Građanski rat u Obali Bjelokosti počeo po završetku predsjedničkih izbora u studenome 2010., koje je Gbagbo izgubio. Odbio je priznati poraz i prepustiti dužnost pobjedniku Alassaneu Ouattari. U sukobu završenom nakon šest mjeseci ubijeno je 3000 ljudi.
Iako je danas u toj državi od 21 milijun stanovnika stanje bolje, sigurnost je krhka, napose na zapadu, gdje su česti izgredi za koje je odgovorna nova vojska.
Izbore će osiguravati 25.000 vojnika Obale Bjelokosti i 7.000 pripadnika UN-ove mirovne misije.
Očekuje se da će većinu od 255 parlamentarnih mjesta osvojiti Outtarina stranka Okupljanje republikanaca (RDR) čime bi 70-godišnji predsjednik ojačao vlast. Na drugom bi mjestu trebala biti Demokratska stranka bivšeg predsjedniak Henrija Konana Bedie.
Gbagbo (66), je 30. studenoga izručen ICJ-u u den Haagu koji ga tereti kao "neizravnog supočinitelja zločina protiv čovječnosti koje su počinile njegove snage u poslijeizbornoj krizi. U prvome pojavljivanju pred sudom Gbagbo je optužio francusku vojsku da je rukovodila njegovim uhićenjem.
Njegova stranka Narodni front Obale Bjelokosti (FPI) i njezini saveznici odlučili su bojkotirati izbore prosvjedujući protiv uhićenja desetaka svojih istaknutih članova. No njihov bi bojkot mogao biti varka jer male stranke koje podržavaju Gbagba vjerojatno će se natjecati.
Zapovjednik UN-ovih snaga, Nizozemac Bert Koenders, nada se da su izbori "etapa u nacionalnoj pomirbi".
Analitičari dvoje da će pomirba ići glatko jer za zločine su osuđeni samo pripadnici poraženog Gbagba, dok nijedan dužnosnik iz Outtarina tabora nije čak ni ispitan za poslijeizborno nasilje.