Od 8 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 5 danas očekuje pad Crobexa, a 3 stagnaciju.
Crobex indeks jučer je potonuo 1,3 posto, vrativši se na najnižu razinu od početka svibnja 2009. godine, na 1.721 bod, koju je zabilježio u petak. Crobex10 skliznuo je, pak, 1,24 posto, na 953 boda.
Redovni promet dionicama iznosio je svega 8,13 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego dan prije.
„Domaće dioničko tržište prilično je umrtvljeno. Nema znatnijih aktivnosti, ni likvidnosti. Ako izuzmemo loše vijesti iz svijeta te slabe pokazatelje domaćeg gospodarstva, povjerenje investitora nagriženo je i zbivanjima vezanim uz Credo banku. U moru loših vijesti, investitori su usmjereni prvenstveno na očuvanje vrijednosti svojeg kapitala“, kaže Goran Vorkapić, direktor Direkcije investicijskog bankarstva u Centar banci.
I dok na domaćem tržištu vlada letargija, na svjetskim je burzama trgovanje izuzetno volatilno.
„I dalje su u fokusu investitora politička zbivanja u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni. No, čak i kad nam dođu dobre vijesti, odmah dobijemo udarac – ovoga puta u vidu snižavanja kreditnog rejtinga američkih banaka“, ističe Vorkapić.
Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks blago porasli, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima iz američkog gospodarstva i nadi u odlučnije rješavanje europske dužničke krize, no trgovalo se oprezno.
Dow Jones indeks ojačao je 0,28 posto, a S&P 500 0,22 posto. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,47 posto.
Jutros su, pak, cijene dionica na azijskim i europskim tržištima pale jer odluke ministara financija eurozone nisu uvjerile ulagače da će dužnička kriza uskoro biti savladana.
Jučer navečer ministri financija eurozone dogovorili su načine jačanja kapaciteta 440 milijardi eura vrijednog europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), koji uključuju i mogućnost osiguranja i programa za dodatno financiranje.
Odobrili su i nove tranše kredita Grčkoj i Irskoj te dogovorili da će istražiti načine kako povećati sredstva Međunarodnog monetarnog fonda bilateralnim kreditima kako bi se ojačala uloga MMF-a u suzbijanju dužničke krize.
Analitičari kažu da su te odluke očekivane, ali da nedostaju detalji o tome tko će financirati povećanje kapaciteta EFSF-a i hoće li biti ojačana uloga Europske središnje banke u savladavanju dužničke krize.
Ulagače je pokolebala i odluka agencije Standard & Poor's o smanjenju kreditnog rejtinga 37 financijskih institucija, uključujući neke od najvećih američkih i europskih banaka.
„Trgovanje je zadnjih mjeseci na svjetskim burzama vrlo volatilno, pa se raspon kretanja najvažnijih burzovnih indeksa znatno proširio. Američki S&P 500 indeks, primjerice, kreće se u širokom rasponu od plus/minus 15 posto“, zaključuje Vorkapić.