Priređivači u proslovu navode kako je uz pomoć dostupnih dokumenta te sjećanja zapovjednika i pripadnika brigade pokušao objaviti dio istine o ratnom putu 102. brigade i njezinih 6500 pripadnika, od kojih su 23 poginula i 114 bilo ranjenih.
"U Novom Zagrebu se dimenzija rata i ratnih zbivanja u jesen 1991. gotovo mogla opipati jer su u obiteljima, koje su doseljavale u tu gradsku prekosavsku spavaonicu u ona dva-tri desetljeća koja su prethodila ratu, koji im je zakucao na vrata, taman dorasli sinovi za nošenje oružja i krenuli u njega zajedno s očevima koji još nisu počeli starjeti", ističu priređivači monografije i dodaju kako je Novi Zagreb u Sto drugu i Domovinski rat poslao najbolje što je imao: svoju mladost, obrazovanu, ali odraslu uz radijatore.
Podsjeća kako je ona svojim znanjem i požrtvovnošću ostavila neizbrisiv trag u povjesnici Domovinskoga rata sudjelujući u njem od Vihora do Oluje pa je za svoje ratne zasluge odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog.
U monografiji "102. brigada Hrvatske vojske - Novi Zagreb" (213 str.) objavljeno je 17 priloga, a vojni povjesničar Davor Marijan napisao je uvodni tekst o raspadu Jugoslavije i stvaranju Republike Hrvatske te povjesnicu o 102. brigadi HV-a Novi Zagreb. General pukovnik Drago Lovrić autor je teksta o neizbrisivom tragu 102. brigade u Domovinskom ratu, Franc Ferenčak o razdoblju 12 dana od mobilizacije do operacije Vihor, Stjepan Bertek o sinovima Posavine, Alojzije Hren o elitnosti postrojbe, Ivan Bionda o slavonskom ratištu, Krešo Špeletić o borbama do zadnjeg milimetra, Lucija Vencel o ratnoj crti u Bosanskoj posavini, a brigadni general Vlado Hodalj o 102. brigadi HV-a u operaciji Vihor 1991.
Uz navedene autorske tekstove u monografiji su i prilozi o poginulim pripadnicima 102. brigade i samostalne satnije Cobre, o zapovjednicima 102. brigade, dijelovi zapisa ratnoga dnevnika i sjećanje na Dubrovnik, novinama brigade, Klubu veterana te samostalnoj satniji Cobre.