Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,08 posto, na 1.824 boda, a Crobex10 je stagnirao na 1.008 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,3 milijuna kuna, što je oko milijun kuna manje nego jučer u ovo doba.
„Uz ovakav 'kikiriki' promet dionicama, cijelo tržište moglo bi se staviti u poseban režim trgovanja. Svega dvije dionice do podneva imaju promet iznad 100.000 kuna. Bojim se da će tako slabašna trgovina biti nastavljena sve do parlamentarnih izbora“, ističe Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest.
Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, svega 417.140 kuna. Cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 244 kune.
Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, sa 346.000 kuna prometa. Cijena joj je blago ojačala, za 0,04 posto, na 1.090 kuna.
Svim ostalim dionicama prometi su ispod 100.000 kuna, a ne bilježe ni znatnije cjenovne oscilacije.
S tehničkog aspekta, Crobex se uspio odbiti od svoje današnje najniže razine - 1.827 bodova, koja predstavlja njegov 20-dnevni pomični prosjek, kaže Laća.
Dodaje međutim da nije uspio probiti 10-dnevni pomični prosjek, koji se nalazi na 1.834 boda, što je ujedno njegova današnja najviša razina Crobex.
„Od kraja listopada Crobex se kontinuirano drži iznad 20-dnevnog pomičnog prosjeka, koji mu predstavlja podršku. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se uspjeti danas održati iznad te razine, s obzirom na negativne signale koji nam pristižu sa svjetskih burzi“, kaže Laća.
Na svjetskim burzama investitori čekaju vijesti o sastavu nove talijanske vlade. Posljednjih dana, pak, zabrinjavao ih je rast prinosa po državnim obveznicama članica eurozone, koji je danas ipak zaustavljen.
Trenutno su pariški CAC, londonski Ftse indeks i frankfurtski DAX u minusu između 0,13 i 0,7 posto, dok su američki terminski indeksi u blago pozitivnom području.
„Ovih dana su prinosi po državnim obveznicama svih država članica eurozone ponovno u porastu, izuzev prinosa po obveznicama Njemačke i Nizozemske, članica eurozone koje bilježe najveći suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni“, navodi Laća.
Kako ističe, sve se na financijskim tržištima 'vrti' oko pitanja je li Europska središnja banka (ECB) zajmodavac u krajnjoj nuždi, kao što je to američki Fed.
„Kad bi ECB-a objavio da će u neograničenoj količini otkupljivati državne obveznice, odmah bi nestala neizvjesnost na financijskim tržištima, koja rezultira velikom volatilnošću cijena dionica. Zasad se Njemačka tome žestoko protivi“, zaključuje Laća.