OSLO - Liberijska predsjednica Ellen Johnson Sirleaf, liberijska mirovna aktivistica Leymah Gbowee i jemenska novinarka i aktivistica Tavakol Karman dobitnice su ovogodišnje Nobelove nagrade za mir "za svoju borbu za prava žena i njihovu sigurnost", objavio je u petak Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu. "Ne možemo ostvariti demokraciju i trajni mir u svijetu sve dok žene ne dobiju iste mogućnosti kao i muškarci, kako bi utjecale na razvoj na svim razinama društva", rekao je novinarima predsjednik odbora Thorbjoern Jagland. "Nobelova nagrada za mir 2011. bit će podijeljena na tri jednaka dijela među Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tavakol Karman za njihovu nenasilnu borbu za sigurnost žena i za prava žena na puno sudjelovanje u izgradnji mira", istaknuo je. Johnson Sirleaf (72) prva je predsjednica neke afričke zemlje izabrana na slobodnim izborima. Gbowee je mobilizirala i organizirala žene bez obzira na etničke i vjerske podjele kako bi se okončao rat u Liberiji i osiguralo sudjelovanje žena na izborima. Karman je odigrala vodeću ulogu u brobi za prava žena i demokraciju i mir u Jemenu. Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu priopćio je kako se nada da će nagrada trima ženama "pomoći da se okonča gušenje prava žena, što se još uvijek događa u mnogim zemljama, i da se realizira veliki potencijal žena u izgradnji demokracije i mira".
MOSTAR - Vozila s navijačima splitskoga "Hajduka" po povratku iz Sarajeva kamenovana su u četvrtak kasno navečer prigodom prolaska kroz Konjic, no tom prigodom nitko nije ozlijeđen, izvijestili su u petak iz policijskih izvora. "Kolona autobusa, kombija i vozila s navijačima "Hajduka" iz Splita kamenovana je tijekom prolaska kroz Konjic", rekao je za medije u Mostaru ravnatelj policije Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Amir Begić. Napad se dogodio iza 23 sata. Po njegovim riječima, ova je kolona pod snažnom policijskom pratnjom ispraćena do Mostara i Metkovića. Policijski glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Srećko Bošnjak dodao je da nije bilo većih oštećenja na vozilima nakon kamenovanja. Dodao je da se skupina navijača Hajduka zaustavila u Konjicu, no da nije došlo do sukoba zbog policijske pripravnosti. Opovrgnuo je medijske navode da su navijači Hajduka, torcidaši, napadnuti na ulazu u istočnom dijelu Mostara.
ZAGREB/MOSKVA - Na petu godišnjicu ubojstva ruske novinarke Ane Politkovske policija je objavila da ima nove osumnjičene za sudjelovanje u tom zločinu, a jedan od njih za njezino ubojstvo bit će optužen danas, javljaju ruski mediji. Ranije uhićeni osumnjičenici Lom-Ali Gaitukajev i Sergej Hadžikurbanov danas su prebačeni iz zatvora u Moskvu. Gaituakajev će danas na sudu biti optužen za ubojstvo Politkovske. Optužnice će biti dopunjene protiv Hadžikurbanova i Rustama Mahmudova, koji je uhićen prošlog proljeća u Čečeniji, kao i protiv dvojice njegove braće Džabraila i Ibrahima. Negdašnji pukovnik moskovske policije Dmitrij Pavljučenkov ranije je optužen za organizaciju ubojstva oporbene novinarke Politkovske 2006. u Moskvi. Policija je otkrila da je u srpnju 2006. Gaitukajev dobio narudžbu za ubojstvo novinarke Novaje Gazete nakon čega je sastavio skupinu kriminalaca u kojoj su bili Pavljučenkov, Gaitukajevi rođaci braća Mahmudovi i bivši moskovski policajac Hadžikurbanov. "Detektivi su otkrili da je Pavljučenkov dok je bio na dužnosti u moskovskoj policiji kao šef odjela za vanjsko praćenje poslao svoje potčinjene da prate novinarku i utvrde kuda se kreće po gradu i u koje vrijeme. Podaci i oružje ubojstva, koje je dobio Pavljučenkov, predani su naručenom ubojici Rustavu Mahmudovu i njegovim suučesnicima koji su pratili Anu Politkovsku nekoliko dana prije ubojstva", izjavio je predstavnik Istražnog odbora Vladimir Markin. "Nastavlja se istraga ovog slučaja. Poduzete su istražne mjere kako bi se pronašli svi sudionici zločina i naručitelj ubojstva", kazao je. Po njegovim riječima, policija veće ima neke podatke o naručitelju, ali je još prerano za njihovo objavljivanje u javnosti. Ana Politkovska ubijena je prije pet godina, 7. listopada 2006., dok je ulazila u dizalo u stambenoj zgradi u Lesnoj ulici u Moskvi gdje je živjela. U nju je ispaljeno pet hitaca.
TIRANA - Zadnji albanski komunistički čelnik Ramiz Alia, koji je na tome mjestu naslijedio diktatora Envera Hoxhu, umro je u petak u 85. godini, izvijestila je glasnogovornica albanskog predsjedništva Mimoza Kociu. Alia je umro u petak ujutro u bolnici u Tirani zbog komplikacija što ih je prouzročila embolija pluća, rekla je Kociu. Hoxhin nasljednik od 1985., Ramiz Alia bio je posljednji predsjednik jedne istočnoeuropske države koji je proveo reforme i proces demokratizacije. "Nikada nije želio postati albanski Gorbačov", rekla je o njemu bivša suradnica Liri Belishova, koja je nakon prekida odnosa između Moskve i Tirane u zatvoru provela 30 godina. Ostavku na dužnost Alia je podnio tek u travnju 1992., nakon uvjerljive pobjede demokratske oporbe predvođene Salijom Berishom na prvim parlamentarnim izborima. Od kraja 1992. bio je u kućnom pritvoru, godinu poslije je službeno uhićen, a u srpnju 1994. osuđen je na devetogodišnji zatvor zbog "zloupotrebe ovlasti" i "kršenja ljudskih prava". Kazna je nakon žalbe smanjena na pet godina, a u srpnju 1995. je pomilovan i oslobođen.
LOS ANGELES - Šest muškaraca i pet žena uhićeno je u četvrtak u Los Angelesu za vrijeme prosvjeda simpatizera pokreta "Zauzmimo Wall Street", koji je okupio oko 500 osoba u središtu grada, izvijestila je policija. Prosvjednike, među kojima su neki priznali da pripadaju grupi pod nazivom "Zauzmimo Los Angeles", po uzoru na članove njujorškog pokreta "Zauzmimo Wall Street", predvodila je skupina koja od banaka zahtijeva da više ne protjeruju obitelji iz domova, da plaćaju svoj dio poreznih obveza te da pomognu u izgradnji siromašnih četvrti grada. Jedanaest uhićenih ilegalno je ušlo u jednu od prostorija Bank of America. Nedugo nakon privođenja i uplate iznosa od 5000 dolara po osobi, pušteni su na slobodu, izvijestio je glasnogovornik policije. Prosvjednici još od subote kampiraju pred vjećnicom grada Los Angelesa, po uzoru na njujorške prosvjednika koji tjednima okupiraju trg u blizini Wall Streeta, financijskog središta Amerike.
BERLIN - Aludirajući na loše stanje nekih dijelova cestovne infrastrukture u Njemačkoj, njemački ministar prometa Peter Ramsauer iz Kršćanske socijalne unije (CSU) nedavno je izjavio da je uvođenje cestarina na autocestama u Njemačkoj jednostavno neizbježno, navode njemački mediji. Ramsauer je rekao da će uvođenje naplate cestarine osigurati da i strani vozači pridonesu financiranju njemačke cestovne mreže, za što nedostaje novčanih sredstava. Objavio je da će u sljedećih pet ili sedam godina čak četvrtina od 39 tisuća njemačkih mostova trebati obnovu. Ramsauer za taj plan prvo namjerava dobiti potporu svoje stranke na njezinoj konferenciji ovoga vikenda, a zatim ga iznijeti saveznoj koalicijskoj vladi. Ne isključujući mogućnost da odluka bude donesena prije 2013., ministar je istaknuo da koalicija prvo treba postići načelni konsenzus o prihvaćanju ideje prije nego li se predstave različiti modeli cestarina koji su već u razmatranju. Iako nije želio ulaziti u detalje, Ramsauer je u razgovorima za ARD i Bild kazao da se kao moguća opcija razmatra godišnja vinjeta kakvu ima Austrija. Njemačka kancelarka Angela Merkel dosad je odlučno odbijala bilo kakvu ideju uvođenja cestarine u Njemačkoj, ali je nedavno pokazala spremnost da se o tome razgovara i da se ideja uvrsti u političku agendu, što je jasan znak, komentiraju analitičari, da ideja dobiva zamah.