ZAGREB - Obrana bivšeg premijera Ive Sanadera preuzela je danas rješenje zagrebačkog Županijskog suda koji je Sanadera odlučio pustiti iz zatvora nakon polaganja jamčevine uz uvijet da preda putovnicu i ne napušta Zagreb, gdje mu je prijavljeno boravište. Sudac istrage Krešimir Devčić, koji nadgleda zakonitost istrage u slučaju Fimi medija, novinarima je kazao da dok njegova odluka ne postane pravomoćna nadležnim lokalnim sudovima neće slati zahtjev za provedbu hipoteke na nekretnine koje su zalog da će se Sanader pojavljivati na sudu. To znači da mora isteći trodnevni žalbeni rok u kojem se obrana i USKOK mogu žaliti na rješenje suca istrage, a o čemu konačnu odluku donosi izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda. Obje strane najavile su žalbe. Obrani je sporno što je osim jamčevine i predaje putovnice određena i mjera opreza zbog koje Sanader ne bi smio napuštati Zagreb, dok USKOK smatra da je ponuđena jamčevina od 12,4 milijuna kuna, iako najveća do sada, premala u Sanaderovom slučaju. Jedan od Sanaderovih branitelja, odvjetnik Goran Suić pisano rješenje suca istrage preuzeo je danas poslijepodne, a očekuje se da će to učiniti i tužiteljstvo pa bi žalbena procedura mogla biti dovršena već u petak.
ZAGREB - Prosvjedni skup protiv potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske s EU-om pod nazivom "Ne dajmo Hrvatsku" održan je danas na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u organizaciji stranke Akcije za bolju Hrvatsku te desetak izvanparlamentarnih stranaka i udruga. Na skupu na kojem je, po novinarskim procjenama, bilo od 100 do 150 ljudi skorašnje potpisivanje pristupnog ugovora s EU-om proglašeno je činom nacionalne izdaje te su građani pozvani da na referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasuju protiv. Govoreći u ime organizatora, predsjednik Akcije za bolju Hrvatsku umirovljeni general Željko Sačić rekao je da su se okupili uoči nacionalne tragedije koju možemo spriječiti te da Hrvatska potpisom tog ugovora ulazi u Europsku uniju koja se raspada. "Samo izdajnici vode narod u kuću koja gori", istaknuo je Sačić i dodao da su se u Domovinskom ratu hrvatski branitelji borili pod geslom 'Živjela Hrvatska', a ne 'Živjela Europa', te da je po mišljenju Europske unije Domovinski rat "sukob 90-ih godina i građanski rat". Poručio je građanima koji se protive EU-u da do referenduma o pristupanju agitiraju protiv EU-a i da na referendumskom listiću zaokruže protiv.
PULA - Novoizabrana pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH Višnja Ljubičić danas je u Puli rekla da su, što se zastupljenosti žena u Saboru tiče, rezultati poražavajući jer su u konačnici žene zastupljene samo 19,8 posto. "Ta će brojka na kraju biti nešto veća zbog rotacije jer će muškarci po običaju ući u izvršnu vlast pa će se osloboditi nešto više mjesta za žene u Saboru", rekla je Ljubičić, koja je danas prvi put posjetila Istarsku županiju i Sigurnu kuću za žene žrtve obiteljskog nasilja "Istra". Po njezinim riječima, ni u Europskoj uniji prosjek nije zadovoljavajući s obzirom na to da je u europskom parlamentu zastupljenost žena 24 posto, a u nacionalnim parlamentima država članica samo 19 posto. "Najveći problemi žena su obiteljsko nasilje i nezaposlenost, a ima dosta intervencija i na području diskriminacije na temelju spola, degradiranje na radnome mjestu, postavljanje na manje plaćene i manje značajne pozicije, pitanja poslodavaca vezana za planiranje djece i spolno uznemiravanje na radnome mjestu", istaknula je Višnja Ljubičić i dodala kako se više od 60 posto pritužaba koje stižu u Ured za ravnopravnost spolova odnose upravo na nasilje nad ženama.
VUKOVAR - U povodu 20. godišnjice napada na Vukovar, u organizaciji Centra za ljudska prava Zagreb i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, poslijepodne je u vukovarskom hotelu "Lav" počeo dvodnevni skup "Regionalna suradnja - 20 godina nakon napada na Vukovar". Sudionici rasprave, članovi nevladinih udruga te društveno angažirani pojedinci iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i s Kosova na skupu će govoriti o društvenim i političkim aspektima rata i poslijeratne obnove Vukovara, političkim perspektivama regionalne suradnje te mogućnostima institucionalizacije RECOM-a (Regionalne međudržavne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova od 1991. do 2001. godine na području nekadašnje Jugoslavije). "Sada, 20 godina nakon rata, znamo da svi zločini neće biti sudski procesuirani i zato, kao civilna inicijativa zagovaramo osnivanje RECOM-a", rekla je voditeljica Dokumente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič izražavajući žaljenje što u Hrvatskoj još nema službenog popisa svih žrtava Domovinskog rata. Podsjetila je kako je inicijativa za RECOM, na kojoj su potpisi 500 tisuća ljudi, od kojih je 20 tisuća iz Hrvatske, uručena predsjedniku Ivi Josipoviću. U vezi s institucionaliziranjem inicijative, Teršelič je rekla kako se sada čeka konstituranje Sabora i sastavljanje vlade da bi se nastavila procedura s osnutkom RECOM-a.
ZAGREB - Hrvatska radiotelevizija (HRT) danas je izvijestila o imenovanjima ravnatelja svojih ustrojbenih jedinica pa je tako za ravnatelja Hrvatske televizije imenovan Damir Novinić, za ravnateljicu Hrvatskog radija Ivanka Lučev, a za ravnatelja Glazbene proizvodnje imenovana je Sanda Vojković Smiljanić. U priopćenju se navodi da je nakon provedenog javnog natječaja, sukladno odredbama Zakona o HRT-u i Statutu HRT-a, Uprava HRT-a na današnjoj, 12. sjednici imenovala ravnatelje ustrojbenih jedinica HRT-a na mandat od četiri godine, počevši od 9. prosinca 2011.
ZAGREB - Novinar Drago Hedl ocijenio je danas da se Komisija HBK "Iustitia et pax" u današnjem priopćenju, u kojem poziva predsjednika Republike Ivu Josipovića da povuče odlikovanje koje mu je dodijelio, "obračunava" upravo s Predsjednikom, a ne s njim i njegovim pisanjem. Hedl je Hini u telefonskom razgovoru kazao kako smatra da je on "presitna riba da bi se jedna tako uvažena institucija kao 'Iustitia et pax' s njim upustila u polemiku". "Mislim da je u pitanju 'viša meta' i to predsjednik Republike, a ne ja", rekao je Hedl ocjenjujući kako je cilj Komisije HBK "da upute poruku predsjedniku Republike i to vjerojatno u smislu - isti si kao onaj kojem dijeliš odličja". Iz Ureda predsjednika Republike Ive Josipovića Hini je odgovoreno da nemaju komentar na današnje priopćenje Komisije HBK. "Iustitia et pax" izrazila je nezadovoljstvo i duboku zabrinutost činjenicom da je predsjednik Josipović povodom Međunarodnoga dana ljudskih prava Redom Stjepana Radića odlikovao novinara Dragu Hedla za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije i otkrivanje istine. Komisija je pozvala predsjednika RH da preispita odluku da se takvo odlikovanje dodjeljuje bilo kojoj osobi koja se u vrijeme komunizma ogriješila o poštivanje temeljnih ljudskih prava. Drago Hedl je u vrijeme komunističkoga režima i jednoumlja svojim napisima potirao jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo slobode vjerovanja i denuncijantski pozivao na represiju prema onima koji drukčije misle i tako se ugrožavalo živote nevinih ljudi, navodi se, uz ostalo, u priopćenju.
SPLIT - Knjiga pape Benedikta XVI. "Učitelji – Oci i pisci 1. tisućljeća" predstavljena je danas u splitskoj nakladničkoj kući "Verbum". Papa u knjizi govori o ocima i piscima Istoka i Zapada koji su pridonijeli starodrevnoj Crkvi i na čijim temeljima počiva Crkveni nauk i ustroj. "Sveci te duhovni velikani naučitelji Leon Veliki, Benedikt Nursijski, Pseudo-Dionizije Areopagit, Grgur Veliki, Kolumban, Izidor Seviljski, Maksim Ispovjedalac, Ivan Klimak, Beda Časni, Ivan Damašćanski, Teodor Studit samo su neki od velikana koji su predstavljeni u ovoj knjizi, a čijom se duhovnom baštinom i danas mnogi nadahnjuju", istaknuo je glavni urednik "Verbuma" Petar Balta. Benedikt XVI. u tim nas katehezama upoznaje i s njihovim naukom te svraća pozornost na stalnu aktualnost duhovne baštine koju su nam podarili, rekao je Balta. Verbum je dosad objavio više od trideset djela Josepha Ratzingera – pape Benedikta XVI., a ovo je treća knjiga iz ciklusa njegovih kateheza o velikanima kršćanstva.
RIJEKA - U Kliničkome bolničkom centru u Rijeci danas je predstavljena operativna metoda liječenja krvne žile primijenjena prvi put u toj bolnici. Riječ je o endovaskularnom zahvatu pri kojem je prije nekoliko dana kroz bedrenu arteriju u trbušnu krvnu žilu pacijenta postavljen graft stent kako bizamijenio oslabljeni dio žile. Tako je minimalno invazivnom metodom obavljen zahvat umjesto klasične operacije koja bi za 80-godišnjeg pacijenta bila vrlo opasna, rekao je torakovaskularni kirurg riječkoga KBC-a Aldo Ivančić. Pacijent kojem je ugrađen stent dobro se oporavlja i otpušta se na kućnu njegu. Riječki liječnici obavljaju zahvate minimalno invazivnim metodama na visokoj razini, a kako bi se kvaliteta dodatno poboljšala, nekoliko mlađih liječnika uskoro odlazi na stručno usavršavanje u SAD, rečeno je.
ZAGREB - Županijska skupština Zagrebačke županije danas je većinom glasova (23 za, osam protiv) donijela proračun za 2012. u iznosu od 274.629.270 kuna što je 3,96 posto manje od ovogodišnjeg. Najviše novca, 102,9 milijuna kuna odnosno gotovo 37,5 posto ukupnog proračuna namijenjeno je upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu, priopćili su danas iz Zagrebačke županije podsjećajući da je tom odjelu i ove godine bio na raspolaganju najveći dio proračuna. Za Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb predviđeno je 39, 8 milijuna kuna, za Upravni odjel za gospodarstvo 21 milijun, za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo 20,8 milijuna, dok je za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu namijenjeno 20,4 milijuna kuna. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je takav proračun "realan i ostvariv". Naznačio je i kako se prihodovna strana proračuna za 2011. ostvarila uz kredit od 10 milijuna kuna koji se koristi za nastavak kapitalne izgradnje u školstvu kao i dva milijuna kuna depozita za kreditiranje u poljoprivredi. "Navedena sredstva ne planiraju se u prihodovnoj strani za iduću godinu i to je razlog radi kojeg je proračun za 2012. niži za 3,96 posto", pojasnio je Kožić.
ZAGREB - Regionalni susret "Susjedstvo riječi: klasici drugih", što je počeo danas u Hrvatskome društvu pisaca (HDP), bit će mjesto na kojemu će se hrvatski intelektualci i njihovi kolege iz susjedne Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije kroz izlaganja i rasprave nastojati približiti odgovoru na pitanje jesu li se regionalne kulturne paradigme udaljile ili približile. Riječ je o trećemu regionalnom susretu u organizaciji Hrvatskoga P.E.N.-a koji je ovaj put usredotočen na regionalne književnosti. Što se podrazumijeva pod pojmom regionalne književnosti objasnio je redoviti profesor južnoslavenskih književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zvonko Kovač rekavši da su to u širemu smislu književnosti s područja bivše Jugoslavije, a u užem smislu bosanska, crnogorska, hrvatska, makedonska, slovenska i srpska književnost. Književnik Velimir Visković podsjetio je na književnu polemiku koju su u drugoj polovici devedesetih godina prošloga stoljeća vodili Igor Mandić i Stanko Lasić o značenju srpske kulture i književnosti za Hrvate, kada je Lasić ocijenio da će se kulturne paradigme sve više udaljavati pa će tako srpska književnost za Hrvate postati poput bugarske, dok je Mandić bio uvjeren da se ništa neće promijeniti.
ZAGREB - Županijski centar 112 izvijestio je danas da je došlo do pomora ribe u rijeci Sutli, kod pograničnog mjesta Kraj Donji prema ušću u rijeku Savu te da su na teren izašli veterinarska i vodopravna inspekcija sa stučnjacima Hrvatskih voda i za ispitivanje uzeli uzorke uginulih riba te voda. Dojavu o pomoru ribe Županijski centar 112 primio je jučer u 12,41 sati od Policijske postaje Zaprešić, a njih je o tome obavijestila slovenska policija. Županijski centar 112 obavijestio je vodopravnu i veterinarsku inspekciju te Hrvatske vode. Veterinarski inspektor obišao je dvije lokacije – Ključ Brdovečki i Kraj Donji te je izuzeo uzorke uginulih riba koje će danas dostaviti na Veterinarski institut, navodi se u priopćenju. Doznaje se da je na teren izašla i vodopravna inspekcija te je sa stučnjacima Hrvatskih voda uzela uzorke voda na ispitivanje.
ZAGREB - Retrospektiva stvaralaštva akademika Šime Vulasa, jednog od najistaknutijih autora poslijeratnog suvremenog hrvatskog kiparstva otvara se 20. prosinca u zagrebačkoj Modernoj galeriji. Bit će izloženo 150 djela nastalih u rasponu od 1957. do 2011., odnosno od najranijih akademskih crteža i skulptura iz 50-tih godina, preko radova antropomorfnih oblika i pročišćene forme nastalih pod utjecajem Henryja Moorea i Constantina Branciusa do totema koji su označili prekretnicu u smislu pronalaženja kiparskog govora na kojem je utemeljio svoju inovativnu morfologiju i motiviku. Jedra, svijeće, jarboli, katarke, gradovi, orgulje, portali i tvrdalji motivi su koji prevladavaju u Vulasovu opusu. Ove reminiscencije na zavičaj, izvedene poglavito u drvu i oblikovane fragmentiranjem te slaganjem segmenata u ritmički pokrenute plastičke cjeline, nedvosmisleno pokazuju da je kiparov put duboko osoban i savršeno usklađen sa strujom hrvatske likovne umjetnosti koja modernizam gradi na temeljima tradicije. Važan dio retrospektive, kako najavljuju iz Galerije, čini sakralna dionica Vulasova opusa čiji opseg i značaj izložba svjedoči nizom izvanrednih križeva, raspela svijećnjaka i drugih djela liturgijske namjene.
ZAGREB - Projekcijom snimaka i dokumentarnih filmova Gordana Lederera u režiji Pavla Vranjicana večeras je Hrvatskoj kulturnoj zakladi održana večer sjećanja na snimatelja Hrvatske televizije Gordana Lederera, kojeg su ubili srpski snajperisti tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Na projekciji, prikazani su snimci i dokumentarni filmovi nastali prije i za vrijeme Domovinskoga rata. Na tribini je istaknuto kako je Lederer od početka agresije na Hrvatsku snimao na svim kriznim područjima od Pakraca, Knina, Osijeka, Borova Sela, Vukovara do Banovine. Vranjican je podsjetio kako zbog primjene Zakona o općem oprostu Ledererov ubojica oslobođen obustavom kaznenoga postupka te dodao kako je zapovjednik V. vojne oblasti JNA general Andrija Rašeta onemogućio prijevoz helikopterom ranjenoga Lederera u bolnicu čime je spriječio njegovo spašavanje. Gordan Lederer diplomirao je filmsko i tv snimanje na zagrtebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.