BERLIN/ZAGREB - Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je u petak da će braniti euro koji je prema njezinoj ocjeni jači od bivše njemačke marke, ali je ponovno isključila izdavanje zajedničkih obveznica eurozone upozorivši da je pred Europljanima maratonski dug i težak put da bi povratili vjerodostojnost. "Rješenje dužničke krize je proces i taj će proces potrajati godinama", rekla je Merkel u govoru njemačkim zastupnicima. Merkel je pozvala na dugoročni pristup u cilju učvrćivanja fiskalne integracije u eurozoni naglasivši nužnost proračunske discipline. Istodobno je isključila mogućnost da Europska središnja banka masovno tiska novac po uzoru na američke Federalne rezerve (Fed). "ECB ima zadaću drukčiju od američkog Feda ili engleske središnje banke", rekla je njemačka kancelarka. Isključila je izdavanje zajedničkih obveznica eurozone kao izlaz iz krize, kazavši da bi to kršilo njemački ustav. Umjesto toga pozvala je na veću kontrolu nacionalnih proračuna, što bi trebalo ugraditi u izmjene europskih ugovora, te racionalnije korištenje europskog fonda za spašavanje posrnulih gospodarstava kako bi se stabilizirala tržišta.
BRUXELLES - Europska komisija produljila je primjenu privremenih propisa o državnoj pomoći posrnulim bankama zbog napetosti na tržištima državnih obveznica i posljedičnim problemima kod financiranja banaka, kazao je europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja. "Moja namjera bila je okončati taj krizni režim ovaj mjesec. No, od prošlog ljeta bio sam dužan promijeniti mišljenje s obzirom na rast napetosti na tržištima državnih obveznica i prelijevanje tih napetosti na međubankovna tržišta i uvjete financiranja za banke", kazao je u povjerenik Joaquin Almunia u četvrtak na tiskovnoj konferenciji. Privremene smjernice, koje su već bile produljene za 12 mjeseci, do kraja ove godine, važit će tako i od 1. siječnja 2012. dok se tržišni uvjeti ne poboljšaju, a vladama će olakšati da priskoče u pomoć bankama diljem EU-a koji muku muči s manjkom kredita, manjkovima kapitala i dužničkom krizom, poručio je. Navedene smjernice uvedene su za vrijeme kreditne krize u 2008. za zajmodavce koji dobivalju injekciju kapitala ili prebacuje problematičnu imovinu u holding agencije odnosno takozvane 'loše banke'. Almunia je istaknuo da je epicentar aktualne bankovne krize u državnim dugovima.
BERLIN - Njemačke banke morat će pribaviti 9,6 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi do sredine iduće godine dosegnule minimalnu stopu adekvatnosti kapitala koju je odredio europski regulator, kazali su u petak bankarski i regulatorni izvori. U listopadu je manjak kapitala u pet njemačkih banaka procijenjen na 5,2 milijarde eura. Očekuje se da će zahtjev za dokapitalizaciju biti upućen Commerzbanku, Deutsche Banku, LBBW-u, NordLB-u i DZ Banku. Očekuje se da će idućeg tjedna Europska agencija za banke (EBA), nakon što analizira rezultate provjere otpornosti 70 europskih banaka na stres, objaviti za svaku pojedinu banku točan iznos potrebnog dodatnog kapitala, kao i smjernice za njegovo prikupljanje. U listopadu je ukupan iznos potreban za dokapitalizaciju europskih banaka procijenjen na oko 106 milijardi eura. Zasad EBA ustraje na ciljanoj minimalnoj stopi adekvatnosti kapitala od devet posto i sredine iduće godine kao krajnjeg roka za njezino dosezanje, unatoč pritisku banaka da ublaži svoje stajalšte.
ZAGREB - Skupina država članica EU-a predvođena Njemačkoj protivi se produljenju europske sheme za pomoć otpuštenim radnicima za još godinu dana, unatoč žestokim prosvjedima Europske komisije i novih država članica, prenose europski mediji. Premda će tzv. globalizacijski fond, vrijedan 500 milijuna eura na godinu, biti zadržan, posebna pravila uvedena 2009. kao odgovor na gospodarsku krizu koja omogućuju većem broju tvornica da apliciraju za dulje financiranje, bit će ukinuta. "Većina država podržat će nastavak izuzeća, ali blokirajuća manjina mu se protivi. Moram reći da je to veliko razočarenje", rekao je europski povjerenik za zapošljavanje Laszlo Andor na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara rada EU-a u četvrtak. Po njegovim riječima, tomu se protive Njemačka, Slovačka, Švedska, Češka, Latvija, Nizozemska, Britanija i Danska. Andor je istaknuo da su sve te države imale velike koristi od te sheme i da će je i dalje imati, "osobito u vrijeme fiskalne konsolidacije". "Čak i ako se europski čelnici idući tjedan dogovore, kriza nažalost neće završiti 31. prosinca", upozorio je.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u eurozoni i Europskoj uniji usporio je u listopadu u odnosu na prethodni mjesec, priopćio je u petak europski statistički ured Eurostat. Tako su u listopadu cijene industrijskih proizvoda porasle u eurozoni za 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U 27-članoj Uniji uvećane su za 0,2 posto, nakon što su u rujnu porasle za 0,4 posto. Na godišnjoj su razini cijene industrijskih proizvoda u listopadu u eurozoni bile veće za 5,5 posto u eurozoni, odnosno za 6,4 posto u EU, objavio je nadalje Eurostat. Prema raspoloživim podacima statističkog ureda, najsnažniji rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj je razini zabilježen u Mađarskoj (1,3 posto), Francuskoj (0,5 posto), Slovačkoj i Britaniji (po 0,4 posto). Najveći pad cijena zabilježen je u Danskoj (za 0,7 posto), Irskoj (za 0,6 posto) i Belgiji (za 0,5 posto). Promatrano na godišnjoj razini, prema raspoloživim je podacima najveći rast cijena zabilježila Britanija (za 11,7 posto), Litva (za 11,4 posto) i Latvija (za 9,8 posto), a najslabiji Malta (0,8 posto) i Slovačka (3,0 posto). Pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je samo u Švedskoj (za 0,7 posto), objavio je Eurostat.
WASHINGTON/ŽENEVA - Europska unija priopćila je u četvrtak da je u zadanom roku ispunila zahtjeve Svjetske trgovinske organizacije (WTO) iz presude o milijardama eura nezakonitih subvencija proizvođaču zrakoplova Airbusu a o potezima je pismom izvijestila WTO i Sjedinjene Države. Nijedna strana u najvećem svjetskom trgovinskom sporu nije se očitovala o koracima koje je poduzela Europska unija, no neki trgovinski stručnjaci sumnjaju da će se time okončati dugotrajni spor Airbusa i njegova američkog rivala Boeinga oko subvencija. "Ovim paketom obuhvaćamo sve kategorije subvencija, sve oblike negativnih učinaka i sve modele zrakoplova Airbus koji se navode u presudi WTO-a", izjavio je glasnogovornik EU-a za trgovinu John Clancy. Ukazivanje na "sve modele navedene u rješenju" ključna je točka objave jer u Boeingu kategorički tvrde da EU mora ukinuti stare subvencije ali i obećati da Airbusu neće u budućnosti odobravati nove. Pritom bi se mišljenja dvije strane oko toga pokriva li presuda WTO-a samo stare ili i nove subvencije mogla razilaziti.
MADRID - Španjolsko ministarstvo rada objavilo je u petak da je broj podnositelja zahtjeva za naknadu za nezaposlene povećan u studenom za 59.536. Tim je povećanjem broj nezaposlenih koji traže isplatu naknada dosegnuo ukupno 4.420.462. To je prvo mjesečno izvješće ministarstva otkad je konzervativna stranka Narodne stranke uvjerljivo pobijedila na izborima 20. studenoga. Čelnik stranke Mariano Rajoy preuzet će premijersku dužnost 21. prosinca. Očekuje se da će pokrenuti ozbiljne gospodarske reforme kako bi potaknuo rast posrnulog gospodarstva. Španjolska stopa nezaposlenosti na najvišoj je razini u zadnjih 15 godina i iznosi 21,5 posto, što znači da je najviša u eurozoni. Španjolsko gospodarstvo stagniralo je u trećem tromjesečju.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je u četvrtak da će vjerojatno krajem siječnja srezati prognozu rasta u sklopu ažuriranih svjetskih gospodarskih prognoza. "Globalni oporavak i dalje je neuravnotežen i neujednačen", kazao je glasnogovornik MMF-a Gerry Rice novinarima. Od listopada kada je MMF objavio važeću prognozu za svjetsko gospodarstvo, gospodarske su aktivnosti usporile jer su dužnička kriza u eurozoni i previranja na financijskim tržištima povećali nesigurnost ulagača, dodao je. "Vjerojatno ćemo revidirati naniže naša predviđanja", izjavio je Rice, na navodeći detalje o zemljama ili regijama.
PARIZ - Njemačka kancelarka Angela Merkel otputovat će u ponedjeljak u Pariz na razgovore s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o krizi eurozone, izjavili su u četvrtak za Reuters izvori upoznati sa situacijom u Parizu i Berlinu. Ovaj sastanak održat će se uoči summita europskih čelnika u Bruxellesu 9. prosinca, gdje će na dnevnom redu biti moguće promjene sporazuma EU-a. Njemačka i Francuska izjavile su da će napraviti zajedničke prijedloge kojima bi se osigurala proračunska disciplina u članicama eurozone.
BRUXELLES - Nekoliko desetaka tisuća ljudi prosvjedovalo je u petak ujutro ulicama Bruxellesa izražavajući nezadovoljstvo zbog oštrih mjera štednje koje će provesti nova belgijska vlada kako bi se suočila s dužničkom krizom u zemlji. Glavni sindikati su na ulicama očekivali više od 50.000 prosvjednika. Organizatori tvrde da ih se već okupilo između 70.000 i 80.000. "Dosta nam je da plaćamo za bankarske pogreške", rekla je glavna tajnica socijalističkog sindikata FGTB Anne Delemenne. "Belgija je postala fiskalni raj za najbogatije i fiskalni pakao za obične radnike", rekla je Delemenne. Belgijski prosvjedi održavaju se samo dan nakon općeg štrajka u Grčkoj, dva dana nakon velikih prosvjeda zbog mirovinske reforme u Britaniji i tjedan dana nakon velikih prosvjeda zbog oštrih mjera štednje u Portugalu. I Francuski su sindikati pozvali na nacionalni dan prosvjeda "protiv oštrih mjera štednje" 13. prosinca.
PEKING - Europska turistička komisija (ETC) ovoga je tjedna pokrenula verziju svoje turističke web stranice na kineskom, u pokušaju da privuče bogatije Kineze na krizom pogođeni kontinent. Broj kineskih turista koji posjećuju Europu iznimno je narastao kroz posljednjih deset godina, ali velika većina njih još uvijek posjećuje azijske destinacije, rečeno je na konferenciji za novinare. Budući da se očekuje daljnji veliki rast broja kineskih turista kroz sljedećih deset godina, "Europa želi biti dio toga", kazala je predsjednica ETC-a Petra Hedorfer na predstavljanju web stranice visiteurope.com.cn. Ukupni broj putovanja iz Kine dosegao je 2010. broj od 15,7 milijuna, a 24 posto, ili 3,8 milijuna, posjetilo je europske zemlje, kazala je Hedorfer. Šezdeset i sedam posto Kineza posjetilo je Aziju, a osam posto Ameriku. Hedorfer je kazala kako se nada da će web stranica, koja daje informacije o 35 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, pomoći u povećanju broja kineskih turista na osam milijuna do 2030. Sve više Kineza odlazi za praznike na daleka putovanja što je odraz povećanja broja bogatijih ljudi srednje klase koja se sve više razvija.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima budući da su naznake održivog oporavka u SAD-u i pojačane napetosti oko značajnog naftnog izvoznika Irana nadječale zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni. Barel sirove nafte poskupio je na tržištu u Londonu 50 centi, na 109,49 dolara. Na američkom je tržištu njegova cijena porasla u gotovo identičnom iznosu, te se barelom trgovalo po 100,76 dolara. Europska unija i Sjedinjene Države pooštrili su u četvrtak sankcije protiv Irana zbog pojačane zabrinutosti oko nuklearnog programa te članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). To je pojačalo strah od mogućih poremećaja u opskrbi iz Irana. "Iranska situacija spada među faktore koji bi stvarno mogli poduprijeti cijene nafte", tumači Tony Machacek iz londonskog Jefferies Bachea. "Trenutno taj faktor podupire cijene nafte i jedan je od razloga zbog kojeg vam se čini da se cijene neće previše udaljiti od sadašnje razine čak i ako neočekivano stignu nove loše gospodarske vijesti", rekao je. Proizvodne aktivnosti u Sjedinjenim Državama na najvišoj su razini u pet mjeseci, izvijestio je u četvrtak tamošnji Institut za upravljanje nabavom (ISM). Njegovo izvješće nadovezalo se na ohrabrujuće podatke o osobnoj potrošnji u SAD-u i otvaranju radnih mjesta u privatnom sektoru.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica blago pale, nakon snažnog rasta dan prije, jer je splasnula euforija potaknuta intervencijom najvećih središnjih banaka u svijetu, pa su ulagači oprezni uoči objave ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Dow Jones indeks oslabio je 0,21 posto, na 12.020 bodova, a S&P 500 0,19 posto, na 1.244 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,22 posto, na 2.626 bodova. Tržište se smirilo, nakon što su u srijedu cijene dionica skočile više od 4 posto, potaknute koordiniranom akcijom šest najvećih svjetskih središnjih banaka kojoj je cilj smanjenje cijene kredita u dolarima, što bi trebalo ublažiti pritisak dužničke krize na europske banke. Dobri podaci iz američkog gospodarstva podržavaju tržište, no postoji bojazan da bi se u petak ulagači mogli odlučiti na dobitonosnu prodaju nakon izvješća o zaposlenosti, s obzirom da su od početka tjedna cijene dionica porasle oko 7 posto.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u i govora njemačke kancelarke Angele Merkel, koja bi mogla najaviti nove korake u borbi protiv dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, a porasle su, više od 1 posto, i cijene dionica u Australiji. No burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Šangaju oslabili su između 0,1 i 0,8 posto, pa je i MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u blagom minusu, nakon što je jučer skočio više od 4 posto. Jučer su cijene dionica na azijskim burzama snažno porasle, zahvaljujući mjerama najvećih globalnih središnjih banaka za ublažavanje posljedica europske dužničke krize.