Uvodničari Boris Kanzleiter iz Stutgarta i Vladan Jeremić iz Beograda podsjetili su da je Korčula od 1963. do 1974. bila "jedinstveno mjesto rasprava s onu stranu svih hladnoratovskih granica i podjela te mjesto okupljanja kritičkih intelektualaca s Istoka i sa Zapada".
Za Fondaciju "Roza Luksemburg" rečeno je da je to njemačka politička fondacija kojoj je glavni cilj omogućiti političku izobrazbu, a predstavlja struju demokratskog socijalizma i predano radi u sklopu tradicije radničkoga, ženskoga, antifašističkoga i antiratnog pokreta. Fondacija je u rujnu 2010. otvorila regionalni ured u Beogradu koji koordinira projekte u jugoistočnoj Europi, gdje podupire projekte koji se zauzimaju za socijalnu pravdu i jačanje sindikalnih prava zaposlenih, za ravnopravnost žena u javnome i u privatnom životu te za otvaranje mogućnosti za političko angažiranje i zastupanje interesa mladih ljudi.
Mnogi su predavači govorili o novoj ljevici, društvenim pokretima i nevladinim organizacijama te o humanističkome socijalizmu.
Dr. Ante Lešaja osvrnuo se na događaje iz 1990., kad se u korčulanskoj knjižnici uništavala spomenička baština posvećena antifašističkoj borbi i kad je isključivošću motivirano uništavanje knjižne i druge dokumentacijske građe. Nažalost, istraga tadašnjih državnih tijela je izostala, rekao je dr. Lešaja.
Uz njega, Korčulanina i poznatog aktivista iz političke ekonomije u 20. stoljeću, na konferenciji je govorio i Petar Milat, višegodišnji koordinator teorijskoga, izdavačkoga, glazbenoga i filmskog programa korčulanskoga Multimedijalnog instituta, koji je ugostio više istaknutih teoretičara i umjetnika.
Rekao je da je Korčulanska ljetna škola nekad bila okupljalište marksističke inteligencije.
Sa sudionicima Korčulanske ljetne škole - Zagorkom Golubović, Božidarom Jakšićem, Gajom Sekulićem, Nebojšom Popovim i Linom Veljakom upriličen je razgovor s temom "Sjećanje i suvremenost".
Obrađena je i tema "Praxis i kultura" o kojoj su govorili Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić i Gal Kirn.