FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 15,30 sati

ZAGREB, 21. prosinca 2011. (Hina) - Pregled vijest iz Hrvatske u 15,30 sati

ZAGREB - U prigodi božićnih i novogodišnjih blagdana predsjednik Ivo Josipović održao je primanje u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog za više od tisuću uglednika iz političkog, kulturnog, sportskog i javnog života Hrvatske, podsjetivši na za Hrvatsku najvažnije trenutke iz prošle godine i najavivši svoja očekivanja za iduću godinu. Kao jedan od najvažnijih događaja izdvojio je završetak pregovora za ulazak u EU kao rezultat rada nekoliko generacija političara, od vlade premijera Račana do vlade Jadranke Kosor te doprinosa svih građana spremnih na reforme, brojnih stručnjaka i pregovaračkih timova. Rekao je kako je pred Hrvatskom sada važna zadaća uključivanja svih hrvatskih institucija u upravljanje EU, kojoj, istaknuo je, ne dajemo svoj suverenitet, već dio njega ulažemo kako bismo dobili više. Podsjetio je i na intenziviranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u prošloj godini. Prvi rezultati se vide, a konačni rezultati su oni koje kažu i podnesu sudovi svojim pravomoćnim presudama, rekao je Josipović, pozvavši okupljene da podupru borbu protiv korupcije kako Hrvatska nikada ne bi bila označena kao visoko korumpirana zemlja. Napravili smo velike iskorake na planu prava i sloboda naših građana, Hrvatska je i prema ocjenama međunarodnih promatrača učinila nove korake u zaštiti ljudskih prava, nacionalnih manjina i vjerskih sloboda, rekao je Josipović, izrazivši uvjerenje da će se iduće godine nastojati napraviti još više na tom području. Za nedavne izbore Josipović je ocijenio da su održani u najboljoj demokratskoj tradiciji, kao što je slučaj i sa započetom tranzicijom vlasti. To ne znači da ne možemo popraviti izborni sustav, što i očekujem od Sabora i nove vlade, osobito kada su u pitanju birački popisi, naglasio je. S obzirom na tešku godinu i gospodarsku situaciju očekivanja od novoizabrane vlade vrlo su velika, očekuje se preokret, da se otvore nove mogućnosti, investicije i radna mjesta, napomenuo je Josipović. Hrvatska može biti bolja i uspješnija, može biti primjer drugim zemljama, ustvrdio je. Došavši do ulaska u EU Hrvatska je preuzela i obavezu da bude katalizator pozitivnih promjena u jugoistočnoj Europi, rekao je Josipović, podsjetivši da je već napravila puno u izgradnji novih odnosa u nekad zaraćenom području te ublažavanju posljedica agresije, rata i stradanja. Josipović drži da je zadaća vlade i cijelog društva da se maknu birokratski okovi kako bi gospodarstvo moglo krenuti, te da građanima treba dati novi optimizam, a kao važan zalog za budućnost izdvojio je znanost, kulturu i obrazovanje.

ZAGREB - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor uputila je danas čestitku u kojoj je svim građankama i građanima Republike Hrvatske zaželjela sretan i blagoslovljen Božić, ispunjen tolerancijom, mirom i međusobnim razumijevanjem. "Pred nama je najradosniji katolički blagdan u kojem se radujemo rođenju Isusa Krista. Božić je vrijeme u kojem zajedno sa svojim obiteljima, okupljeni za zajedničkim stolom, slavimo nadu i zajedništvo, ne zaboravljajući pritom sve one kojima je potrebna naša pomoć i pažnja. Prepuštajući se vjeri prizivamo u srca temeljne kršćanske vrijednosti kao poticaj da se i tijekom cijele godine, zajedništvom i suradnjom, zauzimamo za dobrobit svih građanki i građana Republike Hrvatske, gradeći međusobno povjerenje i slogu. Neka nam radosna poruka Došašća bude inspiracija u ostvarivanju ciljeva i zadaća koje su pred nama, kao i prigoda da se zahvalimo na svim uspjesima koje smo ostvarili u protekloj godini", stoji u čestitki predsjednice vlade Jadranke Kosor u povodu Božića.

ZAGREB - U središnjici HDZ-a u tijeku je sastanak vodstva te stranke, prije sastanka potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks rekao je da će biti jedan od prvih koji će aktualnu predsjednicu Jadranku Kosor na predstojećim izborima predložiti za predsjednicu stranke, a potpredsjednik Darko Milinović da još razmišlja o svojoj kandidaturi. Vladimir Šeks je na pitanje novinara je li Jadranka Kosor jedina kandidatkinja za predsjednicu HDZ-a odgovorio kako treba dobro čitati novine te dodao kako je on rekao da će samo biti jedan od prvih koji će Jadranku Kosor predložiti za predsjednicu stranke, a ne da će ona biti jedina kandidatkinja. Nije htio komentirati izjave stranačkih kolega po medijima oko događaja u HDZ-u. Potpredsjednik HDZ-a Darko Milinović novinarima je izjavio kako nije rekao da je Jadranka Kosor kriva, nego da samo snosi dio odgovornosti kao čelna osoba stranke za izborni poraz HDZ-a. Mislim da je to sasvim jasno, kazao je, te dodao kako će se i dalje boriti za demokratizaciju stranke i demokratske unutarstranačke izbore. Milinović je istaknuo kako je svakim danom u tome sve uvjereniji te dodao kako još u ovom trenutku razmišlja o svojoj kandidaturi za predsjednika stranke. Božidar Kalmeta je izjavio kako se neće kandidirati za predsjednika stranke.

ZAGREB - Izjave hrvatskog i slovenskog arbitra Budislava Vukasa i Jerneja Sekolca nisu zapreke da budu članovi Arbitražnog suda koji će se osnovati na temelju Sporazuma o arbitraži, jer svoje mišljenje mogu promijeniti tijekom postupka, izjavio je danas hrvatski stručnjak za međunardno pravo akademik Vladimir Ibler, upitan za kritike koje se na slovenskoj strani upućuju hrvatskom arbitru da ima "unaprijed formiran stav". "Ako su izjave hrvatskog arbitra zapreka, onda su i izjave slovenskog arbitra", istaknuo je Ibler, podsjetivši na izjavu Jerneja Sekolca koju je svojedobno prenijelo "Delo". Naime, slovenski stručnjak za međunarodno gospodarsko pravo izjavio je 15. svibnja 2010. "Delu" kako je "važno da Arbitražni sporazum, koji su definirale obje strane, zahtijeva odlučivanje na temelju specifičnih okolnosti na tom području. Očekivanja slovenskih građana, koja temelje na povijesnim i drugim okolnostima, jedan je od bitnih čimbenika koje će arbitri uzeti u obzir", rekao je Sekolec, dodavši kako postoji "očekivanje da našoj obali pripada teritorijalni dodir s otvorenim morem". Akademik Ibler pak ističe kako Slovenija ima pravo na slobodnu plovidbu, a ne na doticaj s otvorenim morem. "Nikad u međunarodnom javnom pravu nije rečeno da neka država, ako je obalna, ima pravo na doticaj s otvorenim morem, ali je zajamčena sloboda plovidbe, sloboda mora. Slobodnu plovidbu oni nesmetano obavljaju svaki dan", kaže Ibler. Za Sekolčevu integralnu izjavu "Delu", akedemik Ibler kaže kako "nema uporišta u međunarodnome pravu. Pravi se aluzija kako Slovenija ima pravo svojim državnim područjem doći do, odnosno dotaknuti se otvorenog mora. Međutim, ni u običajnom međunarodnom pravu, ni u Konvenciji o pravu mora nigdje nema uporišta da obalna država ima pravo dotaknuti se otvorenog mora", naglasio je Ibler.

OSIJEK - U tijeku je razminiranje područja kod osječkog ZOO vrta u sklopu projekta Dardanske šume, koji je, prema zapisnicima, prostor s najgušćim zagađenjem minama u 2011. godini, izvijestio je danas u Osijeku predstojnik Ureda ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Mladen Crnković. Posao razminiranja na oko 260.833 četvorna metra, vrijedan je više od 1,2 milijuna kuna, a počeo je prije 15 dana. Na razminiranju rade pirotehničari tvrtke Mungos, istaknuo je Crnković na konferenciji za novinare kod osječkoga ZOO vrta. Već je pronađeno stotinjak protuoklopnih i šezdesetak protupješadijskih mina, a očekuje se da na tom malom prostoru ima više od 1500 protuoklopnih i protupješadijskih mina. Razminiranje bi trebalo biti završeno za 40 dana, nakon čega će se pronađene mine na licu mjesta uništavati. Predstojnik Ureda ravnatelja HCR-a naglasio je kako je riječ o posebno zahtjevnom i složenoj procesu razminiranja. Budući da je lokacija u neposrednoj blizini grada Osijeka, Crnković je zamolio građane za razumijevanje zbog eksplozija koje će se čuti. U Osječko-baranjskoj županiji, koja je treća po zagađenosti minsko eksplozivnih sredstvima zaostalih od Domovinskog rata, još je za razminiranje ostalo 135,6 četvornih kilometara, a do sada je razminirano 57 četvornih kilometara. U Osječko-baranjskoj županiji je od raznih minsko eksplozivnih sredstava do sada smrtno stradalo 38 osoba, 122 osobe su teško ozljeđene, a ukupno je bilo 175 nesreća, rekao je predstojnik osječkog HCR-a, Dubravko Krušerovski.

ŠIBENIK - Dragan Paravinja, 43-godišnji vozač kamiona optužen za ubojstvo maloljetne Antonije Bilić iz Krički pored Drniša, prebačen je jutros iz šibenskog zatvora u BiH kako bi nazočio žalbenom ročištu u postupku koji se protiv njega vodi zbog pokušaja silovanja jedne žene na Palama 2002. godine, potvrdio je njegov odvjetnik Branko Baica. Paravinju su preko granice otpratili specijalci, kaže Baica. BiH je Paravinjino izručenje tražila kako bi pred Okružnim sudom u istočnom Sarajevu mogao sudjelovati na ročištu gdje će se odlučivati o njegovoj žalbi na nepravomoćnu presudu suda u Sokolcu, kojom je za spomenuti slučaj silovanja u pokušaju iz 2002. osuđen na dvije godine i deset mjeseci zatvora. Tužiteljstvo je tražilo izricanje daleko strože kazne dok je Paravinjin odvjetnik zatražio oslobađajuću presudu. Baica je ponovio kako u ovom trenutku nitko ne zna kada će i hoće li Paravinja biti vraćen u Hrvatsku kako bi prisustvovao ročištima na Županijskom sudu u Šibeniku gdje će mu uskoro početi suđenje za pokušaj silovanja i teško ubojstvo Antonije Bilić, te još jedno silovanje u pokušaju autostopistice koju je u lipnju 2010. navodno ukrcao u svoj kamion. Sigurno je samo, kaže Baica, da će ročište u Sarajevu biti održano sutra, 22. prosinca, a sve ostalo bit će stvar dogovora između ministarstava pravosuđa Hrvatske i BiH. Antonija Bilić nestala je 7. lipnja ove godine nakon što se na mostu preko Čikole ukrcala u Paravinjin kamion. Paravinja je prvo priznao ubojstvo, a kasnije je kazao da je to učinio pod policijskom prisilom. Za Paravinjom je i u Srbiji raspisana tjeralica zbog silovanja i pokušaja silovanja, a pravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od četiri godine i pet mjeseci.

ZAGREB - Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u ovoj je godini zaprimio 295 pritužbi građana zbog nekog oblika diskriminacije, što je približno isto kao i prošle godine, a najveći broj predmeta odnosio se na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja, kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, čiji je ured danas u Zagrebu organizirao Regionalnu konferenciju o ulozi pravobranitelja za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. "Najveći dio pritužbi u području rada odnosi se na spolno uznemiravanje na radnom mjestu i nemogućnost napredovanja, a iza toga dolaze slučajevi obiteljskog nasilja te 19 slučajeva diskriminacije zbog seksualne orijentacije", kazala je pravobraniteljca. Smatra da je u Hrvatskoj od 2008. kada je donesen Zakon o suzbijanju diskriminacije do danas učinjen napredak u tom području, a diskriminacija više nije tabu tema. Ipak drži da Hrvatska ima još nedostatnu sudsku praksu te nedovoljnu educiranost sudaca kada su u pitanju slučajevi diskriminacije, koji se još uvijek ne prepoznaju dovoljno. Ured je trenutno sudski vještak u dva sudska postupka, a do kraja godine će podnijeti još četiri tužbe, najavila je pravobraniteljica. Regionalna konferencija koja se održava u Zagrebu posvećena je položaju i ulozi pravobraniteljskih ureda u suzbijanju diskriminacije iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji se u praksi još uvijek susreću s dvojbama vezanima uz njihovu zadaću, iako sve zemlje imaju riješen zakonodavni okvir za postupanje.

ZAGREB - Aktivisti Zelene akcije danas su ispred Veleposlanstva Republike Slovenije održali prosvjednu akciju povodom namjere Vlade Republike Slovenije da produži rad nuklearne elektrane Krško do 2043. godine. "Nacionalni energetski program Republike Slovenije, koji je trenutno na javnoj raspravi i u Hrvatskoj, ima 5 scenarija od kojih svi predviđaju produženje rada nuklearne elektrane Krško do 2043. godine, iako bi je prema projektu trebalo zatvoriti 20 godina ranije tj. 2023. godine. Apsolutno nam je neprihvatljivo takvo produženje rada nuklearne elektrane za čak 20 godina kojim se višestruko povećava rizik od nuklearne havarije", izjavio je potpredsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić. Pojasnio je kako starenjem postrojenja, količine ispuštenih radioaktivnih tvari u okoliš tijekom rada nuklearke mogu dodatno rasti, a znatno se povećavaju i rizici od nepredviđenih kvarova koji mogu rezultirati katastrofalnim i dugoročnim štetama za zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo. Sve ubrzanije klimatske promjene, koje su ove godine u Hrvatskoj svima lako uočljive u formi dugog sušnog razdoblja i vrlo niskog vodostaja Save, također predstavljaju dodatni čimbenik rizika za budući rad već ostarjele NE Krško. Blizina velikog grada poput Zagreba takve rizike čini pojačano neprihvatljivim. U Zelenoj akciji podsjećaju kako je NE Krško tehnološki starija i od one u Fukushimi te smatraju da nema nikakvog opravdanja za preuzimanje dugoročno tako velikog rizika kada se zna da obnovljivi izvori energije svake godine postaju sve efikasniji i sve jeftiniji.

RIJEKA - Gradsko vijeće Rijeke prihvatilo je danas proračun za 2012. koji iznosi 835 milijuna kuna, što je 10,7 posto manje u odnosu na prve izmjene i dopune proračuna za 2011., a posljedica je nastavka krize i otežanih gospodarskih uvjeta.

Također, danas su usvojene i projekcije, prema kojima će proračun za 2013. biti 757,5 milijuna kuna, a za 2014. planira se 725,8 milijuna kuna. Prema obrazloženju, smanjenje proračuna za 2012. godinu u odnosu na prvi rebalans za 2011. proizlazi iz smanjenja primitaka od zaduživanja. U 2011. planirani su primici od zaduživanja od 116,4 milijuna kuna, uglavnom od preuzimanja ulaganja gradskih tvrtaka u sportske objekte i prometnice, a u 2012. planiraju se zaduživanja od 39 milijuna kuna – za zajmove za preuzimanje prometnice i za gradnju centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da su rashodi za javne potrtebe u kulturi smanjene za 37 posto, u sportu za 34 posto, za naknade građanima za 13 posto, sredstva za rad političkih stranaka za 10 posto, protokola za 11 posto, plaće proračunskih korisnika za 3 posto, itd. Povećana su izdvajanja za projekte kao što su izgradnja „Marišćine“, za sanaciju odlagališta Viševac, za poboljšanje učinkovitosti toplinskog sustava, potpore poduzetništvu i druga. Unatoč okolnostima i dalje će gotovo 250 milijuna kuna biti namijenjeno za financiranje kapitalnih projekata, pa je proračun zadržao razvojnu komponentu, rekao je Obersnel.

BUJE - Policija je kazneno prijavila 42-godišnju slovensku državljanku koja je preko graničnog prijelaza Kaštela pokušala iz Hrvatske prokrijumčariti oko tri kilograma bijelih tartufa, izvijestila je danas istarska Policijska uprava (PU). Slovenska je državljanka u ponedjeljak oko 19,20 sati na graničnom prijelazu Kaštelu zatečena pri graničnoj kontroli. Naime, policija je u pričuvnom kotaču u prtljažniku osobnog automobila "renault megane" slovenskih registracijskih oznaka uočila četiri sumnjive vrećice u kojima su bili bijeli tartufi. Policija je utvrdila da je Slovenka tartufe preko granice trebala prevesti za određenu naknadu. Budući da je pokušala izbjeći carinski nadzor, kazneno je prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙