Postaja ESA-e u Perthu na zapadu Australije uspostavila je u utorak kontakt sa sondom Fobos-Grunt, a riječ je o "prvom kontaktu sa Zemljom ruske sonde od lansiranja 8. studenoga", objavila je ESA na svojoj internetskoj stranici.
ESA je objavila da je informacije o kontaktu odmah proslijedila ruskoj kontroli leta. Glasnogovornik Europskog centra svemirskih operacija (ESOC) u Darmstadtu u Njemačkoj rekao je da je teško održati kontakt sa sondom koja se nalazi u niskoj orbiti oko Zemlje budući da su "prozori za prijem signala prilično kratki, između pet i deset minuta".
On je ipak dodao da je riječ o "prvom znaku života Fobos-Grunta".
Stručnjaci ESA-e i ruski inženjeri iz agencije Roskosmos trenutno rade na uspostavi trajnog kontakta sa sondom kako bi se ona eventualno popravila i kako bi se upalili njezini motori.
Ruska svemirska agencija u utorak je objavila da "praktički više nema nade" za spas sonde Fobos-Grunt koja nakon lansiranja nije uspjela napustiti Zemljinu orbitu, prenosi AFP.
"Treba biti realan: kako sve ovo vrijeme nismo uspjeli uspostaviti komunikaciju sa sondom, praktički više nema izgleda za provedbu misije", kazao je ravnatelj Ruske svemirske agencije Vitalij Davidov.
ESA-ina uspostava kontakta ipak pruža nadu da bi se trogodišnja ruska misija na Mars mogla uspješno nastaviti.
Sonda Fobos-Grunt lansirana je pomoću rakete Zenit s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, ali je zbog kvara ostala u Zemljinoj orbiti, umjesto da se uputi prema Marsovu mjesecu Fobosu s kojeg je na Zemlju trebala donijeti uzroke tla. Ako se ne popravi, sonda će se raspasti pri ulasku u Zemljinu atmosferu u siječnju 2012.
Neuspjeh ruske sonde predstavlja i neuspjeh prve kineske misije na Mars, jer je Fobos-Grunt trebao u orbitu Crvenog planeta smjestiti kineski satelit Yinghuo-1 koji je trebao proučavati Marsovu površinu i magnetsko polje.
Fobos i Deimos su jedini Marsovi prirodni sateliti. Otkrio ih je američki astronom Asaph Hall u kolovozu 1877. godine.
Neuspjeh misije Fobos-Grunt bio bi veliki udarac za rusku svemirsku industriju koja se upustila u nova međuplanetarna istraživanja više od dva desetljeća nakon posljednje misije još u doba Sovjetskog Saveza.
Fobos-Grunt je trebao stići na odredište za oko jedanaest mjeseci, a godine 2014. vratiti se na Zemlju.
Uzorci tla s Fobosa, Marsova satelita koji ima oblik krumpira, trebali su ukazati na okolnosti stvaranja planeta Sunčeva sustava, kao i razjasniti Marsove tajne među kojima i je li taj planet ikada bio pogodan za život.
Rusija je zadržala nazočnost u svemiru i redovito slala svoje kozmonaute u orbitu oko Zemlje tijekom posljednja dva desetljeća, a trenutno njezine letjelice jedine mogu prevoziti posadu na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).
Međutim, posljednji međuplanetarni let Moskva je poduzela još 1988., tri godine prije raspada Sovjetskog Saveza.
Riječ je o misiji u kojoj je također na Fobos poslana svemirska sonda, koja je izgubila kontakt sa Zemljom pedesetak metara iznad površine Marsova mjeseca. Godine 1996. je ruska letjelica koja je trebala sletjeti na Mars izgorjela prilikom neuspjela lansiranja.
U međuvremenu su Sjedinjene Države obavile uspješne misije na Mars, Indija i Kina su slale sonde na Mjesec, a Japan je posjetio asteroid i na Zemlju vratio njegove uzorke.
Nakon tako duge pauze misija Fobos-Grunt postala je važan test za rusku svemirsku industriju koja je u posljednja dva desetljeća pogođena smanjivanjima proračuna i odlascima stručnjaka.