Savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Srbiji Oleg Buldakov izjavio je za taj beogradski list kako je posredstvom tog veleposlanstva državnoj Dumi u Moskvi upućen ''pisani zahtjev sa željom više tisuća Srba s Kosova i Metohije da dobiju rusko državljanstvo''.
Po riječima Buldakova, oni su naveli da je razlog za takav zahtjev, koji je za sada samo želja, potreba da Srbi s Kosova imaju jamstva za svoj opstanak i sigurnost.
''Udruge u svom pismu procjenjuju da rusko državljanstvo hoće oko 20.000 Srba s Kosova'', kaže Buldakov za ''Danas''.
Pisani zahtjev udruga kosovskih Srba već je dostavljen ministarstvu vanjskih poslova, koje će ga proslijediti državnoj Dumi, navodi on te objašnjava kako će o zahtjevu potom odlučivati nadležni organi u Moskvi.
Buldakov je, kako navodi list, prije par dana u srbijanskom gradu Nišu nazočio osnivačkoj skupštini Udruga građana s Kosova, koje okuplja najveći broj udruga Srba koji žive ili su raseljeni s Kosova.
Predsjednik novoformirane organizacije Ljubiša Vučić kaže da nije čuo za službeno pismo više udruga ruskoj Dumi, ali da ''ima ljudsko razumijevanje za ovakav zahtjev, koji je posljedica očaja, ali i revolta kosovskih Srba prema politici vlasti u Beogradu'', piše beogradski list. Rusija je, kaže Vučić, prijateljska zemlja koja je Ustavom obavezna štititi svoje građane gdje god da se nalaze. Ipak, dodaje on, traženje ruskog državljanstva nije način za rješenje izuzetno velikih problema Srba s Kosova, već je jedina adresa za to srbijanska vlada, a po njegovoj je ocjeni "ovakvo pismo prije svega manifestacija nezadovoljstva i opomena srbijanskoj vlasti, jer pokazuje da građani Srbije koji žive na Kosovu više vjeruju u brigu neke druge zemlje''.
U međuvremenu, u Beogradu se i dalje ne zna hoće li i kada biti održana očekivana sjednica srbijanskog parlamenta posvećena aktualnom problemu vezanom uz barikade koje su lokalni Srbi na sjeveru Kosova postavili u rujnu, blokirajući međunarodne snage KFOR-a i misiju Europske unije za provedbu prava na Kosovu (EULEX) i onemogućujući im prolaz ka graničnim prijelazima Jarinje i Brnjak prema Srbiji.
Srbi na sjeveru Kosova ne žele dopustiti da kosovske vlasti, koje oni ne priznaju, kontroliraju te granične prijelaze. Stanje na sjeveru Kosova od tada je uglavnom mirno ali napeto, uz povremene akcije KFOR-a na uklanjanju barikada, na šta lokalni Srbi reagiraju postavljanjem novih.