Benedikt je u gradu sv. Franje domaćin međureligijskog susreta za mir na kojem se okupilo oko 300 čelnika svjetskih vjerskih zajednica, kršćana, židova, muslimana, zoroastrijanaca, taoista, šintoista i budista.
"Kao kršćanin u ovom trenutku želim reći; istina je, tijekom povijesti, i sila je korištena u ime kršćanske vjere", rekao je obraćajući se izaslanstvima u asiškoj bazilici. "Priznajemo to s velikom postiđenošću. No potpuno je jasno da je to bila zloporaba kršćanske vjere koja očito proturiječi njenoj pravoj prirodi", rekao je.
Benedikt, koji je u svom obraćanju osudio terorizam, rekao je da je povijest pokazala i da nijekanje Boga može dovesti do "stupnja nasilja koje ne poznaje granice". On je rekao da su koncentracijski logori Drugog svjetskog rata otkrili "punom jasnoćom posljedice Božje odsutnosti".
Skup u Asizu, održan na 25. godišnjicu te povijesne inicijative za mir kojoj je 1986. domaćin bio papa Ivana Pavao II., ovaj put nije uključivao zajedničku molitvu izaslanika. Razlika odražava Benediktov konzervativniji pogled na odnose katoličanstva s drugim vjerama.
Benedikt, koji 1986. kada je bio kardinal nije nazočio susretu, kasnije ga je neizravno kritizirao jer se njime sugeriralo da su sve vjere na neki način jednake.
Umjesto molitve u nazočnosti ostalih izaslanika, kao što je bilo 1986. godine, izaslanici su se povukli u razne prostorije oko bazilike Svete Marije od Anđela u dijelu programa naslovljenom "tišina, razmišljanje i osobna molitva".
Na skupu u četvrtak bile su i četiri osobe predstavljene kao "nevjernici", agnostici za koje je Papa rekao da su pozvani da predstavljaju ljude u svijetu koji nemaju vjeru ali "traže istinu, tragaju za Bogom".
Papa je rekao da se takve nevjernike ne treba miješati s "militantnim ateistima" koji, rekao je, žive u "lažnoj sigurnosti" da nema Boga.