ZAGREB - Hrvatska se ove godine po indeksu demokracije nalazi na 53. mjestu među 167 zemalja, isto kao i prošle godine, doznaje se u subotu iz izvješća "The Economist Intelligence Unit-a" (EIU) naslovljenog "Demokracija pod pritiskom". EIU je analitički odjel grupacije Economist koja izdaje poznati tjednik "The Economist". Indeks demokracije se određivao prema pet pokazatelja: izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcioniranje vlade, političko sudjelovanje i politička kultura. U izvješću su zemlje svrstane u četiri kategorije: potpuna demokracija (prvih 24 zemlje), manjkava demokracija, hibridni režimi i autoritarni režimi. Prvih pet mjesta na listi 176 zemalja pripalo je Islandu, Danskoj, Švedskoj i Novom Zelandu, dok posljednjih pet mjesta zauzimaju Mianmar, Uzbekistan, Turkmenistan, Čad i Sjeverna Koreja.
MOSTAR - Ured visokog međunarodnog predstavnika (OHR) priopćio je u subotu da se Bosna i Hercegovina neće raspasti, reagirajući tako na istup predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je dan ranije za srbijanske medije ocijenio kako BiH nitko više ne može pomoći. "Činjenica je da je BiH suverena država od 1992. godine, kad je jednoglasno primljena u Ujedinjene narode. Bosna i Hercegovina se neće raspasti", stoji u priopćenju OHR-a. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je za Blic od petka da je BiH politički monstrum koji se raspada te da joj nitko ne može pomoći. Iz OHR-a su pozvali Dodika da, umjesto što koristi neodgovornu retoriku osporavajući nadležnosti BiH, zajedno s drugim političkim čelnicima radi na uspostavi novog Vijeća ministara koje nije ustrojeno 15 mjeseci od održanih izbora.
KAIRO - Pripadnici specijalnih vojnih snaga su palicama u subotu nasrnuli na prosvjednike na kairskom trgu Tahrir, nakon što je dan ranije u sukobu dviju strana poginulo osam, a ozlijeđeno više od 300 ljudi, javljaju agencije i podsjećaju da je među poginulima i visoki dužnosnik Dar al-Iftaha, tijela koje proglašava islamske fatwe. Današnje nasilje, ocjenjuju analitičari, vrhunac je napetosti u Egiptu, 10 mjeseci nakon što je u sveopćoj narodnoj pobuni svrgnut predsjednik Hosni Mubarak. Privremena vojna vlast koja je zamijenila Mubaraka izazvala je bijes dijela Egipćana zbog sporosti predaje vlasti u civilne ruke. Ostali podržavaju vojnu vlast, smatrajući da je neophodna za stabilnost zemlje tijekom prijelaznog razdoblja prema demokraciji.
SIDI BUZID - Tisuće Tunišana, među kojima i predsjednik Monsef Marzuki, okupile su se u subotu u Sidi Buzidu kako bi proslavili prvu obljetnicu narodne pobune koja je počela 17. prosinca samospaljivanjem uličnog prodavača u tome gradu. Sidi Buzid, grad na siromašnom području na zapadu zemlje, gdje se mladi Muhamed Buazizi zapalio ispred zgrade policijske uprave u znak prosvjeda što mu je policija bila zabranila prodaju voća i povrća na štandu kojom je prehranjivao svoju obitelj, bio je epicentar prosvjeda. Taj očajnički čin mladog čovjeka pokrenuo je val prosvjeda u Sidi Buzidu, odakle se proširio na cijelu zemlju i prerastao u dotad neviđenu narodnu pobunu kojom je nakon 23 godine autoritarne vladavine svrgnut predsjednik Zin El Abidin Ben Ali. Tuniska revolucija je potaknula druge narode u regiji, poput Egipta i Libije, da sruše svoje dotadašnje vlade.
MOSKVA - Nekoliko tisuća osoba prosvjedovalo je u subotu u Moskvi na poziv liberalne stranke Jabloko protiv prijevara koje su, po njima, obilježile parlamentarne izbore od 4. prosinca i pobjedu stranke Vladimira Putina. Radi se o zadnjem u nizu prosvjeda na istu temu koji su okupili proteklog vikenda do 50.000 osoba u središtu Moskve. Jabloko je na izborima dobila samo 3,3 posto glasova ne dosegnuvši prag koji bi joj omogućio ulazak u Dumu. Prema službenim podacima Jedinstvena Rusija, stranka sadašnjeg premijera i kandidata za predsjedničke izbore sljedeće godine Vladimira Putina, dobila je 49,5 posto glasova.