Na okruglom stolu sudjelovali su istaknuti predstavnici akademske zajednice, među ostalima, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš, dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras, saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego, akademik Mislav Ježić, prof. Mate Kapović iz Sindikata "Akademska solidarnost" i prof. Ivan Rimac s Pravnoga fakulteta.
Rektor Bjeliš je rekao da je rasprava o prijedlozima zakona o visokom školstvu protekle godine iscrpila sveučilište te je potrošeno puno vremena bez pravih rezultata i poticaja. "Sada treba ući u razdoblje novih mogućnosti i rješenja te stvoriti strategiju i odgovoriti na ključna pitanja", dodao je Bjeliš, predloživši da se predizborno vrijeme ne potroši samo na čekanje tko će pobijediti, već da se pripremi podloga za dalje.
Akademik Mislav Ježić drži da je rasprava o prijedlozima zakona velik dio akademske zajednice osvijestila da političari ne znaju ponuditi rješenja za razvoj znanosti, nego je to građanska dužnost cjelokupne znanstvene zajednice. Ako se ta svijest održi, možemo napraviti dobru strategiju, ocijenio je Ježić, dodavši da samo sposobni ljudi mogu pratiti ubrzane promjene odnosa snaga u današnjem svijetu, a ne da se, kao dosad, ulaganje u znanstveni pogon doživljava potrošnjom, umjesto načinom za poticanje razvoja gospodarstva.
Prof. Rimac smatra da hrvatska znanstvena zajednica nema prave partnere za dijalog u gospodarstvu, što je, ustvrdio je, posljedica manjka ekonomske strategije, ali i ekonomskih stručnjaka koji bi razmišljali u tom smjeru. Ocijenio je kako bi se hrvatska sveučilišta trebala više otvoriti studentima iz obližnjih zemalja, a jednom od najvećih pogrešaka smatra što se izbjegava odrediti koliko stoji studij svakoga studenta.
Dekan Damir Boras rekao je da je položaj znanja, vrijednosti znanja i sposobnosti u društvu vrlo nizak, što se ne očituje samo u medijima nego i u zakonima te u različitim službama u kojima su vrhunski obrazovani ljudi malo plaćeni.
Kad se gleda odnos prema znanju, treba se vidjeti i kakav je odnos države prema ustanovama koje to znanje stvaraju i prenose, kazao je Boras, istaknuvši da je on slab, sramotan i loš, što se ponajprije vidi u financiranju, ustvrdio je Boras. "Sve druge zemlje u Europi ulažu puno više od Hrvatske, koja po 'mozgu stanovnika' daje 142 eura, a u prosjeku u EU to je 464 eura. To je odnos prema znanju iz čega proizlaze svi problemi", istaknuo je. Po njegovim riječima, unatoč teškoćama i previranjima zagrebački Filozofski fakultet radi dobro i prepoznat je kao takav.
SDP-ov saborski zastupnik Gvozden Flego ocijenio je da bi se strategija o visokom obrazovanju trebala donijeti u dogovoru između znanstvene i akademske zajednice, politike i predstavnika tržišta rada te rasti u skladu s razvojem znanosti, a za nju je nužna kritička analiza sadašnjeg stanja. Hrvatskoj je potrebno povećanje istraživačkih i visokoobrazovanih kapaciteta, ona je malena i siromašna zemlja slabo obrazovana stanovništva, pa si mora posvijestiti hoće li biti zemlja konobara i kuhara ili pak zemlja primjerena razvoja i svojevrsne dobrobiti, što može postati jedino razvojem znanosti i obrazovanja, naglasio je Flego.
Prof. Mate Kapović, predstavnik "Akademske solidarnosti", prosvjede smatra dobrim načinom borbe odozdo, koji je već pokazao konkretne rezultate, među ostalim i u javnom diskursu u predizborno vrijeme kad stranke obećavaju besplatno školovanje. Govoreći o predizbornim obećanjima "koja ne donose ništa dobro", kritizirao je prijedlog studentskih zajmova, poručivši budućoj vladi da, nastavi li s dosadašnjom politikom, neće dobiti "ni sto sekunda", a ne sto dana za priliku da nešto učini. "Ako budete radili protiv općedruštvenih interesa, napad će biti trenutačan. Ako to zvuči kao prijetnja, to je zato što to i jest prijetnja", rekao je.
Trodnevni znanstveni skup bio je organiziran kao prosvjedni skup, a tematski usmjeren prema budućnosti, rekao je profesor Dean Duda iz Sindikata "Akademska solidarnost". U okviru skupa, koji se održava istodobno s blokadom referade Filozofskoga fakulteta, održana su predavanja o raznim temama, od autonomije sveučilišta i odnosa znanstvenog i kulturnog sektora do problema pojedinačnih disciplina.