Bauk, "kad govorimo o sustavu ne govorimo samo o broju jedinica lokalne samouprave već prvenstveno o njihovim funkcijama". U izjavi novinarima u Hrvatskom saboru Bauk je ustvrdio da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih država u Europi. "Nesumnjivo je da treba napraviti redefiniciju ovlasti županija, gradova i općina te države i iz tih će ovlasti onda proisteći broj jedinica lokalne samouprave", kazao je. Dodao je da prije toga ne bi licitirao ni s brojem niti drugim stvarima te izrazio uvjerenje da će to biti napravljeno do kraja mandata ove vlade. Ministar Bauk je komentirao i studiju koja pokazuje da je svaki peti zaposleni u državnoj upravi - šef te odgovorio na pitanje hoće li biti otpuštanja. "To što je svaki peti zaposleni šef nema veze sa smanjivanjem broja zaposlenih - treba smanjiti broj šefova, a vjerojatno u jednom manjem dijelu i broja zaposlenih", kazao je Bauk. Napomenuo je da već i prvi potezi koje su napravili - poput novog ustroja ministarstava, smanjenja broja voditeljskih mjesta i broja državnih dužnosnika odnosno ljudi na prve dvije razine - pokazuje smjer kojim će dalje ići.
ZAGREB - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava opovrgnulo je da Vlada razmišlja o obustavi uplata u drugi mirovinski stup, što je objavljeno u današnjem "Vjesniku". Informacija da Vlada razmišlja o obustavi uplata u drugi mirovinski stup nije točna i nije službeni stav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, stoji u priopćenju Ministarstva. To ministarstvo ne razmišlja o obustavi uplata u drugi mirovinski stup, već će jačati njegovu ulogu, dodaje se. Ministarstvo ističe kako će se pravci razvoja mirovinskog sustava, kao i konačni prijedlozi politika vezanih uz poticaje zapošljavanja, usuglašavati u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima i Vladom RH, o čemu će javnost na vrijeme biti obaviještena.
ZAGREB - HND i 27 nevladinih udruga poslali su danas Saboru i vladi Apel za uspostavljanje vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a u kojemu traže da se u Saboru žurno pokrene rasprava o pitanjima vezanim uz javnu televiziju, saborski zastupnik Goran Beus Richembergh (HNS) pozvao je čelnike HRT-a da ponude ostavke, a ministrica kulture Andrea Zlatar Violić (HNS) ocijenila je da je katastrofalno stanje, osim na HRT-u, u Hini te u Vjesniku. "Gdje god taknem, svugdje je katastrofa, u Hini, katastrofa je s Vjesnikom, postoji niz primjedbi na rad Agencije za elektronske medije, postoji niz primjedbi na stanje tiskanih medija i, naravno, na ono što je na današnjem tanjuru rasprave, HRT", rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić dodajući kako u Ministarstvu kulture nitko nije specijaliziran za medije. Istaknula je kako se ne može krenuti ispočetka s medijskom strategijom jer bi se na to potrošilo previše vremena, ali smatra da je ta strategija ravna strategiji obrazovanja ili zdravstva te da za nju nije potreban samo politički, nego i javni konsenzus. Ministrica je naglasila da se apsolutno zauzima za borbu za povratak profesionalnih novinarskih standarda. Potpredsjednik Sabora Nenad Stazić (SDP) smatra da su se svi dosadašnji modeli izbora članova Programskog vijeća pokazali lošim te se zapitao "kako postaviti vijeće koje će nekome odgovarati jer ovi ne odgovaraju nikome". Apel za uspostavljanje vjerodostojnosti javne televizije, uz HND, potpisuju Hrvatski P.E.N. centar, Kuća ljudskih prava, GONG, Koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja te mnoge organizacije civilnog društva. Potpisnici tog apela na današnjoj javnoj raspravi o HRT-u zatražili su od Hrvatskoga sabora i vlade da preuzmu odgovornost za budućnost Hrvatske radiotelevizije.
PAKRAC - U organizaciji udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije danas je u Bučju nedaleko od Pakraca na mjestu negdašnjega prvog srpskog logora na teritoriju Hrvatske u spomen na ubijene i nestale logoraše održana komemoracija. Pakrački župnik Matija Jurković blagoslovio je novoizgrađenu kapelicu sv. Antuna Pustinjaka, a zatim su sudionici komemoracije na mjestu negdašnjega logora pred velikim križem položili vijence i zapalili svijeće. Novac za izgradnju kapelice dali su Ministarstvo branitelja i 22 donatora. Od kolovoza 1991., kad je logor na Bučju osnovan, do njegova gašenja u siječnju 1992. kroz njega je prošlo 300 hrvatskih branitelja i civila, a sudbina 22 osoba još nije poznata. Sudionici skupa zatražili su da se sudski procesuiraju osobe koje su osnovale logor i u njemu mučile zatočenike, a gradonačelnik Pakraca Davor Huška podsjetio je da su dosad podnesene dvije kaznene prijave na koje hrvatsko pravosuđe nije reagiralo. Pomoćnik ministra Ivan Grujić rekao je kako je u Hrvatskoj bilo 60 logora kroz koje je prošlo 7600 hrvatskih branitelja i civila. U ime hrvatskog predsjednika Ive Josipovića nazočnima je govorio general Zvonko Peternel.
DUBROVNIK - Dubrovački Županijski sud još je prije sedam mjeseci obustavio istragu protiv pilota bivše JNA koji su bili osumnjičeni za ratni zločin protiv čovječnosti i bombardiranje dubrovačkog područja 1991. i 1992. Istraga je obustavljena početkom srpnja prošle godine jer je županijski državni odvjetnik odustao od kaznenog progona zbog nedostatka dokaza, potvrdila je Hini predsjednica dubrovačkoga Županijskog suda Josita Begović. Dodala je da se istraga vodila protiv 27 osoba te da im je rješenje o obustavi od 4. srpnja 2011. tek nedavno dostavljeno putem međunarodne pravne pomoći. Među osumnjičenima bila su i trojica crnogorskih pilota - Zoran Slavuljica, Miodrag Atanacković i Asim Pandžić te 24 pilota iz Makedonije, Srbije i Slovenije koji su 1991. bili na dužnosti u 172. lovačko-bombarderskom puku, čija je baza bila u podgoričkoj zračnoj luci u Golubovcima. Crnogorski mediji prenose izjavu istražnog suca Višeg suda u Podgorici Radomira Ivanovića, koji je rekao da je iz Dubrovnika dobio rješenje o obustavi kaznenog postupka protiv trojice crnogorskih pilota. Taj je sudac, inače, 2009. ispitao trojicu pilota na zahtjev crnogorskoga Vrhovnoga državnog tužiteljstva koje je prikupljalo podatke za kolege iz Hrvatske, gdje se vodila istraga. Sva su trojica odbacili optužbe da su sudjelovali u bombardiranju i raketiranju dubrovačkog područja, odnosno ratnim zločinima i uništavanju kulturnih spomenika. Istraga o ratnim zločinima na dubrovačkom području pokrenuta je 1992.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas je na svojim internetskim stranicama objavio popis od 46 zastupnica i zastupnika iz prošlog saziva koji su podnijeli zahtjev za izdavanje potvrda o trajanju mandata zastupnika, a na temelju kojega, kako je izjavio predsjednik Sabora Boris Šprem, mogu zatražiti aktiviranje zastupničke mirovine. Zahtjev za izdavanje potvrda o trajanju mandata podnijeli su Đurđa Adlešič, Željka Antunović, Mladen Barišić, Luka Bebić, Božo Biškupić, Dragutin Bodakoš, Marin Brkarić, Karmela Caparin, Ivan Čehok, Miljenko Dorić, Josip Friščić, Ivo Grbić, Stanko Grčić, Boro Grubišić, Ivan Hanžek, Andrija Hebrang, Danica Hursa, Ivan Jarnjak, Ana Lovrin, Nevenka Majdenić, Anton Mance, Nevenka Marinović, Krunoslav Markovinović, Marina Matulović Dropulić, Nazif Memedi, Stjepan Milinković, Petar Mlinarić, Živko Nenadić, Božidar Pankretić, Furio Radin, Niko Rebić, Ivanka Roksandić, Jerko Rošin, Ivo Sanader, Petar Selem, Vladimir Šeks, Nevio Šetić, Vesna Škulić, Deneš Šoja, Dubravka Šuica, Šemso Tanković, Marko Turić, Vedran Rožić, Davorko Vidović, Antun Vujić i Dragan Vukić. Među tih 46 zastupnika je i sedam onih koji su izabrani i u sedmi saziv Sabora - HDZ-ovci Vladimir Šeks, Stjepan Milinković, Ivanka Roksandić i Ana Lovrin, HDSSB-ovac Boro Grubišić, te zastupnici manjina Deneš Šoja i Furio Radin. Gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S Markova trga", Šprem je kazao kako se s predsjednikom saborskog Odbora za izbor i imenovanja Šimom Lučinom (SDP) dogovorio da se udovolji učestalim zahtjevima novinara i objavi popis zastupnika koji su zatražili izdavanje potvrda o trajanju mandata, a što, naglasio je, ne mora značiti i da su aktivirali zastupničku mirovinu.
ZAGREB - Zbornik radova posvećenih hrvatskoj arheologinji Korneliji Minichreiter "Panonski prapovijesni osviti", koji je u povodu njezina 65. rođendana i 40. obljetnice rada objavljen u izdanju Instituta za arheologiju, predstavljen je danas u Zagrebu. "Pred nama je zbornik radova posvećen doktorici znanosti Korneliji Minichreiter, čijom je zaslugom uspješno ne samo okrenuta jedna od prvih stranica najstarije prošlosti sjeverne Hrvatske, već je taj prostor snažno i argumentirano integriran u novu i bitno potpuniju predodžbu o prinosu toga zemljopisnoga i kulturnog prostora oblikovanju 'prastare Europe'", rekao je na predstavljanju ravnatelj Instituta za arheologiju Željko Tomičić. Zbornik obuhvaća 21 djelo vezano uz rad Kornelije Minichreiter iz pera 25 autora, kolega iz Hrvatske i inozemstva. "Od toga više od polovice dolazi iz šest zemalja - Slovenije, Italije, Mađarske, Austrije, Grčke i Bugarske, što svjedoči koliko je njezin rad prepoznat", rekao je na predstavljanju glavni i odgovorni urednik Marko Dizdar iz Instituta za arheologiju. Istaknuta arheologinja Minichreiter (1944.) radila je na 533 arheološka lokaliteta. Obavila je 120 arheoloških istraživanja, od čega 90 kao voditeljica istraživanaj, a ostalo kao član ekipe i stručnog nadzora. Objavila je oko 200 znanstvenih i stručnih radova.
ZAGREB - Nagrada "Stjepan Šulek" za skladateljsko djelo za 2011. godinu danas je u Hrvatskome društvu skladatelja uručena Tomislavu Oliveru za skladbu "Obsidienne", studiju za komorni orkestar. Nagrađenu Oliverovu skladbu "krasi promišljena organiziranost materijala, motivička povezanost, raznolike i hrabre zvukovne kombinacije te muzikalan protok i 'tajming'", istaknuo je u obrazloženju nagrade ocjenjivački sud u kojemu su bili akademik Pavle Dešpalj, Zoran Juranić, Haris Nonveiller, Ruben Radica i Berislav Šipuš. "Partitura je vrlo zahtjevna za orkestar, a Cantus ansambl pod ravnanjem Berislava Šipuša obavio je vrlo dobar posao i dostojno prezentirao ovo zanimljivo djelo", ocijenio je sud. Primajući nagradu, koju je posvetio djedu, kompozitoru Tomi Proševu, koji mu je svojim umjetničkim i obiteljskim djelovanjem bio svakidašnja inspiracija, Oliver je zahvalio struci jer je prepoznala njegov studentski rad s četvrte godine te mentorima na studiju muzikologije Berislavu Šipušu i kompozicije Marku Ruždjaku.