Od ukupne studentske populacije samo je dva posto studenata navelo kako je do sada imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, dok je u europskim zemljama taj udio prosječno četiri puta viši (8 posto).
Institut ističe da hrvatski studenti kao najveću prepreku za studij u inozemstvu navode dodatne troškove vezane uz studij te da je onima koji su uspjeli studirati u inozemstvu glavni izvor financiranja bila obitelj (74 posto).
Prema istraživanju Eurostudenta za 2010., najviše stope mobilnosti studenata u Europi su u zemljama poput Finske (14 posto) i Nizozemske (13 posto), srednje stope su u zemljama poput Njemačke (9 posto) i Češke (7 posto), dok je najmanja mobilnost u Turskoj (3 posto), Poljskoj (2 posto) i Hrvatskoj (2 posto).
Hrvatska je započela sustavan rad na razvoju međunarodne mobilnosti u visokom obrazovanju, i to ne samo u cilju povećanja odlazne mobilnosti hrvatskih studenata i profesora, nego i privlačenja stranih studenata i profesora. S jedne strane, otkad je provedeno istraživanje Eurostudent, Hrvatska je ušla u program Erasmusa EU putem kojeg je u 2010./2011. u inozemstvu boravilo više od 500 hrvatskih studenata. U okviru Erasmusa u 2011./2012. očekuje se više od 1100, a u 2012./2013. očekuje se više od 1300 mobilnih hrvatskih studenata što ukazuje na povećanje trenda mobilnosti hrvatskih studenata.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osnovalo je međuresornu Radnu skupinu za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju, čiji je zadatak, između ostaloga, da predlaže izmjene i nadopune zakonske regulative te da preporučuje pojednostavljenje i promjene procedura vezanih za međunarodnu mobilnost.
Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja 19. listopada, promicat će važnost međunarodne mobilnosti predstavljanjem mogućnosti studija i stipendiranja u 9 različitih zemalja.