"Abacus brokeri imaju s Credo bankom pravovaljan potpisan ugovor o računu posebne namjene izuzetom od prisilnog izvršenja. Abacus Brokeri nisu s Credo bankom, a ni sa bilo kojom drugom bankom u kojima vode novčana sredstva klijenata, promijenili vrstu računa posebne namjene koji je izuzet od prisilnog izvršenja sukladno odlukama o konstrukciji računa u banci te Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa", navode iz Abacus brokera napominjući kako se te odluke odnose na kreditne institucije.
U Abacus brokerima smatraju da su sredstva na posebnom računu izuzetom iz prisilnog izvršenja trebala biti raspoloživa tom investicijskom društvu, odnosno njihovim klijentima bez obzira na blokadu banke jer tako propisuje zakonska regulativa koja se odnosi na investicijsko društvo i ugovorni odnosi između društva i banke o otvaranju računa izuzetog od prisilnog izvršenja, a koji nije promijenjen sukladno navedenim odlukama.
Napominjući da je rad investicijskih društava u Hrvatskoj reguliran Zakonom o tržištu kapitala, iz Abacus brokera navode kako je "pravno neodrživa konstatacija da je bilo koja odluka bilo kojeg tijela mogla promijeniti vrstu računa posebne namjene izuzetog od prisilnog izvršenja a bez potpisivanja novog ugovora o vođenju računa s bankom, kao i činjenica da bi odluka bilo kojeg tijela u Republici Hrvatskoj po osnovi zakonske regulative koja uopće ne određuje sam rad investicijskih društava u Republici Hrvatskoj, bila pravno jača od zakonske regulative koja se lex specialis odnosi na nas kao investicijsko društvo".
Iz Abacus brokera su tim priopćenjem i objašnjenjima zakonske regulative koja se odnosi na investicijska (brokerska) društva reagirali na jučerašnje tumačenje Hrvatske narodne banke vezano za slučaj Credo banke u likvidaciji.
Po tumačenju stručnih službi HNB-a, odredbama Zakona o tržištu kapitala (članak 42. stavak 5.) štite se novčana odnosno financijska sredstva klijenata u slučaju ovrhe, likvidacije ili stečaja koji bi se provodili nad imovinom investicijskog društva, ali ne i nad imovinom kreditne institucije u kojoj investicijsko društvo vodi ta sredstva.
U odnosu na sredstva klijenata investicijskog društva koje to društvo drži na računu posebne namjene, odnosno računu vrste 13, iz HNB-a su naveli kako su računi vrste 13 bili propisani bivšom Odlukom o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinu otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa poslovnih subjekata u banci, te kako stupanjem na snagu Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa (iz 2011.), oznaka 13 više nije propisana za račune za posebne namjene, već takva sredstva banka može voditi na svakoj vrsti računa klijenta uz naznaku da nad tim računom nije moguće provesti ovrhu.