Skup je u ime Akademije pozdravio njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić koji je, uz ostalo, istaknuo važnost Franje Račkoga vezano uz početke te ugledne najviše hrvatske znanstvene i kulturne institucije koja ove godine proslavlja 150. obljetnicu djelovanja. Kusić je govorio o i značaju Akademije kroz njezinu povijest naglasivši kako je čuvala i danas čuva vrhunske znanstvene i kulturne vrijednosti te je dala izniman doprinos u očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata.
Akademik Petar Strčić podsjetio je da je Rački (Fužine 1828.- Zagreb 1894.) kao prvi predsjednik djelovao 18 godina u Habsburškoj Monarhiji na čelu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, prve takve na južnoeuropskome slavenskom prostoru. U skladu s onim što je osnivatelj Akademije biskup J. J. Strossmayer zamislio prvi je predsjednik uz svoje obveze svećenika/kanonika, povjesničara i političara kao izvrstan praktičar Akademiju i organizirao tako da ona i danas plodno djeluje sa sjedištem u istoj palači iz 19. st. To djelovanje odvijalo se nakon što je Strossmayer 10. prosinca 1860. na Banskoj konferenciji u Zagrebu uz ogromnu novčanu zakladu-najavio osnivanje Akademije podsjetio je akademik Strčić. Pravila su utvrđena, a Hrvatski sabor prihvatio je biskupov prijedlog o osnivanju JAZU već 29. travnja 1861., ali je zbog političkih razloga trebalo čekati potvrdu samoga vladara cara Franje Josipa da bi Akademija proradila, a Rački postao prvi predsjednik i tu funkciju obnašao osam mandata. Iza sebe je ostavio četiri razreda kao znanstvene cjeline, bogati arhiv, knjižnicu, galeriju slika i nadasve veliku raskošnu palaču podsjetio je iz ostalo akademik Strčić.
Akademik Franjo Šanjek izlagao je o Raspravi Franje Račkoga "Bogumili i patareni" koja je objavljena u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (7-8/1869. i 10/1870.)
Rasprava i danas predstavlja vrlo vrijedan prinos povijesnoj znanosti i povijesti heterodoksnih bosansko-humskih krstjana i njihovim vezama sa sličnim pokretima u zemljama sjevernog Sredozemlja. Logički postavljeno i knjiški dotjerano djelo uglednog hrvatskog povjesničara i erudita predstavlja ovaj društveni i religiozni fenomen našeg srednjovjekovlja u novom svjetlu. Po Šanjekovim riječima Rački je dokazao da su bosansko-humski krstjani , izravni potomci bugarskih i makedonskih bogumila.
Na skupu koji se sutra nastavlja u Rijeci izlagat će i ostali istaknuti stručnjaci Diana Stolac, Mirjana Crnić, Nina Spicijarić Paškvan, Milan Radošević, Maja Polić, Anamari Petranović, Irvin Lukežić, Sanja Holjevac, Darinko Munić i drugi.
Prije početka samoga skupa u Fužinama u tamošnjem Domu kulture otvorena je izložba učeničkih radova na temu glagoljice. Drugi dio skupa održat će se sutra u Rijeci.
Franjo Rački rođen je 1828. godine u Fužinama, studirao je teologiju u Beču, a zaredio se u Senju nakon čega je ponovno u Beču studirao matematiku i fiziku te usavršavao teologiju. Usporedno s početkom predavanja u senjskom sjemeništu počinje se baviti nacionalnom poviješću te jezikom. Zajedno s Josipom Jurjem Strossmayerom osniva Narodnu stranku te objavljuje političke tekstove u novinama. Zalagao se za punu autonomiju tadašnje Hrvatske, Dalmacije i Rijeke u okviru Ugarske. Nakon osnutka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti bio je izabran za njezina prvog predsjednika a tu je dužnost obavljao narednih 20 godina. Pokretao je izdavanje časopisa i knjižnih izdanja akademije te sudjelovao u utemeljenju Strossmayerove galerije u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1894. godine.
Organizatori skupa su Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, udruga "Dr. Franjo Rački" i Osnovna škola Ivanke Trohar u Fužinama.