Hrvoje Macan, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, koja brine o dubrovačkim zidinama, rekao je da je projekt uređenja kule započeo u ožujku 2003. godine, a napravio ga je arhelog Željko Peković.
Tijekom radova na uređenju pronađeno je bogato arheološko nalazište ljevaonice topova. Nalazište se sastoji od ljevaonice s pećima te spremišta pijeska od kojih su pravljeni kalupi.
Stara dubrovačka ljevaonica prostire se na oko 600 četvornih metara, a po površini i očuvanosti spada među najbolje sačuvane lokalitete takve vrste u Europi. U potpunosti su sačuvani svi dijelovi ljevaonice, od bazena za vodu do peći za taljenje metala i kalupa. Ljevaonica je djelovala od 15. do 17. stoljeća, najintenzivnije u 16. stoljeću, kada je izgrađen i zid koji je spojio kulu Gornji ugao s Minčetom, čime je ljevaonica okružena visokim zidovima odvojena od grada i moguće opasnosti za grad od požara.
Nakon potresa 1667. godine čitav kompleks je porušen, pa je na novoj razini improvizirana nova priručna ljevaonica, koja je krajem 17. stoljeća prestala s radom.
Sama kula Gornji ugao s kojom je povezan lokalitet, danas je obnovljena i u njoj su na četiri etaže izloženi nalazi iz ljevaonice, a napravljene su i tri replike. Lokalitet će besplatno biti dostupan posjetiteljima do Sv. Tri kralja. Zatim će se zatvoriti do proljeća, kada će se moći posjetiti uz naplatu ulaznica.
Troškove arheoloških radova u visini od tri milijuna kuna, kao i troškove uređenja nalazišta i kule od devet milijuna kuna podmirilo je Društvo prijatelja dubrovačke starine.