BUKUREŠT - Rumunjski regulator izrekao je kazne u ukupnom iznosu 880 milijuna leja (257 milijuna dolara) naftnim tvrtkama, uključujući najveću rumunjsku kompaniju Petrom i lokalnu podružnicu mađarskog MOL-a, zbog kršenja ravnopravne tržišne utakmice, objavio je u utorak čelnik nadležne agencije. Regulator je odredio novčane kazne Petromu, u vlasništvu austrijskog OMV-a, te njegovoj podružnici OMV Petrom Marketing, lokalnim podružnicama Mola, Lukoila i ENI-ja, kao i Rompetrol Downstreamu, zbog dogovora o povlačenju s tržišta bezolovnog benzina EKO Premium u 2008. Novčane kazne iznose oko tri posto prihoda navedenih kompanija u 2010. Petrom je izvijestio da mu je određena kazna od 366,5 milijuna leja, dok je njegova marketinška podružnica kažnjena sa 137,3 milijuna leja. MOL je priopćio da je kažnjen s 80,3 milijuna leja (23,5 milijuna dolara), istaknuvši pritom da je "odluka o povlačenju ECO Premiuma iz portfelja goriva donesena samostalno i nije bila rezultat nezakonitog udruživanja ili usklađenog djelovanja". Za sada su samo Petrom i MOL najavili da će nastojati osporiti presudu.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada spremna je, ako to Europska komisija ocijeni potrebnim, promijeniti prijeporne zakone, najavio je ministar vanjskih poslova Janos Martonyi partnerima u Europskoj uniji u pismu objavljenom u utorak. "Potpuno poštujemo autoritet Europske komisije, čuvara europskih ugovora", napisao je Martonyi i dodao kako su "spremni razmotriti promjenu zakona, bude li potrebno". Zbog prijepornog zakona kojim Budimpešta ograničava neovisnost svoje središnje banke prekinuti su pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom unijom o financijskoj pomoći Mađarskoj koja je mjesecima u krizi te joj se srozao kreditni rejting. Europska komisija zatražila je u prosincu povlačenje tog prijepornog zakona. Neovisnost središnje banke ključan je uvjet za ulazak u eurozonu.
BRUXELLES/BUDIMPEŠTA - Povjerenik Europske unije za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn razgovarat će idućeg tjedna s mađarskim ministrom financija i gospodarstva Gyorgyjem Matolcsyjem o stanju u mađarskom proračunu i spornom zakonu o središnjoj banci. Mađarska je u ponedjeljak potvrdila da je njezin proračunski manjak u prošloj godini bio iznad planiranog. Europska komisija odvojeno ispituje i je li novi mađarski zakon o središnjoj banci u skladu s europskim propisima. Na dnevnom redu sastanka zakazanog za 20. siječnja naći će se niz tema, kazao je u utorak Rehnov glasnogovornik. Komisija će istražiti koje je korake Budimpešta poduzela kako bi srezala manjak. Razgovarat će se i o mađarskom zahtjevu MMF-u za financijskom pomoći. Budimpešta je u ponedjeljak počela razgovore s MMF-om o novoj kreditnoj liniji, potvrdilo je mađarsko veleposlanstvo u Washingtonu. Sporan je pritom bio i novi mađarski zakon o središnjoj banci, kojim bi se broj članova vijeća za određivanje kamatnih stopa povećao sa sadašnjih sedam na devet. U EU i Europskoj središnjoj banci sumnjaju da bi vlada imenovanjem dva dodatna člana mogla politički utjecati na središnju banku.
FRANKFURT - Vodeća svjetska kemijska kompanija, njemački BASF, priopćila je u utorak da počinje raditi na novim projektima u Kini, ukupne vrijednosti od oko milijardu dolara. U suradnji s kineskim partnerom Sinopec BASF je potvrdio da će sredinom godine početi s građevinskim radovima na novoj tvornici polimera i na još tri velika kemijska postrojenja. Iz BASF-a su izvijestili i o završetku gradnje ogromne petrokemijske tvornice u gradu Nanjingu u istočnoj Kini u vrijednosti 1,4 milijarde dolara. Martin Brudermueller, potpredsjednik uprave BASF-a, rekao je da će ta tvornica "dovesti u Kinu ključne kemijske proizvode i rješenja, te izravno podržavati lokalna poduzeća u nastojanjima da podmire potrebe sve većeg broja stanovnika". BASF je bio među prvim velikim kemijskim kompanijama koje su odlučile ulagati u Kinu kako bi iskoristile niske troškove rada.
NEW YORK - Euro je u utorak ponovo blago ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta poduprt pojačanim apetitom za rizikom, iako ulagači s oprezom očekuju ovotjedne aukcije talijanskih i španjolskih državnih obveznica. Euro je tako bio u plusu prema dolaru 0,2 posto, te se njime trgovalo po 1,2794 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo i 1,2818 dolara. Dobio je na vrijednosti i prema jenu, i to 0,3 posto, na 98,32 jena. Dolar je pak ostao nepromijenjen prema japanskoj valuti, zadržavši se na 76,86 jena. Apetit za rizikom ojačao je na tržištima širom svijeta nakon dobro primljene aukcije grčkih trezorskih zapisa, smanjenih razlika u prinosima na obveznice pojedinih članica eurozone i poruke agencije Fitch da ne očekuje da će u ovoj godini sniziti francuski kreditni rejting. Ulagači su se pojačano okretali imovini koju smatraju rizičnijom, poput eura, i zahvaljujući pozitivnoj prognozi američkog aluminijskog diva Alcoe o svjetskoj potražnji za tim metalom. Euru je dodatnu potporu pružila i činjenica da mnogi trgovci nastoje popuniti ispražnjene pozicije u eurima. Njegov snažniji oporavak koči oprez uoči ovotjednih aukcija talijanskih i španjolskih državnih obveznica.