Pusić je podsjetila da je riječ o posljednjem izvješću o napretku i da Hrvatsku u nešto manje od dvije godine, do 1. srpnja 2013. kad bi trebala postati punopravna članica EU-a, očekuju još dva izvješća ali izvješća o monitoringu.
"U izvješću se ocjenjuje da je na svim područjima učinjen napredak, ali se u svim točkama izvješća navodi da je ključno da Hrvatska ili ustraje na već započetim reformama ili da u razdoblju monitoringa započne i pokaže rezultate u provođenju reformi koje su naznačene, ali još nisu započete", rekla je Pusić na konferenciji za novinare održane u sjedištu njezine Hrvatske narodne stranke (HNS) povodom objavljivanja izvješća EK o Hrvatskoj u Bruxellesu.
To se, nastavila je Pusić, osobito odnosi na tri područja - poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima, poglavlje o tržišnom natjecanju, uključujući i obvezu potpisivanja ugovora s budućim novim vlasnicima hrvatskih brodogradilišta prije ulaska Hrvatske u EU i poglavlje o pravdi, slobodi i sigurnosti, osobito u dijelu koji se odnosi na upravljanje granicama i postupnu prilagodbu schengenskim kriterijima.
Vesna Pusić izrazila je očekivanje da će Hrvatska u schengenski prostor ući oko 3 godina nakon ulaska u EU, naglasivši da dotad još treba puno učiniti na području upravljanja granicama i graničnim prijelazima, za što RH očekuju i posebna europska sredstva.
Napomenula je da će ovo biti prvi puta da Europski parlament, u skladu s ovlastima iz Lisabonskog ugovora, ne daje samo mišljenje o ulasku neke zemlje u EU već i službeni pristanak bez kojeg pristupanje nove zemlje ne bi bilo moguće.
Na novinarsko pitanje da prokomentira situaciju u Bruxellesu glede prijedloga zakona o ništetnosti pravnih akata bivše SFRJ i JNA, Pusić je kazala kako je u Europi glavno pitanje misli li se s tim zakonom ozbiljno. U Bruxellesu naime, kazala je, smatraju kako ne bi trebalo poduzimati ništa što bi naštetilo sadašnjoj dobroj suradnji, osobito između pravosudnih tijela zemalja u regiji.
"Mogu vam reći svoje mišljenje, kao političarke i saborske zastupnice, a to je da se tim zakonom ne misli ozbiljno ... da je to dio predizborne kampanje", rekla je Pusić.
Na pitanje o mogućim posljedicama ako se zakon ipak izglasa, Pusić je odgovorila kako je najvjerojatnije da za donošenje tog zakona nikada neće biti kvoruma u Saboru. Ako bi zakon ipak bio donesen, vjerojatno bi najprije aktivirao jedan od mehanizama monitoringa, potom bi mogao dovesti do energičnijih reakcija, a u slučaju teškog kršenja dogovorenog mogao bi dovesti do odgode punopravnog članstva, što, kako je podsjetila, mogu napraviti pojedine zemlje članice odgodom ratifikacije Ugovora o pristupanju RH EU u nacionalnom parlamentu.