ZAGREB - Hrvatski sabor zasjedanje danas nastavlja raspravom o prijedlogu potvrđivanja Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za dodatno financiranje "Projekta integracije trgovine i transporta" u luci Ploče. U cilju razvoja infrastrukture u toj luci, Lučka uprava Ploče je vlastitim i sredstvima državnog proračuna, kao i zajmovima IBRD-a (58,8 milijuna kuna) i EBRD-a (11,2 milijuna kuna) financirala izgradnju terminala za rasute terete, a ugovorila je i završila poslove u iznosu od 3,5 milijuna eura za pripremne radove na skladišnim površinama i izradu glavnog projekta terminala rasutih tereta. No, Lučkoj upravi potrebna su dodatna financijska sredstva u iznosu do 50 milijuna eura, koliki je i iznos predloženog zajma, za razdoblje od 2011. do 2013., pri čemu se iznosi iz državnog proračuna ne bi mijenjali (ostali bi na razini 21,1 milijuna eura), ne mijenja se ni razvojni cilj projekta, ali bi se povećali povezani ciljevi - očekivana poboljšanja u kvaliteti usluga i kapaciteta. Predloženi zajam za dodano financiranje u tom bi smislu pomogao u financiranju dodatnih troškova s obzirom na povećanje kapaciteta i financiranje nedostatnog kapitala za terminal za rasute terete koji se treba izgraditi u okviru projekta i financiranje nedostatnog kapitala za kontejnerski terminal koji je u okviru projekta već izgrađen. Za verziju terminala s povećanim kapacitetom i produktivnošću izdvojilo bi se 36 milijuna eura, 11 milijuna eura namijenjeno je za višu cijenu izgradnje terminala za kontejnere u odnosu na projektantske procjene, a 3 milijuna eura za kamate tijekom izgradnje terminala. Vlada, koja je u veljači i donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu, krajem travnja prihvatila je izvješće o vođenim pregovorima s IBRD-om te dala ovlast za potpisivanje ugovora koji je potpisan 14. rujna ove godine.
ZAGREB - Na prvu obljetnicu smrti velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun sinoć je u Kulturnom centru Hrvatskog društva "Napredak" u Zagrebu predstavljena njezina grafička mapa pod nazivom "S likom i stihom Vesne Parun" te njezini stihovi. Mapu je objavilo Društvo prijatelja Slunja i Rastoka. U tom povodu postavljena je i izložba fotografija Zlate Vucelić o najznamenitijoj hrvatskoj pjesnikinji.
Nakon uvodnih riječi inicijatora te večeri Branka Pejnovića, dugogodišnjeg prijatelja Vesne Parun, Igor Zidić je podsjetio na njihov zajednički boravak u Parizu 1972., istaknuvši kako ju krasi bogat jezični izričaj. Ponovio je pjesnikinjine riječi da ti je vlastiti jezik dosta ako ga znaš iskoristiti. Akademik Tonko Maroević, veliki poznavatelj pjesništva Vesne Parun, kazao je kako je 2009. predstavio njezinu grafičku mapu, ustvrdivši da je ona svojim djelom nametala vlastitu mjeru. Podsjetivši da je pisao o njezinim apokaliptičnim basnama, pripomenuo je kako je riječ o klasiku hrvatskog pjesništva, o autorici znamenitih zbirki "Zore i vihori" i "Crna maslina". "Vesna je često govorila da joj je život važniji od djela, da ima svoj gnjev i pjev. Ostavila je za sobom brojne polemike, satiru, humoreske, poeziju goleme jezične imaginacije", rekao je, naglasivši kako je kao rijetko koji pjesnik Vesna Parun na pamet znala golem broj svojih pjesama. Na nama da ju pamtimo i o njoj svjedočimo, da se izdaju njezine knjige i da ju se čita, dodao je Maroević. O svojim sjećanjima i suradnji s Vesnom Parun govorio je i Božo Biškupić kao kolekcionar te grafičarka Zdenka Pozajić.
ZAGREB - Prošle godine izdano je 7.348 naslova knjiga i brošura, a najviše ih je bilo iz književnosti - 26,5 posto, zatim iz društvenih znanosti te iz medicine i tehnologije, a većina knjiga i brošura izdane su na hrvatskome jeziku - 92,3 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Najviše izdanih knjiga i brošura pripada skupini UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija) "Jezici. Književnost". Slijede skupine "Društvene znanosti" - 20,4 posto te "Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija" - 10,1 posto. UDK je sustav za klasifikaciju knjižnične građe koji je prihvatio Međunarodni savez za dokumentaciju (FID). Nakon hrvatskoga jezika na drugome su mjestu knjige i brošure izdane na engleskome jeziku - četiri posto te na njemačkom jeziku - 0,9 posto. U 2010. godini bilo je 2.676 časopisa i 267 novina. Broj novina znatno je manji u odnosu na prethodnu godinu zbog promjene u popisivanju građe jer se sve vrste priloga u dnevnom i tjednom tisku više ne popisuju samostalno. Kao i kod knjiga i brošura, i većina časopisa te novina izdana je na hrvatskome jeziku - 2.639 naslova ili 89,7 posto, dok su ostali izdani na stranima jezicima - 304 naslova ili 10,3 posto. Tako je, među ostalim, na engleskome jeziku izdano 195 časopisa i novina, na talijanskome 22 te 14 na njemačkome.
RIJEKA - Gitaristički festival 7. Hal's all star guitar festival u organizaciji Damira Halilića Hala, održat će se 28. i 29. listopada u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku u Rijeci, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Festival će svojim nastupom otvoriti Halilić, a prvoga dana uz njega će nastupiti Adrian Byron Burns iz SAD, Ian Melrose iz Velike Britanije i Saša Dejanović iz Hrvatske. Drugoga dana festivala nastupit će gitaristi Preston Reed iz SAD, duet Anita Camarella i Davide Facchini iz Italije te Branimir Bogunović Pif iz Hrvatske. Kako je istaknuo Damir Halilić Hal, riječka će publika imati prilike odslušati vrlo sličan program kakav imaju najveći svjetski gitaristički festivali, dok je pročelnik za kulturu grada Rijeke Ivan Šarar, istaknuvši vrijednost festivala, najavio pojačanu turističku promidžbu ovog festivala ubuduće.
ZAGREB - U povodu obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine, od 27. do 29. listopada u zagrebačkom kinu "Tuškanac" održat će se program koji donosi, među ostalim, restaurirane filmove i dvije epizode iz serije "Portreti", posvećene Ivi Štivičiću i Vatroslavu Mimici, izvijestio je Hrvatski filmski savez (HFS), u suradnji s kojim Hrvatska kinoteka organizira program. Budući da su mnogi zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti, obilježavanje tog dana pridonosi podizanju svijesti o njihovoj važnosti kao dijela nacionalnog identiteta te upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite, stoji u obavijesti HFS-a. Na taj dan, koji se obilježava 27. listopada, nacionalni filmski arhivi, televizije, radio stanice, udruge i vlade organiziraju lokalne programe, rasprave i javna predavanja te posebne filmske projekcije.