Istaknuto je to na današnjem stručno-znanstvenom skupu u "Zdravstveni i lječilišni turizam Hrvatske" koji su u organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatski liječnički zbor (HLZ) i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH).
Na skupu, kojemu je prisustvovalo više medicinskih nego turističkih stručnjaka, potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta istaknula je da zdravstveni turizam u Hrvatskoj prošle i ove godine ima znatno lošije rezultate od općih turističkih.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku i u prvih osam mjeseci ove godine u tom se segmentu nastavio lanjski pad noćenja od 6 posto, te je očito da o toj problematici treba drugačije komunicirati s državnim i lokalnim vlastima, privatnim sektorom, investitorima i stanovništvom, smatra Trnokop Tanta. Dodaje će HGK iduće godine pojačati educiranje za pripremanje projekata u tom segmentu.
Sudionici skupa upozorili su kako još nema adekvatne legislative, kao što nema ni sustavnih razvojnih planova, a ukazuju i na nerazumijevanje važnosti razvoja zdravstvenog turizma.
Smatraju i da bi specijalnim bolnicama i lječilištima trebalo omogućiti investiranje, ali i riješiti problem njihovog vlasništva jer bi se time mogao napraviti njihov iskorak ka ponudi zdravstvenog i medicinskog turizma. U tim je bolnicima i lječilištima velik potencijal te bi bilo krajnje vrijeme da se izrade programi i idejni projekti za njihovu revitalizaciju i profitabilnije poslovanje, rekao je savjetnik za zdravstvo u HGK Stjepan Turek.
Iznio je i podatke iz nedavnog istraživanja 13 specijalnih bolnica u Hrvatskoj koje su u sustavu obvezne zdravstvene zaštite, koje imaju velike troškove održavanja i čiji godišnji proračuni prelaze 100 milijuna kuna. Ukupna površina na kojoj se nalaze je gotovo 914 tisuća metara četvornih, a ukupno imaju samo 3.469 kreveta u 1.655 soba od kojih je 23 posto bez sanitarnog čvora i ispod standarda.