FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Pravosuđe u 2011.

ZAGREB, 23. prosinca 2011. (Hina) - Brojne korupcijske afere i ove su godine, kao i lani, uvelike "zaposlile" pravosudna tijela, a iako je velik broj slučajeva ušao u sudsku fazu, još uvijek je malo pravomoćnih presuda korumpiranim pojedincima.

"FIMI MEDIA" - AFERA SVIH AFERA STIGLA DO SUDA

Do suda je ove godine stigao i slučaj Fimi media, po mnogima, afera svih afera u kojoj je glavnu ulogu, po USKOK-ovoj optužnici, imao bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader kojega se tereti da je okupio nekolicinu stranačkih dužnosnika kako bi preko privatne tvrtke izvlačili novac iz državnih poduzeća i institucija te sebi i suoptuženima punio "džepove", a stranci "crni fond". Zbog toga se na udaru USKOK-a našao i sam HDZ-a kao pravna osoba. To je prva hrvatska politička stranka protiv koje je podignuta optužnica. Ona još nije potvrđena, a podignuta je nakon parlamentarnih izbora kojima je prethodio početak suđenja Sanaderu za druge dvije korupcijske afere. Riječ je o Sanaderovom navodnom uzimanju 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih kada je bio zamjenik ministra unutarnjih poslova te uzimanju 10 milijuna eura mita od čelnika mađarske naftne kompanije MOL za prepuštanje upravljačkih prava u Ini.

PRESUDE ZA KORUPCIJU

Od većih korupcijskih afera ove je godine pravomoćno završen slučaj "Indeks 2". U većem je dijelu potvrđena presuda kojom je zbog kupnje ispita na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti na bezuvjetne zatvorske kazne od pola godine do 2 godine i 10 mjeseci osuđeno devetero profesora i četvero posrednika, a 17 ostalih posrednika, studenata i članova njihovih obitelji kažnjeno je uvjetno. Profesorima je potvrđena i petogodišnja zabrana rada.

Bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec ove je godine pravomoćno osuđen u dva predmeta. Za slučaj "reflektori" dobio je uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora s četverogodišnjim rokom kušnje, dok je za nepotrebnu stručnu studiju plaćenu s pola milijuna kuna državnog novca osuđen na 10 mjeseci zatvora.

Oslobađajuću presudu u ožujku je dočekao bivši predsjednik uprave Tvornice željezničkih vagona "Gredelj" Antun Fabek koji je oslobođen optužbe da je tu tvrtku u sastavu HŽ-a oštetio za 17,8 milijuna kuna.

Početkom travnja je i bivši direktor Sportsko rekreacijskog centra Jarun Aleksa Kocijan oslobođen optužbi da je "napuhavanjem" cijena za čišćenje lopoča s jarunskog jezera gradsku tvrtku koja upravlja Jarunom oštetio za oko 5 milijuna kuna.

Bivši čelnici Podravke Darko Marinac i Zdravko Šestak u svibnju su nepravomoćno oslobođeni optužaba u aferi "Kredit" zbog zajma od 5 milijuna kuna koje je Podravka isplatila "Slozi" znajući da je ta tvornica pred stečajem.

U lipnju su u slučaju "Ipsilon" nepravomoćnom presudom za gospodarski kriminal, zlouporabe položaja te podmićivanje osuđeni kontroverzni poduzetnik Dražen Golemović, petero policajaca, carinik, poreznik te bivša pazinska državna odvjetnica. Golemović je kažnjen s godinu i 10 mjeseci zatvora.

Tri mjeseca kasnije donesena je i prvostupanjska presuda u slučaju izvlačenja novca iz HŽ-a preko tvrtke Agit. Bivši direktor HŽ-a Davorin Kobak osuđen je na 7 godina zatvora, a bivša direktorica Agita Biserka Robić na 7 i pol. Uz još dvojicu osuđenih moraju vratiti 27 milijuna kuna.

Kraj rujna nije bio sretan za bivšeg potpredsjednika HFP-a Ivana Gotovca i poduzetnika Svjetlana Stanića jer su na ponovljenom suđenju u slučaju "mali maestro" zbog pokušaja zlouporabe položaja te primanja i davanja mita nepravomoćno osuđeni na godinu i 10 mjeseci zatvora, to jest godinu dana. Dvije godine ranije obojica su bili oslobođeni.

Troje optuženih iz korupcijske afere "veliki maestro" - bivši šef Odjela nekretnina HFP Igor Petlevski, odvjetnica Asja Piplović i poduzetnik Mladen Jandriček na ponovljenom suđenju su oslobođeni optužbe za nezakonitosti u slučaju zemljišta Facinke.

Usporedno sa suđenjem u slučaju Spice, gdje je uz Polančeca jedan od osmorice optuženika, Šestak je u listopadu nepravomoćno osuđen na 20 mjeseci zatvora zbog namještanja poslova Polančecovom kumu, poduzetniku Neviju Prlogu koji mu je zauzvrat radio garažu i nadstrešnicu na kući te popločao dvorište.

ANTIKORUPCIJSKE ISTRAGE I OPTUŽNICE

Omiljena krilatica političara da je korupcija "rak rana hrvatskog društva" svoju je potvrdu dobila u brojnim aferama koje nisu zaobišle sport, vojsku, lokalnu politiku, državne institucije, zdravstvo ...

Mediji već dugi niz godina pišu o namještanju nogometnih utakmica, podmićivanju sudaca te (ne)sportskom klađenju na namještene rezultate. U ovoj godini dio tih priča dobio je i svoju sudsku potvrdu sredinom prosinca kada je 15 igrača Croatia Sesvete, Varteksa i Međimurja nepravomoćno proglašeno krivima za namještanje utakmica. Dvojica su osuđena na uvjetne, a ostali na zatvorske kazne od 6 do 10 mjeseci. Osuđeni će morati vratiti nezakonito zarađenih 1,2 milijuna kuna.

Samo nekoliko dana prije te presude zbog primanja mita uhićeni su dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) i bivši sudac Željko Širić te predsjednik Sudačke komisije Stjepan Djedovića koji su od predsjednika Hajduka Maleša tražili 95.000 eura, obećavši zauzvrat da će sa "svojim ljudima" u nastavku prvenstva osigurati pošteno suđenje. Uhićeni su nakon što su preuzeli 30.000 eura.

Krajem srpnja u Splitu je podignuta optužnica protiv Hajduka i bivšeg direktora kluba Fredija Fiorentinija jer je 2005. navodno isplaćivao novčane naknade igračima i trenerima bez plaćanja porez i prirez, čime je državni proračun oštećen za 272.000 kuna.

Hrvatsku vojsku je u srpnju potresla afera oko zemljištima kraj Slavonskog Broda zbog koje je uhićen i sam zapovjednik kopnene vojske general Mladen Kruljac te petorica lokalnih dužnosnika i poduzetnika koje se tereti da su brojnim malverzacijama sa zemljištima oštetili općinu Sibinj i državni proračun za višemilijunske iznose. Kruljca se sumnjiči da je nezakonito iskoristio vojne postrojbe za gradnju cesta u vrijednosti od najmanje 6,2 milijuna kuna kako bi se povećala cijena zemljišta koje je općina dobila od vlade.

Među lokalnim dužnosnicima osumnjičenim za korupciju našli su se varaždinski i dubrovački gradonačelnici Ivan Čehok i Andro Vlahušić. Čehoka, koji je sredinom srpnja iz istražnog zatvora podnio ostavku, sumnjiči se da je malverzacijama sa zemljištima oštetio grad za 29 milijuna kuna. U srpnju je protiv njega proširena istraga zbog pokušaja nezakonitog preuzimanja gradske tvrtke Zračna luka te nezakonitih pozajmica, a krajem listopada i podignuta optužnica zbog sklapanja štetnog ugovora s gradskom tvrtkom "Parkovi".

Krajem srpnja USKOK-ovu optužnicu je "zaradio" Vlahušić kojega se tereti da je milijun gradskih kuna nezakonito pozajmio privatnoj tvrtki koalicijskog partnera, gradskog vijećnika Pere Vičana.

Zbog korupcije je iza rešetaka početkom prosinca završio pročelnik Državnog inspektorata u Varaždinu Vladimir Benković. Sumnja se da je stopirao prekršajne postupke protiv vlasnika ugostiteljskih objekata i lažno prikazao da stanuje u Novom Marofu na osnovu čega mu je u godinu dana isplaćeno oko 19.000 kuna na koje nije imao pravo.

Ni područje zdravstva nije bilo imuno na korupciju, pa se tako na sudu našao ginekolog čakovečke županijske bolnice Nenad Muršić jer je od 10 pacijentica za porod carskim rezom navodno uzeo od 300 do 500 eura. U listopadu je, pak, izbila afera sa lažnim invalidskim mirovinama zbog kojih je osumnjičeno šestoro liječnika, među kojima i ovlašteni vještak varaždinske područne službe HZMO-a Ivan Ostoić te bivši načelnik Odjela medicinskog vještačenja HZMO-a Drago Rubala, javnosti poznatiji kao voditelj televizijske emisije "Rubala show". Osumnjičeno je i 30-ak građana koji su za iznose od 2 do 5 tisuća eura kupovali invalidske mirovine.

U studenom su trojica ginekologa nepravomoćno osuđeni na zatvorske kazne od godine i 5 mjeseci do najviše 2 godine i 4 mjeseca zatvora. Četvero njihovih kolega osuđeno je na uvjetne kazne. Ginekolozi iz Varaždina, Novog Marofa, Koprivnice i Bjelovara osuđeni su jer su za iznose od 600 do 2000 kuna obavljali nezakonite pobačaje.

U veljači je podignuta optužnica protiv šestero iz afere "Đakovština" u kojoj je optužena i sama tvrtka iz čijih skladišta je "nestalo" žito u vrijednosti većoj od 60 milijuna kuna. Istog mjeseca potvrđena je optužnica osmorici iz afere "Brodosplit" koje se tereti da su zlouporabama i pranjem novca oštetili tvrtku za 4,7 milijuna dolara.

Ni mediji nisu bili pošteđeni afera. Zbog navodnih malverzacija "teških" oko 18 milijuna kuna na legendarnom zagrebačkom Radiju 101 osumnjičeni su bivši čelnici Dario Duspera i Tamara Pavlica, a i njihov nasljednik Drago Perić, koji je ukazivao na nepravilnosti stare uprave, osumnjičen je za štetu veću od pola milijuna kuna.

U travnju je pokrenuta istraga protiv bivše doministrice turizma Vinke Cetinski i još nekoliko osoba osumnjičenih za brojne malverzacije "teške" više desetaka milijuna kuna pri kupnji i prodaji nekretnina za tvrtku "Kermas ulaganja" u vlasništvu Danka Končara.

Afera Spice (začin), jedna od najvećih po iznosu štete, u lipnju se počela raspetljavati u sudnici u kojoj je na optuženičku klupu sjeo bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec te još sedmorica bivših čelnika Podravke i njihovih poslovnih partnera. Njih se tereti da su novcem Podravke pokušali preuzeti tu tvrtku i pritom je oštetili za 400 milijuna kuna. Optuženi tvrde da su Podravku branili od neprijateljskog preuzimanje.

Dvojica optuženih u slučaju Spice, bivši čelnici Podravke Marinac i Saša Romac, u listopadu su se ponovno našli iza rešetaka, zajedno s osnivačem tvrtke City Express Borisom Vidićem zbog sumnje da su od direktora i većinskog vlasnika Fima grupe Milana Horvata, također optuženog u aferi Spice, naplatili 17 milijuna kuna kako bi nastavili poslovnu suradnju u projektu stjecanja većinskog udjela u Podravci.

Sredinom listopada na granici je uhićen Vladimir Šelebaj Sellier, poduzetnik u javnosti poznat kao bivši suprug HTV-ove novinarke i urednice Dijane Čuljak. Tereti ga se za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, to jest da je uz pomoć petero suosumnjičenih fiktivnim ugovorima i računima preko tvrtaka Core Media i Media spot "izvukao" 9 milijuna kuna.

Krajem srpnja podignuta je optužnica protiv bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka i još četvorice rukovoditelja tog poduzeća zbog fiktivnog zapošljavanja povratnika iz Australije Radu Buljubašiću koji je više od 3 godine primao plaću od HEP-a i po povlaštenoj cijeni kupio stan od tvrtke, a radio je u središnjici HDZ-a. Četiri mjeseca kasnije USKOK je optužio Mravka, dvojicu njegovih suradnika i dvojicu kooperananata koji su za dobivanje poslova dali proviziju koja je navodno završila kod rizničara HDZ-a Mladena Barišića.

Krajem studenoga nakratko su uhićeni posljednji direktor propale tvrtke Kamenskog Antun Crlenjak i Davor Vlajčević, predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke i suvlasnik tvrtke Vilinske poljane - najvećeg dioničara Kamenskog. Policija i državno odvjetništvo istražuju sumnje da je Kamensko namjerno uništeno radi vrijednog zemljišta i nekretnina tvrtke.

U prosincu je podignuta optužnica protiv Bojana Milkovića, suspendiranog glavnog izvršnog direktora Ine i bivšeg direktora Crosca, te Miroslava Pacaka, bivšeg voditelja remonta platformi u Croscu. Tereti ih se da su sedam godina uzimali mito od 5 ili 10 posto vrijednosti radova od direktora tvrtki s kojima su radili. Nekoliko dana kasnije podignuta je optužnica i za aferu Forex u kojoj se 14 osoba tereti da su od 2007. do 2010. prevarili velik broj građana i tvrtki za više od 133,7 milijuna kuna, obećavajući im sigurnu zaradu na tržištu deviza.

RATNI ZLOČINI NE ZASTARJEVAJU

Ratni zločini pripadnika hrvatskih oružanih snaga i dalje se istražuju, a rezultat toga je i podizanje optužnice protiv bivšeg ratnog pomoćnika ministra unutarnjih poslova Tomislava Merčepa kojega se po zapovjednoj odgovornosti tereti za ubojstva ili nestanak 43 civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja, među kojima je i troje članova zagrebačke obitelji Zec.

U lipnju su zbog ratnih zločina u Sisku i na Banovini uhićeni bivši načelnik tamošnje policijske uprave Đuro Brodarac, njegov zamjenik Vlado Milanković i pripadnik pričuvne postrojbe MUP-a Drago Bošnjak. Brodarac je 20-ak dana kasnije umro, a druga dvojica su sredinom prosinca optuženi za ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti.

U listopadu su petorica bivših pripadnika 7. gardijske brigade Hrvatske vojske "Pume" nepravomoćno osuđeni na zatvorske kazne od 2 do 6 godina zbog strijeljanja šestorice srpskih ratnih zarobljenika 1995. u akciji "Maestral 2". Dvojica optuženih, prvooptuženi Emil Črnčec i Gorana Gaća su oslobođeni.

U studenome je podignuta optužnica protiv bivšeg zapovjednika Konačišta ratnih zarobljenika u Kerestincu Stjepana Klarića i četvorice njemu podređenih hrvatskih vojnika zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali 34 ratna zarobljenika. Istog mjeseca je u Karlovcu uhićen bivši šef karlovačke Ozne Josip Boljkovac zbog sumnje da je zapovjedno odgovoran za likvidaciju 21 civila u svibnju 1945. Određen mu je pritvor, no 27 dana kasnije pušten je na slobodu jer je Ustavni sud utvrdio da su mu povrijeđena ustavna prava budući se postupak protiv njega vodio po starom, a ne novom zakonu o kaznenom postupku.

Sredinom studenog nekadašnji pomoćnik načelnika operativnih poslova bjelovarske policije Luka Markešić i trojica pripadnika specijalne policije nepravomoćno su oslobođeni optužbe da su 1991. pomogli u likvidaciji šest ratnih zarobljenika i ranjavanju jednog civila.

Krajem studenog počelo je suđenje trojici bivših pripadnika antiterorističke policijske postrojbe Lučko zbog ubojstva civila u selu Grubori kod Knina, nakon oslobodilačke akcije Oluja. Jedan od optuženih, Igor Beneta u travnju je pronađen obješen u šumi pored naselja Otišića na zadarskom području, no tijelo je analizom DNA identificirano tek u studenome. Bivši zamjenik zapovjednika specijalne policije Željko Sačić, koji je po zapovjednoj odgovornosti osumnjičen za zločin u Gruborima, izrazio je sumnju da je Beneta počinio samoubojstvo i ustvrdio da je vjerojatno ubijen jer je "previše znao".

I PARLAMENTARCI NA "UDARU" TUŽITELJA

Sanader i Čehok nisu jedini saborski zastupnici protiv kojih je 2011. pokrenut kazneni postupak. Imunitet je skinut i HDSSB-ovom Ivanu Drmiću protiv kojeg je USKOK podignuo optužnicu zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi se promijenila presuda Branimiru Glavašu, osuđenom za ratne zločine nad civilima u Osijeku 1991.

U lipnju je saborski zastupnik HDSSB-a Zoran Vinković nepravomoćno osuđen na 8 mjeseci zatvora, uvjetno na 3 godine, zbog nezakonitog prikazivanja 12.500 kuna putnih troškova 2008. dok je bio zastupnik SDP-a.

Krajem srpnja bez imuniteta je ostao i HDZ-ovo zastupnik Vedran Rožić protiv kojega je podignuta optužnica jer je početkom 90-ih kao direktor Hajduka uplatio 18 milijuna njemačkih maraka u "crnu deviznu blagajnu" iz koje su se igrači plaćali ali bez podmirivanja poreza i doprinosa, čime je državni proračun navodno oštećen za oko 74 milijuna kuna. Rožić je optužen i da je za sebe zadržao 635 tisuća maraka.

KORNATI, RUDINE, KUPSKA ...

Početkom godine u Splitu je počelo suđenje petorici optuženih za željezničku nesreću u kojoj je u srpnju 2009. u Rudinama poginulo 6 osoba i ozlijeđeno 55.

Do suda je krajem siječnja stigao i slučaj urušavanja Kupske ulice u Zagrebu pa su se tri i pol godine nakon urušavanja na optuženičkoj klupi našle 3 tvrtke i devetero odgovornih osoba. Svi se brane da nisu krivi za štetu od oko 17 milijuna kuna.

Ove je godine nastavljeno suđenje Draženu Slavici, bivšemu šibensko-kninskom vatrogasnom zapovjedniku, optuženom za mnoge propuste u gašenju požara na Kornatu, zbog čega je poginulo 12 vatrogasaca.

U veljači je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu objavljena jedna od prvih osuđujućih presuda zbog zločina iz mržnje. Braća Marko i Miroslav Šarić nepravomoćno su osuđeni na po 7 mjeseci zatvora jer su lani zbog odbojnosti prema homoseksualnoj populaciji nasred ulice pretukli bivšeg branitelja samo zato što pripada gay populaciji. Tu populaciju neugodno je iznenadila nepravomoćna presuda iz ožujka po kojoj izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić nije nikoga diskriminirao kad je izjavio da "gay nogometaši ne mogu igrati za reprezentaciju". Sud je odbacio tužbu za diskriminaciju po osnovi spolne orijentacije, ustvrdivši da je Mamić koristio pravo slobode govora i iznosio svoje mišljenje. Osim njega, i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković je tužen zbog poruke da homoseksualcima nema mjesta u reprezentaciji jer, "na sreću, nogomet igraju samo zdravi ljudi".

Nakon višegodišnjeg postupka u ožujku su na po godinu dana uvjetnog zatvora nepravomoćno osuđeni Franjo Katavić i Salih Fazlić, zbog krivotvorenja dokumenata kojima su se u vrijeme bijega pred zakonom koristili general i haaški optuženik Ante Gotovina te zagrebački poduzetnik i osuđenik za otmicu Hrvoje Petrač.

U srpnju je državno odvjetništvo nakon šestomjesečne istrage zbog nedostatka dokaza odustalo od kaznenog progona Darka Dakića i Đorđa Vuletića koje se sumnjičilo za pokušaje ubojstva novinara Dušana Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca.

Mediji i pravosuđe su se u srpnju bavili elitnom prostitucijom zbog koje su u kolovozu nepravomoćno osuđeni poznati športski fizioterapeut Nebojša Perunović i Sara Sikirić uvjetno osuđeni na 2 godine zatvora, tj. 6 mjeseci. U medijima se nagađalo da su se uslugama djevojaka koje je organizirao Perunović koristili imućni poduzetnici i neki sportaši koji su usluge plaćali minimalno 500 eura.

Sredinom rujna riječki kirurg Branko Popović proglašen je krivim za nesavjesno liječenje zbog kojeg je iz nehaja tijekom odstranjivanja slijepog crijeva 2006. teško narušeno zdravlje 21-godišnjem Miroslava Maškarina s Raba i amputirana mu potkoljenica. Kirurg je nepravomoćno osuđen na 8 mjeseci zatvora, uvjetno na 2 godine.

Početkom listopada zagrebački odvjetnik Marin Ivanović, član braniteljskog tima generala Ante Gotovine, pravomoćno je oslobođen optužaba da je prikrivao ili uništavao arhivsku građu, odnosno vojnu dokumentaciju iz operacije "Oluja" - tzv. topničke dnevnike.

Vrhovni sud je sredinom listopada potvrdio 30-godišnju kaznu zatvora beskućniku Mladenu Šlogaru zbog ubojstva odvjetničke vježbenice Ivane Hodak 2008.

U studenom je podignuta optužnica protiv kamiondžije Dragana Paravinje zbog ubojstva i pokušaja silovanja 17-godišnje Antonije Bilić, čije tijelo još nije pronađeno. Ona je nestala 7. lipnja, a nakon upornog inzistiranja njenih sestara za maloljetnom djevojkom pokrenuta je do sada najveća potraga. Paravinju se tereti i za pokušaj silovanja autostopistice u lipnju 2010. na području Omiša.

U prosincu je propala Credo banka, a ubrzo su vlasnici i čelnici banke osumnjičeni za zloporabe "teške" 250 milijuna kuna.

Zbog prevare 50-ak ljudi za više od 20 milijuna kuna u prosincu je nepravomoćno na 12 godina i 9 mjeseci zatvora osuđena Jagoda Blum koja se lažno predstavljala kao zaposlenica zagrebačkog Gradskog poglavarstva i građanima nudila povoljnu kupnju gradskih stanova. Osuđeno je i petero njenih pomagača, a svi skupa državi moraju vratiti više od 11 milijuna kuna.

Bivši general i bivši pomoćnik ministra obrane Vladimir Zagorec u prosincu je nakon devetogodišnjeg suđenja dočekao oslobađajuću presudu u slučaju nezakonite obnove vikendice bivšeg potpredsjednika zagrebačke Gradske skupštine Antuna Šporera, koji je osuđen na 18 mjeseci zatvora, a sud mu je i blokirao vikendicu kako bi država u slučaju pravomoćne presude mogla naplatiti 1,1 milijun kuna koliko je koštala njezina nezakonita obnova iz sredstava MORH-a.

Sredinom prosinca karlovačko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv vojnih pilota Igora Trošelja i Marijana Kudlika koji su se u rujnu prošle godine sudarili u zraku iznad vojnog poligona "Eugen Kvaternik" u Slunju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙