Od 8 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 4 danas očekuje porast Crobexa, 3 stagnaciju, a 1 pad.
Crobex indeks jučer je skočio 1,35 posto, na 1.744 bodova, odmaknuvši se tako od 1.721 boda, najniže razine u zadnje dvije i pol godine.
Crobex10 ojačao je jučer 0,85 posto, na 965 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je 12,08 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego u petak.
„Na domaćem tržištu i danas bi se mogla biti nastaviti pozitivna kretanja. Nakon poduljeg negativnog niza, investitori žele iskoristiti priliku za zauzimanje pozicija u pojedinim dionicama, kojima su cijene u proteklom razdoblju znatno pale“, kaže Ana Franin, financijska analitičarka u Raiffeisenbank Austria.
Jučerašnji rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje euforiji na svjetskim burzama. Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica snažno porasle, nakon sedam dana neprestanog poniranja, jer su ulagače ohrabrile vijesti o obećavajućem početku sezone blagdanske potrošnje u SAD-u.
Dow Jones indeks ojačao je 2,59 posto, dok je S&P 500 skočio 2,92, a Nasdaq indeks 3,52 posto.
Pozitivno su na Wall Street utjecale i vijesti o odlučnijim koracima europskih lidera u rješavanju dužničke krize. Njemačka i Francuska predložit će na EU summitu 9. prosinca čvršću kontrolu proračuna članica eurozone i striktnije poštivanje proračunskih pravila EU-a.
Zbog toga su jutros cijene dionica porasle i na azijskim burzama, drugi dan zaredom. No, na europskim je tržištima euforija splasnula, pa ulagači s oprezom čekaju politički dogovor o rješavanju krize u eurozoni.
„Azijske burze jutros su nastavile rast zbog očekivanja investitora da bi ipak moglo doći do pozitivnih pomaka u rješavanju dužničkih krize u eurozoni. Na europskim burzama međutim, jutros vlada oprez. Daljnji smjer kretanja tržišta odredit će sastanak europskih ministara financija“, navodi Franin.
Ministri financija eurozone, pak, na današnjem sastanku pokušat će pronaći 'zajednički jezik' po pitanju povećanja fonda za financijsku stabilizaciju.
Od domaćih gospodarskih vijesti pažnju bi moglo privući izvješće Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji u listopadu. Većina makroekonomista očekuje njezino daljnje slabljenje, ali ne tako oštro kao prethodnih mjeseci.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u listopadu industrija oslabila za 0,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Pritom njih troje očekuje pad proizvodnje između 1 i 2,3 posto, dok dvoje očekuje rast od 1,5 do 2,5 posto.
Podaci o industrijskoj proizvodnji posljednjih mjeseci znatno osciliraju. Nakon umjerenog rasta u lipnju i srpnju, u kolovozu je industrijska proizvodnja potonula oštrih 4,4 posto, a u rujnu 2,3 posto.
Razloge za pad proizvodnje makroekonomisti nalaze u usporavanju rasta europskih gospodarstava, najvećih hrvatskih trgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.