Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema prvoj procjeni, BDP u trećem kvartalu porastao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što predstavlja usporavanje rasta gospodarstva, s obzirom da je u drugom tromjesečju ojačalo 0,8 posto.
Taj je podatak slabiji od svih očekivanja, s obzirom da je osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo da je gospodarstvo poraslo između 1 i 1,5 posto. U prosjeku, očekivali su rast od 1,2 posto.
„Ovakva stopa rasta BDP-a je ispod naših očekivanja. Najviše neizvjesnosti vezano je za prihode od turizma, dakle od izvoza usluga. Podaci o komponentama BDP-a bit će objavljeni za mjesec dana, a vjerujem da je došlo do većeg pada kapitalnih investicija nego što se očekivalo“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Rast gospodarstva u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu izvoza i dobroj turističkoj sezoni, koja je potaknula nevelik, ali ipak rast prometa u trgovini na malo.
Međutim, snažniji rast domaćeg gospodarstva onemogućuju loši trendovi u industrijskoj proizvodnji i investicijskim aktivnostima. Industrijska je proizvodnja u kolovozu pala neočekivano oštrih 4,4, a u rujnu 2,3 posto.
„Uz blagi ukupni rast gospodarstva u prva tri tromjesečja, veliki rizik je četvrto tromjesečje u kojemu bi gospodarstvo moglo zabilježiti stagnaciju, s obzirom da je eurozona prema posljednjim pokazateljima već ušla u recesiju“, kaže Šantić.
Hrvatsko je gospodarstvo, nakon više od dvije godine, u drugom ovogodišnjem tromjesečju izašlo iz recesije, no kako zbog dužničke krize slabi gospodarstvo eurozone, najvažnije izvozno tržište Hrvatske, prijeti nova recesija.
„Za Hrvatsku ne treba isključiti pesimistični scenarij, pogotovo ako dođe do daljnjeg pogoršanja na međunarodnim financijskim tržištima. Hrvatska je kao visoko zadužena zemlja, s nesređenim javnim financijama, osjetljiva na vanjske poremećaje. Problemi na financijskim tržištima u Europi već su se prelili na tamošnji realni sektor, a ako dođe do daljnje eskalacije krize, taj scenarij dogodit će se i kod nas“, napominje Šantić.
Ponajviše zbog nove recesije u eurozoni, svi anketirani makroekonomisti već su snizili procjene rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2011. godini porasti 1,1 posto, dok sada očekuju rast za samo 0,4 posto.
Prije tri mjeseca njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1 do 1,3 posto, dok se u novoj anketi kreću između 0,2 i 0,7 posto. Jedan od makroekonomista očekuje čak i pad gospodarstva u cijeloj ovoj godini za 0,5 posto.