Ukoliko se izbori provedu bez problema bit će to prvi mirni prijenos predsjedničkih ovlasti u ovoj pretežito muslimanskoj i strateški važnoj zemlji nakon 20 godina autoritarne vladavine i vrhunac reformi koje su pokrenute nakon krvave pobune u kojoj je prošle godine srušen predsjednik.
Najviše izgleda za pobjedu ima sadašnji premijer Almazbek Atambajev kojega podržava Moskva.
Nestabilnost u Kirgistanu zabrinjava Sjedinjene Države i Rusiju koje imaju vojne baze u ovoj zemlji od 5,5 milijuna stanovnika, a brine ih i trgovina drogom i prelijevanje militantnog islamizma iz susjednog Afganistana.
Oni koji su preuzeli vlast nakon prevrata u travnju 2010. predvođeni predsjednicom u odlasku Rozom Otunbajev smanjili su ovlasti predsjednika i uspostavili parlament kao najvažnije tijelo za donošenje odluka u Kirgistanu.
Atambajev, 55-godišnji premijer koji podržava poduzetništvo, jedan je od predvodnika ovih reformi. Njegova politička opredjeljenja su najbliža Rozi Otunbajev, bivšoj veleposlanici u Londonu i Washingtonu čiji mandat prestaje krajem 2011.
Izbori bi mogli pokazati razlike između sjevera i juga zemlje.
Kirgistan, planinska i siromašna zemlja, pati od brojnih podjela: između Kirgiza i manjinskih Uzbeka, između urbaniziranog i relativno prosperitetnog sjevera i siromašnog i ruralnog juga, te između klanova bivšeg i novog režima. Gospodarstvo zemlje temelji se uglavnom na stočarstvu, uzgoju pamuka i žitarica.
Atambajev, koji dolazi sa sjevera sklonog Rusiji i više industrijaliziranog, suočava se s dvojicom kandidata koji bi se mogli osloniti na nacionalizam birača siromašnijeg juga.
Jedan od tih kandidata trostruki nacionalni prvak u bilijaru Adakan Madumarov želi obrnuti reformu ustava kako bi dao jednaku važnost predsjedniku i parlamentu.
Drugi kandidat s juga zemlje, bivši boksač Kamčibek Tašijev izjavio je kako će milijuni građana Kirgistana izaći na ulice i zbaciti čelnike zemlje ukoliko osjete da su izbori nepošteni.
Sljedeći predsjednik Kirgistana bira se na mandat od 6 godina i imenovat će ministra obrane i čelnika nacionalne sigurnosne službe.
Birači mogu birati između 16 kandidata, a ukoliko ni jedan ne osvoji natpolovičnu većinu dva s najviše glasova ići će u drugi krug.