Na otvorenju skupa u Rijeci okupljenima se obratio zamjenik riječkoga gradonačelnika Miroslav Matešić koji je istaknuo značenje Račkoga za Rijeku koje se ogleda u nekoliko njegovih radova s temom Rijeke. Rački je kao svećenik i političar a posebno kao dugogodišnji prvi predsjednik akademije znanosti i umjetnosti utjecao na razvoj znanosti, kulture i umjetnosti, prosvjetnog i drugog života našega grada, rekao je Matešić.
Na riječkom dijelu skupa govorili su Petar Strčić, Vladimir Stipetić, Branko Blažević, Anamari Petranović, Maja Polić, Ines Srdoč Konestra, Irvin Lukežić, Sanja Holjevac i Darinko Munić.
Cilj Dana dr. Franje Račkog, koji se održavaju deseti put je različitim manifestacijama i znanstveno-stručnim skupovima dati doprinos istraživanju lika i djela istaknutog hrvatskog intelektualca dr. Franje Račkoga, rođenog u Fužinama 1828. godine.
Franjo Rački, rođen 1828. godine u Fužinama, studirao je teologiju, matematiku i fiziku. Bavio se prosvjetnim radom, proučavanjem nacionalne povijesti i jezika. U aktivnu politiku uključio se zajedno s Josipom Jurjem Strossmayerom osnivanjem Narodne stranke te objavljuje političke tekstove u novinama zalažući se za punu autonomiju tadašnje Hrvatske, Dalmacije i Rijeke u okviru Ugarske. Izabran je za prvog predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti a tu je dužnost obavljao narednih 20 godina. Pokretao je izdavanje časopisa i knjižnih izdanja akademije te sudjelovao u utemeljenju Strossmayerove galerije u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1894. godine.