DUBROVNIK
Prostor jugoistočne Europe prolazi kroz značajnu transformaciju te unatoč izazovima poput globalne financijske krize, kroči naprijed a upravo je OESS velikim djelom zaslužan za takvu preobrazbu i demokratsku stabilizaciju, rekla je petak u Dubrovniku predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor. Hrvatska premijerka to je rekla u sklopu pozdravnog govora na uvodnoj sjednici jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a koja se na temu: "Regionalni razvoj u jugoistočnoj Europi - izazovi, mogućnosti i izgledi" od petka održava u Dubrovniku. Kosor je pozdravila činjenicu da je OESS zasjedanje posvetio zbivanjima na jugoistoku Europe i ustvrdila kako je odabirom Hratske za domaćina skupa Parlamentarna skupština pokazala kako cijeni konstruktivnu ulogu Hrvatske u promicanju standarda i načela OESS-a. Odala je priznanje krovnoj europskoj sigurnosnoj organizaciji, rekavši da se, iako je po povijesnom nastanku bio proizvod Hladnog rata, OESS početkom 90-tih godina prošlog stoljeća pretvorio u aktivnog sudionika najznačajnijih događaja u izgradnji mira na europskim prostorima.
DUBROVNIK
Jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) održava se u povijesnom trenutku zbog činjenice da je Hrvatska završila pregovore i sprema se potpisati sporazum o punopravnom članstvu u EU, ocijenio je u petak u Dubrovniku Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora, koji je suorganizator i domaćin skupa. "Put do tog cilja bio je mukotrpan i težak ali smo dokazali da smo vlastitim naporima uspjeli ostvariti ono što još prije nekoliko godina izgledalo nedostižno", rekao je Bebić u govoru kojim je otvorio višednevni skup OESS-a. Predsjednik Sabora ocijenio je da je za Hrvatsku članstvo u euroatlanskim integracijama prilika za daljnji razvoj demokracije, stabilnosti i sigurnosti ustvrdivši da takvu istu priliku imaju i ostale zemlje jugoistoka Europe. "Dugoročna stabilizacija i demokratizacija regije od osobitog je interesa i za Hrvatsku koja će zato na učvršćenje dobrosusjedskih odnosa i suradnje koji će se temeljiti na ravnopravnosti nastaviti raditi i nakon što postane članica EU", rekao je Bebić.
LJUBLJANA
Dva odbora slovenskog parlamenta potvrdila su u petak tekst pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom, o čemu bi parlament u plenarnom sastavu trebao i konačno odlučivati na svom zadnjem redovitom zasjedanju zakazanom za 17. listopada. Državna tajnica za europske poslove Andreja Jerina rekla je članovima odbora za vanjske i europske poslove da se je slovenska vlada u četvrtak opredijelila o pitanju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i hrvatskom pristupnom ugovoru te za potpisnike sporazuma u ime Slovenije odredila premijera Boruta Pahora i ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara. Isto tako, podsjetila je da je parlament bio aktivno uključen u proces pregovora EU s Hrvatskom kroz postupak otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja čiji je rezultat i pristupni ugovor. Svi prisutni članovi odbora za europske i vanjske poslove izjasnili su se za potvrđivanje teksta sporazuma EU-a i Hrvatske, osim članova iz redova Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša, a koji na sjednicu nisu došli.
SIRT
Libijske vladine snage otvarale su u petak vatru iz teškog topništva na Sirt, rodni grad Moamera Gadafija, u dosad najvećem njihovom napadu u pokušaju da zauzmu posljednje veliko uporište svrgnutog čelnika. Osvajanje tog obalnog grada bilo bi simbolički važan trofej za nove čelnike Libije i približilo bi ih konačnom preuzimanju kontrole nad cijelom zemljom gotovo dva mjeseca otkako su njihovi borci zauzeli glavni grad Tripoli. Snage odane vladajućem Nacionalnom prijelaznom vijeću (NTC) pod pritiskom su da pojačaju svoje napredovanje, ali ih veliki otpor Gadafijevih pristaša već tjednima sprječava da zauzmu Sirt. Stupovi crnog dima uzdižu se iz Sirta dok snage NTC-a ispaljuju granate prema središtu grada. Tisuće civila pobjegle su iz Sirta zbog jačanja sukoba, a humanitarna situacija sve je gora.
ANKARA
Turska je poručila Francuskoj da se suoči sa svojom kolonijalnom prošlošću prije nego drugima počne dijeliti lekcije o njihovoj povijesti, u ljutitom odgovoru u petak na poziv francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya da masakr nad Armencima 1915. Ankara prizna kao genocid. "Oni koji nisu sposobni suočiti se s vlastitom prošlošću i višestoljetnim kolonijalizmom, s time da su druge ljude smatrali nižim bićima, nemaju pravo podućavati Tursku povijesti i pozivati je da se suoči sa svojom prošlošću", rekao je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u petak je, drugoga dana posjeta Armeniji izjavio kako bi želio da Turska "vrlo skoro", ako je moguće do kraja njegova predsjedničkog mandata 2012. prizna genocid nad Armencima 1915. godine. Sarkozy je kazao da će, ukoliko Turska ne napravi taj "miroljubivi potez", odnosno "korak prema izmirenju", razmisliti o potpisivanju zakona što ga je prije desetak godina usvojio francuski parlament, a prema kojemu se odbijanje Turske da prizna kako je prije više od 90 godina počinila genocid nad Armencima smatra kaznenim djelom. Francuska se vlada tada ipak ogradila od kontroverznog zakona.
SARAJEVO
Predsjednik vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u petak se pridružio ocjenama onih koji drže kako su izgredi koji su se u Sarajevu zbili u četvrtak uoči odigravanja prijateljske utakmice nogometnih klubova "Željezničara" i "Hajduka" imali političku pozadinu te je istaknuo potrebu da se i u BiH posebnim mjerama napokon spriječi sve učestalije nasilje na stadionima. Nikšić je novinarima u Sarajevu kazao kako drži da se navijačima u Sarajevu manipuliralo te da su oni iskorišteni za svrhe koje nemaju veze sa sportom. "Spadam u red onih koji se sjećaju nekog sličnog scenarija prije dvadesetak godina u našoj bivšoj državi kada su se navijačke skupine koristile u druge svrhe", kazao je SDP-ov premijer Nikšić. Sličnu ocjenu je nakon izgreda u Sarajevu iznio i Ivica Osim, legendarni bivši nogometaš i trener koji je bio izbornikom nogometne vrste bivše države uoči raspada SFRJ. On je podsjetio i na nedavne teške izgrede navijača u Banjoj Luci i Mostaru.
LJUBLJANA
Slovenski parlament neće pred svoje raspuštanje 21. listopada donositi mjere štednje za iduću godinu kojima je vlada Boruta Pahora predlagala uštedu od 300 milijuna eura preko zamrzavanja mirovina, plaća u javnom sektoru i socijalnih dodataka, odlučeno je u petak na kolegiju predsjednika parlamenta Ljube Germiča. Na kolegiju u kojemu su predstavnici svih stranaka odlučeno je da se prihvaćanje interventnog zakona kojim bi se "zamrzavanje" javnih troškova sa ove produžilo i na iduću godinu ne uvrsti na dnevni red zadnjeg redovnog zasjedanja koje počinje 17, a završava 20. listopada. Riječ je o zadnjem zasjedanju parlamenta ovog saziva jer se on raspušta 21. listopada, a 4. prosinca održavaju prijevremeni izbori. Tako će o mjerama štednje radi stabiliziranja javnih finacija morati iduće godine morati odlučivati nova slovenska vlada i parlament novog saziva.
ZAGREB
Deset godina nakon intervencije Zapada u Afganistanu, NATO tvrdi da se, unatoč nedavnim napadima talibana, ostvaruje njegov plan o tome da se strani vojnici postupno povuku, a nacionalne afganistanske snage preuzmu odgovornost za sigurnost svoje zemlje. Američki ministar obrane Leon Panetta, prenosi Reuters, rekao je kako je uvjerio kolege iz članica NATO-a da, smanjujući vojnu nazočnost u Afganistanu, SAD neće povući važne resurse, kao što su medicinski timovi, helikopteri i obavještajna infrastruktura potrebnu saveznicima. "Jasno je da se nitko ne žuri s povlačenjem, upravo suprotno, postoji iskrena predanost svih za dugoročnu suradnju s Afganistanom", rekao je Panetta na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je da su afganistanske snage sve sposobnije nositi se s pobunom i da će do kraja 2014. preuzeti punu odgovornosti za sigurnost zemlje. Ipak, NATO će nastaviti podupirati te snage i nakon isteka toga roka, osobito u njihovu uvježbavanju, istaknuo je Rasmussen.