ZAGREB - Predsjedništvo Hrvatskog sabora prošireno s predsjednicima parlamentarnih klubova na sutrašnjoj će sjednici pokušati postići dogovor o načinu na koji zaključiti zadnje zasjedanje u šestom sazivu Sabora, koje je dovedeno u pitanje nakon što je većina oporbenih stranaka proglasila bojkot rada u parlamentu. Prijedlog za sazivanje sjednice Predsjedništva prošloga je petka uputio Klub SDSS-a, nakon što vladajuća većina u Saboru, dio koje je i SDSS, već drugi petak zaredom nije bila skupila kvorum za izglasavanje raspravljenih točaka. Milorad Pupovac tada je u ime SDSS-a sa saborske govornice poručio da zastupnici njegove stranke neće sudjelovati u radu Sabora dok se ne postigne dogovor kako završiti zasjedanje, izrazivši nezadovoljstvo okolnostima u Saboru zadnjih tjedana koje, rekao je, ozbiljno narušavaju vrijednosti parlamentarne demokracije. Predsjednik Sabora Luka Bebić potom je najavio da će se konzultirati s predstavnicima klubova te sazvati sjednicu Predsjedništva, s ciljem i željom da ovo zasjedanje završi i donesu se odgovarajuće odluke, te kako bi se 4. prosinca moglo pristupiti izborima. Izrazio je uvjerenje da će tomu doprinijeti i istup potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, koji se, nastupajući sa saborske govornice prije Pupovca, zastupnicima i javnosti ispričao zbog svoje neprimjerene reakcije na prošlotjednoj sjednici Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) kada je SDP-ovoj zastupnici Gordani Sobol poručio da se "pristojnosti drži kao što se drži štange". Predsjednik Sabora Bebić sjednicu saborskog Predsjedništva zakazao je za sutra u 10,30 sati.
NOVSKA - U povodu Dana grada i blagdana Sv. Luke, nebeskog zaštitnika Novske, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća danas je predsjednici vlade Jadranki Kosor uručeno ovogodišnje priznanje plaketa grada za osobni doprinos i potporu u izgradnji najvažnijih infrastrukturnih objekata u gradu. Pred sudionicima svečane sjednice Jadranka Kosor je kazala da je gospodarstvo glavna zadaća svih te da je zato vlada u Novsku u zadnje vrijeme uložila oko 45 milijuna kuna. Osim toga u prvih šest mjeseci u Hrvatskoj je uloženo 500 milijuna eura ili, kako je rekla predsjednica vlade, dvostruko više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Uz to je u drugom tromjesečju za 0,8 posto porastao i BDP, a izvoz u devet mjeseci za sedam posto. Tomu treba dodati i za 20 do 25 posto smanjenje parafiskalnih nameta. Ti podatci trebaju biti ohrabrenje u gradnji pravne i socijalne Hrvatske, istaknula je Jadranka Kosor. Zahvale, povelje i pismena priznanja ove godine dobili su Vinko Maček, Denis Jelić, Valentin Jurić, Pučko otvoreno učilište, Fond za zaštitu okoliša i energetiku, Hrvatske vode, a nagrada za životno djelo posmrtno je dodijeljena Božidaru Pugelniku. Uoči svečane sjednice gradskog vijeća ministar gospodarstva Đuro Popijač i gradonačelnik Antun Vidaković potpisali su ugovor po kojem ministarstvo gospodarstva za izgradnju poduzetničke zone jug gradu osigurava nepovratnih milijun kuna. Predsjednica vlade Kosor istaknula je da je u 11 poduzetničkih zona u Sisačko-moslavačkoj županiji vlada uložila više od sedam milijuna kuna.
ŽRNOVNICA - Predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović nakon današnjeg posjeta mornaričkoj raketnoj bazi u Žrnovnici rekao je kako mornarica na visokoj razini održava svoja postrojenja i borbena sredstva. Predsjednika je zanimalo je li raketna baza ugrožena zbog požara ili neke druge elementarne nepogode, a njegov domaćin zamjenik zapovjednika HRM-a komodor Tihomir Erceg predočio mu je podatke koji su potvrdili da je sigurna čak i onda ako iznad baze, koja je pod zemljom, plamti vatra. Na novinarski upit da prokomentira česte požare u tijeku listopada kao i nedavni požar u Žrnovnici u kojem je izgorjelo nešto više od 230 hektara šume, predsjednik Josipović je kazao kako na požare treba reagirati dobrom pripremom. "Hrvatska vojska je uvijek tu i mislim da je to potvrdio i najnoviji događaj. Vojska je vrlo dobro reagirala. Moguće je da su požari i podmetnuti, no to će policija sigurno istražiti. Treba ih pustiti neko vrijeme da obave svoj posao", odgovorio je Josipović. S predsjednikom je u posjetu raketnoj bazi bio splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, splitski dogradonačelnik Jure Šundov, načelnik splitsko-dalmatinske Policijske uprave Ivica Tolušić i zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Felicijo Parčina koji je novinarima na karti pokazao izgorjelu površinu u zadnja dva požara u Žrnovnici. Napomenuo je još jednom kako je u prvih pet mjeseci ove godine broj požara na širem splitskom području porastao za oko 400 posto te ponovio kako je dio njih podmetnut baš kao i zadnji u Žrnovnici. Parčina je rekao kako se nada da će policija i inspekcija uskoro utvrditi tko je podmetnuo požare koji su umalo ugrozili ljudske živote i njihovu imovinu te da će počinitelji biti primjereno kažnjeni. Ponovio je kako je za strožu zakonske propise prema onima koji izazivaju požare. Požar u Žrnovnici stoji više od dva milijuna kuna", upozorio je Parčina.
ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader ostat će još dva mjeseca u istražnom zatvoru zbog opasnosti od bijega, odlučio je danas sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda, odbivši ponuđenu jamčevinu za puštanje na slobodu u iznosu od 12,4 milijuna kuna. "S obzirom da je Sanderova imovina blokirana jamstvo su dali njegovi prijatelji pa je tako Luka Bebić ponudio svoju kuću, Jerko Rošin stan u Splitu, Mario Zubović stan u Zagrebu, a Sanaderova supruga svoju Mirjana trećinu kuće", izjavio je novinarima Goran Suić iz Sanaderovog braniteljskog tima, po završetku ročišta zatvorenog za javnost na kojemu je sudac Krešimir Devčić usvojio prijedlog USKOK-a i bivšem premijeru produljio istražni zatvor. Sanader je bio na ročištu nakon kojega će ga vratiti u zatvor u Remetincu u kojemu je od 18. srpnja kada ga je Austrija izručila. Sudac Devčić je ocijenio da i dalje postoji opasnost od bijega Sanadera, iako je obrana tvrdila da takve opasnosti nema niti je Sanader ikada bježao. Tvrde da se u prosincu kada je uhićen u Austriji vraćao u Hrvatsku, a ne bježao. Jedna od Sanaderovih braniteljica Jadranka Sloković najavila je žalbu na odluku suca istrage koji nije prihvatio jamčevinu za Sanadera od strane njegove supruge te njegovih bliskih prijatelja i bivših stranačkih kolega - predsjednika Hrvatskog sabora Bebića i HDZ-ovih zastupnika Rošina i Zuboviće. Bivši premijer je u zatvoru od 18. srpnja kada je izručen iz Austrije, a istražni zatvor mu je određen još 9. prosinca prošle godine zbog opasnosti od bijega i utjecaja na svjedoke u slučaju Fimi medija. Tu je odluku također donio sudac istrage Krešimir Devčić.
ZAGREB - Sudac istrage Krešimir Devčić koji je bivšem premijeru Ivi Sanaderu danas za još dva mjeseca produljio istražni zatvor kazao je da je u odbijanju najviše jamčevine u povijesti hrvatskog pravosuđa presudila činjenica što se protiv bivšeg premijera vodi više postupaka u kojima se šteta procjenjuje na preko sto milijuna kuna. "Ono što je bilo relevantno i čime se sud rukovodio bila je činjenica da se protiv Ive Sanadera ne vodi samo ovaj postupak nego imamo još nekoliko procesa koji traju i tu se protupravna imovinska korist i šteta procjenjuje na preko sto milijuna kuna", kazao je Devčić. Dodao je da sud u obzir morao uzeti i okolnost da se "radilo o jednom od najviših državnih dužnosnika koji ima brojne kontakte u zemlji i inozemstvu". Pojasnio je da na odluku o produljenju pritvora obrana ima pravo žalbe o kojoj će odlučivati izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, dok se u slučaju negativnog ishoda obrana može obratiti i Ustavnom sudu. "Činjenica je da protekom vremena argumenti za istražni zatvor moraju biti kvalitetniji, moraju se naći novi elementi", kazao je Devčić, ističući da će njegova odluka, ako postane pravomoćna, za dva mjeseca opet biti podvrgnuta kontroli suda. Odluku o produljenju pritvora javnosti su prvi objavili Sanaderovi odvjetnici ističući da opasnost od bijega, što je kao razlog pritvaranja naveo USKOK, otklanjaju i jamstva u iznosu od 12,4 milijuna kuna, odnosno založna prava na imovinu koju su dali predsjednik Sabora Luka Bebić, Sanaderovi prijatelji i bivše stranačke kolege Mario Zubović i Jerko Rošin te njegova supruga Mirjana Sanader. Jedna od Sanaderovih odvjetnica Jadranka Sloković ustvrdila je da bi iznos založene imovine, zajedno s onom koja je blokirana Sanaderu, bio dovoljan da se eventualna imovinska korist podmiri u cijelosti. USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš kazala je da je zadovoljna sudskom odlukom te da ne želi komentirati tvrdnje obrane da su svi, pa i čelnici državnog odvjetništva, znali da se Sanader vraćao u Hrvatsku.
ZAGREB - Na izvanrednoj sjednici vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu danas je dogovoreno da se studentima druge i treće godine neće naplaćivati školarine do parlamentarnih izbora, a očekuje se da će ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa do tada pronaći taj novac. "Na temelju rasprave sa studentima i članovima vijeća zaključujemo da ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa treba pronaći novac za plaćanje II. i III. godine do parlamentarnih izbora", izjavio je za Hinu nakon četverosatne sjednice vijeća dekan Damir Boras. Ministarstvo treba omogućiti studentima da ne plaćaju školarine i zato ih do tada fakultet neće naplaćivati, kazao je. Kad se govorilo o financiranju školstva, u ministarstvu su rekli da je osiguran novac i zato ih pozivamo da to i pokažu, rekao je dekan i dodao da je to za filozofski fakultet oko pet milijuna kuna. Studentski predstavnici, koji su nazočili sjednici, kazali su kako je vremena sve manje, a financijski udari na studente sve veći. "Nadamo se da će ministarstvo napokon početi djelovati u interesu građana i svoga resora, studenata i sveučilišta, te izvršiti svoje obveze", poručuju studenti. Dodaju da će u suprotnom "uprava i fakultetsko vijeće, a i plenum, kao tijelo studentskog odlučivanja, znati reagirati". Studenti su na upit bi li se nakon te kompromisne odluke mogla deblokirati fakultetska referada, koja je danas treći tjedan pod blokadom, odgovorili da će o tome odlučiti studentski plenum danas u 18,30 sati.
ZAGREB - Ured predsjednik Hrvatskog sabora priopćio je danas da predsjednik Sabora Luka Bebić ništa od imovine nije založio za Ivu Sanadera, nego je bio spreman sudjelovati u prikupljanju sredstava za jamčevinu, ako ona bude odobrena, kako bi se bivši premijer mogao braniti sa slobode. "Predsjednik Sabora Bebić ništa od imovine nije založio nego je temeljem eventualnog odobrenja jamčevine bio spreman sudjelovati u prikupljanju sredstava za jamčevinu", stoji u priopćenju koje potpisuje glasnogovornica Ureda Marina Juričić-Buntić. Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić odbio je danas na ročištu zatvorenom za javnost ponuđenu jamčevinu za puštanje Sanadera na slobodu u iznosu od 12,4 milijuna kuna i odlučio bivšeg premijera još dva mjeseca ostaviti u istražnom zatvoru zbog opasnosti od bijega. Odvjetnik Goran Suić iz Sanaderovog braniteljskog tima izjavio je novinarima da su, s obzirom da je Sanderova imovina blokirana jamstvo dali njegovi prijatelji, pa je tako predsjednik Sabora Luka Bebić ponudio svoju kuću, saborski zastupnici HDZ-a Jerko Rošin i Mario Zubović stanove u Splitu, odnosno Zagrebu, a Sanaderova supruga Mirjana svoju trećinu kuće.
ZAGREB - Skupština vjerovnika Radija 101 podržala je danas prijedlog stečajnog upravitelja Maroja Stjepovića o izradi stečajnog plana kako bi se u roku šest mjeseci dovršio stečajni postupak pronalaženjem investitora koji bi kroz dokapitalizaciju omogućio normalan nastavak poslovanja "Stojedinice". Sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić nakon izglasavanja stečajnog plana donijela je odluku da se u idućih 20 dana pokuša od vjerovnika prikupiti milijun kuna za funkcioniranje radija do kraja stečajnog postupka. Stjepović i dalje inzistira na tome da je za idućih šest mjeseci radiju potrebna hitna financijska injekcija od milijun kuna jer cjelokupni program Radija 101 danas radi 23 ljudi kojima je zadnja plaća isplaćena za svibanj. Stečajni upravitelj pritom je rekao kako računa da će taj novac osigurati država, sa čime se nije složio zamjenik zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Mladen Crnjaković, koji zastupa interese Republike Hrvatske pri naplati potraživanja. Iako ne vjeruje da će država osigurati cijeli traženi milijun kuna, Crnjaković je izjavio kako "država poduzima određene aktivnosti kako bi osigurala sredstva" za uspješno privođenje stečajnog postupka kraju, pa je stoga u ime RH glasovao za stečajni plan. Stjepović pak ističe kako vjerovnici "Stojedinice" zapravo nisu imali drugog izlaza nego prihvatiti stečajni plan jer će u tom slučaju, ako stečajni postupak završi uspjehom, moći naplatiti potraživanja u visini od oko 12 milijuna kuna. Da su odbili plan došlo bi do trenutačnog prekida poslovanja Radija 101 i nitko ne bi naplatio ništa.
ZAGREB - Uoči predstojećih parlamentarnih izbora Vladin Ured za ravnopravnost spolova upriličio je danas okrugli stol "Kako do uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru?", da bi još jednom upozorili na važnost rodne ravnopravnosti u politici i u gospodarstvu, a TV spotom pozvao je - "Uravnotežimo se!" Predstavnica Vladinog Ureda Helena Štimac Radin izrazila je nadu da će se na ovim izborima prekinuti brojka od 21 do 25 posto zastupljenosti žena u parlamentu iz protekla tri izborna ciklusa, za što ohrabrujućim smatra i podatak kako je na zadnjim lokalnim izborima kandidirano više žena i više ih je ušlo u tijela lokalne vlasti. No upozorila je kako još uvijek ima općina gdje nema ni jedne žene vijećnice. Po rezultatima znanstvenog istraživanja, "Iskustva, percepcija i stavovi o rodnoj diskiminaciji u Hrvatskoj" glavni razlozi koji sprječavaju žene u većem političkom angažmanu su, po percepciji ispitanika, predrasude, obiteljske obveze i protivljenje muškaraca. Štimac Radin je podsjetila kako je Zakon o rodnoj ravnopravnosti uveo kvote vezane uz postizanje uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena, naglasivši kako su žene gotovo svuda, osim u sudstvu, podzastupljeni spol, pa na izbornim listama propisuje da treba biti 40 posto žena. A tu je i Zakon o političkim strankama koji, unatoč propisanih 10 posto više novca iz državnog proračuna za zastupnice, ipak nije donio odgovarajući poticaj, dodala je Štimac Radin. Poticajnim smatra donošenje hrvatske Nacionalne politike za ravnopravnost spolova do 2015. godine, koja će biti predstavljena ovaj tjedan, zajedno sa Strategijom Europske komisije za ravnopravnost između muškaraca i žena do 2015., gdje se navodi da udio žena u članstvima upravnih odbora velikih javnih i državnih tvrtki i kompanija mora biti najmanje 40 posto.
ZAGREB - Čelnici političkog pokreta Hrvatski rast-Hrast najavili su danas, na konferenciji za novinare, da će temeljem iskazane potpore građana njihovim kandidatima u svakoj pojedinoj izbornoj jedinici tijekom predizbora, a ne odlukom stranačke središnjice ili rezultata političke trgovine, sastaviti izborne liste za predstojeće parlamentarne izbore. Za kandidaturu će trebati prikupiti minimalno 100 potpisa i kandidat će biti potvrđen od Velikog vijeća Hrasta, a predizbor će trajati dok se ne objavi početak predizborne kampanje, pojasnio je član Predsjedništva Hrasta Krešimir Miletić. Istaknuo je da Hrast okuplja domoljube, branitelje i građane koji nisu okaljali svoj ugled i uživaju potporu u sredinama u kojima žive, njeguju kršćanske, tradicionalne i obiteljske vrijednosti te se zalažu za očuvanje suverenosti Hrvatske. Zastupnici Hrvatskog sabora zastupaju interese svojih stranaka, a ne građana i zbog toga postoji velika apstinencija birača zbog beznađa, pa Hrast, za razliku od vladajućih elita, to želi promijeniti nudeći im kandidate koji imaju njihovu potporu, rekao je Miletić. Član Predsjedništva Hrasta, predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća i književnik Hrvoje Hitrec ocijenio je da događaji u hrvatskoj politici pokazuju da se "zemlju i društvo ne vodi nikamo", jer je okrnjen hrvatski suverenitet i stvorena drugorazredna država. Ljudi su malodušni i u depresiji, očekuju nešto novo, a Hrast smatra da ima odgovore na pitanja zaštite suvereniteta i gospodarske modernizacije Hrvatske, jer vladajuće elite na tim poljima nisu ništa postigle, rekao je Hitrec. Hrvatska treba imati ulogu u međunarodnoj zajednici koju zaslužuje, biti gospodarski konkuretna s reformiranim školstvom i visokim obrazovanjem koje odgovara realnosti te s očuvanim kulturnim identitetom zbog očekivanog ulaska u EU.
CAVTAT - Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je danas u Cavtatu, u vezi s povezivanje hrvatskog juga s ostalim dijelovima Hrvatske, kako je rok završetka autoceste do Ploča 2012. godina, dok će spajanje s Dubrovnikom rješavati nova strategija prometnog razvitka Hrvatske i koja će definirati autocestu do Dubrovnika. Za sada postoje dvije verzije kojim će koridorom ići autocesta, i to jedna koja ide kroz Popovo polje u susjednoj BiH te druga kroz Hrvatsku, ali odluka o gradnji neće biti jednostrana, kazao je Škorić na 5. hrvatskom kongresu o cestama koji je danas otvoren u cavtatskom hotelu Croatia u organizaciji Hrvatskog društva za ceste Via Vita. Dodao je kako će most Pelješac biti izgrađen najkasnije do 2017. godine. Na trodnevnom skupu o cestama sudjeluje više od 400 stručnjaka iz zemlje i inozemstva koji će raspravljati o najaktualnijim temama i problemima kao i prostorima mogućih djelovanja na području cestovne infrastrukture. Na otvorenju kongresa je istaknuto kako se hrvatska cestovna infrastruktura danas može svrstati u sam vrh razvijenih europskih zemalja jer je u proteklih 10 godina izgrađeno više od 750 kilometara novih autocesta, 10-tak zaobilaznica gradova, više velikih tunela i mostova, te obnovljeno i rekonstruirano više od 2000 kilometara postojećih cesta.
ZAGREB - Hrvatski kandidat za Oscara, film "72 dana" Danila Šerbedžije, natjecat će se za tu prestižnu američku filmsku nagradu s još 62 filma iz cijeloga svijeta, u kategoriji najboljega stranog filma. Među predstavnicima nacionalnih kinematografija, u kategoriji u kojoj već i samo sudjelovanje znači veći broj gledatelja u kinima, velikim su dijelom nominirani filmovi koji su se istaknuli na važnim svjetskim festivalima ili su ih režirali afirmirani autori. Neki od njih prikazivani su i na različitim festivalima i filmskim programima u Hrvatskoj.
ZAGREB - Isplata doplatka za djecu za rujan počinje u četvrtak, 20. listopada, priopćio je danas Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Doplatak će dobiti 206.570 korisnika za 378.221 djece, a procjena potrebnih sredstava za isplatu doplatka za djecu iznosi 134.938.590 kuna, navodi HZMO. Sve dodatne informacije o ostvarivanju prava na doplatak za djecu mogu dobiti svakim radnim danom od 8 do 16 sati, na INFO telefonima Zavoda 0800 – 63 63 63 (besplatni), 01/4891 – 666, kao i na web stranici Zavoda - www.mirovinsko.hr. Osnovne informacije dostupne su i preko mobilnih uređaja na adresi: http://www.mirovinsko.hr/mobile, navodi HZMO.
ZAGREB - Papa Benedikt XVI. imenovao je msgr. Dražena Kutlešu, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije i djelatnika Kongregacije za biskupe, biskupom koadjutorom Porečke i pulske biskupije, priopćila je danas Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj, a izvijestio Tiskovni ured HBK. Dražen Kutleša rođen je 25. rujna 1968. u Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini. Nakon završenog sjemeništa u Dubrovniku nastavlja studij filozofije i teologije u Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu, a 2001. na Papinskom sveučilištu Urbanianumu postigao je doktorat iz kanonskog prava. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. msgr. Kutleša obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar u biskupskoj kuriji, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije "Iustitia et pax" Biskupske konferencije BiH. Od 2006. djelatnik je Kongregacije za biskupe, a od 2011. suradnik je Kongregacija za kauze svetih i disciplinu sakramenata.
OSIJEK - Obdukcija tijela dviju osoba, koje su 13. listopada poginule od eksplozije u osobnom automobilu u blizini Donjeg Miholjca, potvrdila je da je uzrok smrti eksplozija ručne bombe M-75, ali se još ne može sigurno utvrditi tko ju je aktivirao, izvijestila je danas osječko-baranjska Policijska uprava (PU). Na cesti između Črnkovaca i Podravskih Podgajaca kod Donjeg Miholjca, u prošli je četvrtak, 13. listopada, u 10,20 sati, od aktiviranja eksplozivne naprave u automobilu na mjestu nesreće smrtno stradala 29-godišnja Melita K., a njezin otac Slavko K. (56) prevezen je u osječki Klinički bolnički centar, gdje je preminuo od posljedica ozljeda. Glasnogovornik PU-a Marko Ćaleta rekao je na konferenciji za novinare kako je u premetačini stana, gdje su boravili stradali, u vjetrovci pokojne 29-godišnjakinje pronađeno pismo iz 2009., u kojem se, uz ostalo, navodi kako je nezadovoljna životom te da želi umrijeti. No ni to ne može biti siguran dokaz tko je aktivirao bombu i zbog čega se to dogodilo, rekao je Ćaleta. Nastavit će se utvrđivati okolnosti nesreće, a kako u nesreći nije bilo preživjelih osoba, neće se provoditi dopunska vještačenja, istaknuo je.