ZAGREB - Predsjednik SDP-a i uskoro mandatar za sastavljanje nove vlade Zoran Milanović za današnje je potpisivanje pristupnog ugovora o članstvu Hrvatske u EU rekao kako je to veliki, za Hrvatsku povijesni događaj, ali i tek pretpostavka za veliki rezultat koji očekujemo od članstva.
Milanović je novinarima u SDP-ovoj središnjici kazao kako je potpisivanjem ugovora u Bruxellesu završena jedna, a počinje druga etapa na europskom putu Hrvatske, čestitavši svima koji su pridonijeli potpisivanju ugovora "iz koje god stranke bili, a najviše onima koji nisu u strankama, a najviše su trpili i čekali". "Ovo je još jedan primjer u kojem vidimo da je hrvatski put težak put. Naš put je bio težak u stvaranju države, težak i dug, visoka cijena. Naš put je bio dug i u ulasku u EU jer smo na tom putu pregovarali duže i teže od ostalih. Iz toga treba izvući pouke i shvatiti da očito jedino radom, naporima, metodom pokušaja i pogreške, dolazimo do velikih rezultata", poručio je. Naglasio je kako na potpisivanje pristupnog ugovora u tom smislu gleda kao tek na pretpostavku za veliki rezultat - da Hrvatska iz EU izvuče ono najbolje za sebe, a istovremeno ostane normalna i lojalna članica tog nadnacionalnog saveza. Na pitanje koje su zasluge Vlade Jadranke Kosor za potpisivanje ugovora, odgovorio je da zasluge svakako postoje, jer je pregovore trebalo privesti kraju, a što je bio dug i težak put, možda i predug, djelomično zahvaljujući i odgovornosti Hrvatske. "Zasluge imaju sve one vlade, na kraju i ona koja je to uspješno privela kraju, a to je bila vlada koju je vodila predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor", rekao je Milanović. Upitan kakav mu je stav oko uvođenja eura u Hrvatsku s obzirom na financijsku krizu koja trese EU, rekao je kako će odgovor na to pitanje bolje moći dati kada vidi što su o eurozoni odlučili europski lideri koji se sastaju danas popodne.
ZAGREB - Stručnjak za međunarodno pravo Davor Vidas, direktor Odjela za pravo mora na Institutu Fridtjof Nansen u Oslu izjavio je u povodu potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji čime je počela primjena procedure predviđene Sporazumom o arbitraži između hrvatske i slovenske vlade, da "bile stranke zadovoljne s njegovim sadržajem ili ne, one su ga u svakom slučaju dužne primijeniti u dobroj vjeri. To je jedna od temeljnih odredaba međunarodnog prava". Akademik Vladimir Ibler, koji za hrvatsko-slovenski spor kaže da nije ništa drugo nego posljedica slovenskoga teritorijalnog zahtjeva, izjavio je danas Hini kako je arbitražni sporazum "pravno utemeljen, budući da je u njemu izričito rečeno da se mora primjeniti međunarodno pravo". "To je nedvojbeno pravni spor, i u samome je sporazumu napisano da arbitri moraju poštivati pravo", izjavio je, dodavši kako se pravna arbitraža ne može, kako to neki možda kalkuliraju, pretvoriti u političku arbitražu koja podrazumijeva i suđenja "ex aequo et bono". Sporazum o arbitraži između hrvatske i slovenske vlade potpisali su 4. studenoga 2009. predsjednica hrvatske vlade i predsjednik slovenske vlade, Jadranka Kosor i Borut Pahor, a svjedočio je za predsjedništvo Vijeća Europske unije Frederik Reinfeldt, predsjednik švedske vlade.
ZAGREB - Većina hrvatskih građana očekuje od nove vlade bolje rezultate na polju suzbijanja korupcije, pokazali su rezultati istraživanja koje je Transparency International Hrvatska (TIH) objavio danas na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv korupcije u Hrvatskom novinarskom domu. Puno bolje rezultate očekuje 28,8 posto ispitanika, a nešto bolje 36,2 posto, dok manje od dva posto očekuje lošije rezultate, pokazalo je istraživanje koje je prije parlamentarnih izbora za TIH provela Promocija Plus na uzorku od 1300 ispitanika. Preko 90 posto ispitanika smatra da vlada mora povećati aktivnosti na suzbijanju korupcije, od čega čak 85,9 posto misli da bi ih trebalo znatno pojačati. Gotovo tri petine, odnosno 58 posti ispitanih smatra da će nova vlada nastaviti započete istrage bez zastoja, a petina (20,3 posto) da će ih dodatno intenzivirati bez obzira na stranačke boje. Jačanje istraga ali samo za političke protivnike očekuje 6,6 posto, a da će se započete istrage zaustaviti misli 3,8 posto. Predsjednik TIH-a Nikola Kristić rekao je da afere i sudski postupci nisu znak da se korupcija smanjuje, podsjetivši da je Hrvatska za 2011. po Indeksu percepcije korupcije (IPK) na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena s 4, što je za desetinu boda niža ocjena nego lani.
ZAGREB - Na stručnom skupu o unapređenju suradnje škola i drugih institucija u suzbijanju vršnjačkog i obiteljskog nasilja, na kojemu su sudjelovali ravnatelji i stručni suradnici srednjih i osnovnih škola, istaknuto je da je u suzbijanju nasilja nužno koordinirano djelovanje svih relevantnih društvenih čimbenika. Skup je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, a njezin ravnatelj Vinko Filipović poručio jei sudionicima da problem nasilja u školama ne pokušavaju staviti "pod tepih" nego da u tim slučajevima traže pomoć nadležnih institucija. "Pokušajte imati strpljenja i znanja u kriznim situacijama u školama", kazao je Filipović istaknuvši da nema iluzija da se nasilje može potpuno iskorijeniti ali vjeruje kako se može svesti na najmanju mjeru, a što je i dio obrazovne politike. Podržava i senzibilizaciju društva i institucija koje se tim problemom bave.
ZAGREB - Novinarka i bivša glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann koju je Haaški sud osudio na sedam dana zatvora zbog nepoštivanja Haaškog suda stigla je u Zagreb radi dodjele nagrade Hrvatskog helsinškog odbora (HHO). Hartman je u zračnu luku Pleso doputovala zrakoplovom Lufthanse iz Pariza, a dočekao ju je predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak. Na upit novinara boji li se uhićenja, odgovorila je da se u Hrvatskoj ne boji, ali da se "generalno boji", na što je Čičak dodao da se ovdje ne mora bojati. Na upit što joj znači HHO-ova nagrada za životno djelo "Petar Mrkalj", koja bi joj sutra trebala biti dodijeljena u Novinarskom domu u Zagrebu, odgovorila je da bi o nagradi govorila malo kasnije "kada se smiri". Kazala je da nije bilo nikakvih problema pri dolasku. Francuska novinarka, koja je od 2000. do 2006. bila glasnogovornica tadašnje glavne tužiteljice Carle del Ponte, osuđena je 2009. za nepoštivanje suda jer je objavila dvije povjerljive sudske odluke iz procesa protiv bivšega srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
ZAGREB - Na zagrebački Županijski sud danas je stigla USKOK-ova optužnica u slučaju Fimi medija, a kako se neslužbeno doznaje u njoj se za nezakonito izvlačenje novaca iz ministarstava i državnih tvrtki tereti 11 fizičkih i pravnih osoba. Optužnica je na sud na Zrinjevcu stigla oko 14 sati, a neslužbeno se doznaje da USKOK-ov spis broji oko 60.000 stranica koje je na sud u kutijama i registratorima donio veći broj dostavljača. Imena optuženih još nisu poznata, no doznaje se da optužnica obuhvaća 11 fizičkih i pravnih osoba, a ne 19 kako se proteklih mjeseci nagađalo u medijima. USKOK je optužnicu podigao nakon istrage koja je trajala godinu i pol i koja se vodila protiv HDZ-a kao pravne osobe, njezinog bivšeg predsjednika i premijera Ive Sanadera, bivšeg stranačkog rizničara, blagajnice i glasnogovornika Mladena Barišića, Branke Pavošević i Ratka Mačeka, vlasnice tvrtke po kojoj je afera dobila ime Nevenke Jurak, dvoje njezinih suradnika Bojana Dimića i Anite Lončar Papeš.
ZAGREB - Dopredsjednik HNS-a i bivši nogometni sudac Željko Širić te predsjednik Sudačke komisije Stjepan Djedović uhićeni su pod sumnjom da su primili mito kako bi utjecali na suđenje na najmanje jednoj utakmici HNL-a, doznaje se iz izvora bliskog istražiteljima. Riječ je o predmetu u nadležnosti USKOK-a u kojemu, kao i u policiji za sada ne žele ništa službeno objaviti. Po pisanju medija, dvojica nogometnih djelatnika uhićeni su sinoć, a na teret im se stavlja primanje mita te zlouporaba položaja i ovlasti i to u razdoblju nakon što su prestali aktivno suditi na nogometnim terenima i postali nogometni dužnosnici. Željko Širić je nakon prestanka suđenja ušao u Sudačku komisiju koju vodi Djedović. Obojica su danas trebali biti na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza. Mediji nagađaju kako je njihovo uhićenje rezultat nastavka antikorupcijske akcije "Offside" koja je do sada, zbog podmićivanja i namještanja utakmica, na optuženičku klupu zagrebačkog Županijskog suda dovela 15 nogometaša i sportskih djelatnika klubova Croatia Sesvete, Varteks i Međimurje.
ZADAR - Vijeće za mladež Županijskoga suda u Zadru nepravomoćno je osudilo 21-godišnjega Dinu Sakića iz Stankovaca na četiri godine i sedam mjeseci zatvora zbog ubojstva majke Divne u veljači ove godine. Kako je obrazložila predsjednica vijeća Enka Moković, Dini Sakiću kazna je ublažena ispod zakonskoga minimuma jer je kao mlađi punoljetnik u trenutku ubojstva u znatnoj mjeri bio smanjeno ubrojiv. Ipak, Sakić će u zatvoru biti dulje, gotovo pet i pol godina, jer su mu u kaznu uračunali i dvije uvjetne kazne za druga kaznena djela. Izrečena mu je i mjera obvezatnoga psihijatrijskoga liječenja u roku od najdulje pet godina.
KARLOVAC - Policija je danas trojicu maloljetnika karlovačke Šumarsko drvodjeljske škole uz kaznenu prijavu za nasilničko ponašanje dovela sucu za mladež Općinskoga suda u Karlovcu, priopćeno je iz Ureda načelnika karlovačke Policijske uprave.Kriminalističkom istragom utvrđeno je da su trojica maloljetnika u dobi od 15 i 16 godina "osnovano sumnjivi da su počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja" jer su se od početka rujna do 1. prosinca nekoliko puta "nasilnički ponašali prema više maloljetnika u dobi od 15 do 17 godina". Zadnji slučaj nasilničkog ponašanja koji se dogodio prošli tjedan pedagoginji škole prijavio je napadnuti učenik pošto je napadačima uspio pobjeći.