ZAGREB - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, komentirajući izjavu državnog odvjetnika Mladena Bajića kako je Vladin prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše SFRJ, bivše JNA te Republike Srbije štetan jer će se iza njega skrivati ratni zločinci - istaknula je kako to nije točno te kako je zakon o ništetnosti pokušaj da se zapriječi nepodnošljivo proširenje jurisdikcije jedne države na područje druge. Premijerka Kosor je borbu protiv ratnih zločinaca usporedila i s onom protiv korupcije, kazavši kako njena Vlada drži da svatko mora odgovarati za ratni zločin te da je i na to prisutna nulta tolerancija. U vezi s predloženim zakonom kazala je da će Vlada na njega uputiti još jedan amandman, koji bi učvrstio težnju da svatko tko je odgovoran za ratni zločin, za njega i odgovara. Time se otklanjaju bojazni da netko ne bi odgovarao, naglasila je premijerka Kosor odgovarajući na upite novinara nakon sinoćnjeg otvaranja 14. Kongresa hotelijera u hotelu Sheraton. Naglasila je kako je sada puno onih koji imaju različite primjedbe na zakon o ništetnosti, ali da se nitko nije oglašavao u trenutku kada je bio uhićen vukovarski branitelj Tihomir Purda, kada su bili veliki problemi, a hrvatski branitelji uznemireni. Dodala je da tada nitko osim nje i njenih kolega u Vladi nije stao pred hrvatske branitelje i pokušao objasniti da se zaista nešto mora poduzeti. Kosor je također rekla kako mnogi koji danas kritiziraju predloženi zakon (o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše SFRJ, bivše JNA te Republike Srbije) nisu, ili ona bar nije čula, izrekli ni jednu riječ kada je donesen zakon u Srbiji kojim se Srbija jurisdikcijom proširila na područje Rebulike Hrvatske. Dakle, kazala je premijerka Kosor, ovdje je naprosto riječ o činjenici da se više ne može dopustiti ni uznemiravanje branitelja ni destabilizacija Republike Hrvatske.
ZAGREB - Ulaskom u Europsku uniju u srpnju 2013. Hrvatskoj se otvara tržište od 500 milijuna ljudi što će zasigurno otvoriti i nove mogućnosti za turistički i hotelijerski sektor, istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvarajući sinoć u Zagrebu 14. Kongres hotelijera. Kongres je, u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), u zagrebačkom hotelu Sheraton okupio sve najvažnije predstavnike hotelskog i turističkog sektora, a krovna tema mu je "Što očekuje domaću turističku industriju nakon ulaska Hrvatske u EU". Čestitavši hotelijerima na izuzetno uspješnoj ovogodišnjoj turističkoj sezoni premijerka Kosor je kazala kako su danas na sjednici Vlade pokrenuli postupak za potpisivanje pristupnog ugovora za EU, te da se sada još čeka datum tog potpisivanja. U sklopu svega toga, kako je kazala, Hrvatsku čeka i "financijska omotnica" koja podrazumijeva da će u hrvatski proračun u prve dvije godine članstva u EU stići više od tri milijarde eura. To će također biti prilika i za turizam te za hotelijerstvo a i hrvatska je Vlada u zadnje dvije godine stvorila pretpostavke za bolje poslovanje sektora donošenjem nekoliko važnih zakona, smanjenjem doprinosa pojedinih naknada i drugog. Premijerka Kosor je poručila da će Vlada uskoro donijeti akcijski plan za turizam 2012. godinu, kojim će se, nada se, i iduća godina pokazati uspješna kao i ova, ako ne i bolja. Slično je najavio na otvorenju Kongresa hotelijera i ministar turizma Damir Bajs, kazavši hotelijerima kako se samo aktivnim mjerama javno privatnim partnerstvom u turizmu može i dalje biti uspješan. I zadnje dvije tri godine ta je suradnja donijela dobre rezultate a ove godine, iako nije bila laka, hrvatski turizam izlazi s gotovo milijun turista više nego lani. Sve to pokazuje da je turizam i najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva, naglasio je Bajs.
TORDINCI - Predsjednik Republike Ivo Josipović posjetio je sinoć u Tordincima nedaleko Vinkovaca Protestansku reformiranu kršćansku crkvu te vjernicima, okupljenim tom prigodom u crkvi, poručio kako "bez ljubavi, pravde i pomirenja nema niti napretka Republike Hrvatske, niti sviju nas". "Od prvoga dana svoga mandata bio sam da se svim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj omoguće vjerska prava i slobode", istaknuo je u govoru Josipović dodajući kako je siguran da će Protestanska reformirana kršćanska crkva u najskorije vrijeme potpisati s državom ugovor u kojem će se urediti prava ali i obveze te crkve prema državi. Josipović je kazao kako nas ljudima čine osobine poput tolerancije, razumijevanja i ljubavi, napomenuvši kako je Hrvatska zemlja vjerskih sloboda te sve vjeroispovjesti moraju imati jednak tretman i prava. Predsjednika Josipovića je s oltara pozdravio pastor Protestantske reformirane kršćanske crkve u Tordincima Jasmin Milić koji je, u prigodnoj molitvi, zamolio Boga da predsjedniku Republike podari dug i uspješan život, a ostalim državnim dužnosnicima poželio da služe narodu u strahu od Boga. U nazočnosti brojnih vjernika, predstavnika vjerskih zajednica, vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, načelnika općine Tordinci Josipa Maletića te vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, Milić je zahvalio predsjedniku Josipoviću što je posjetio tordinačku protestantsku župu upravo u godini u kojoj ona obilježava 450. obljetnicu od prve protestanske sinode na tlu Hrvatske. Podsjetio je kako je 17. svibnja 1551. godine u Tordincima održana prva protestantska sinoda na tlu Hrvatske te kako su Tordinci jedina hrvatska protestanska župa koja neprestano djeluje još od 16. stoljeća.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas će nastaviti sjednicu izmjenama i dopunama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progona za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, što će ih zastupnici raspraviti po hitnom postupku. Potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak na kraju večerašnjeg zasjedanja najavio je i da će zastupnici sutra glasovovati o dosada raspravljenim točkama. Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava donesen je 2003., a izmijenjen je u svibnju ove godine. Nove izmjene nužne su kako bi se se - u skladu s tehničkim konzultacijama s Europskom komisijom u svezi s Poglavljem 23., kada je preporučeno da se ovi predmetni vode isključivo pred četiri specijalizirana županijska suda (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) - ponovljeni postupak mogao provesti pred jednim od ova četiri suda. Osim toga, nužno je zakonom urediti i mjesnu nadležnost ta četiri suda.
ZAGREB - U povodu Dana neovisnosti, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor uputila je čestitku hrvatskim građankama i građanima u kojoj ističe da Hrvatska 20. obljetnicu proglašenja neovisnosti obilježava kao ponosna, suverena i samostalna zemlja koja je postala članica NATO-a i završila pregovore s Europskom unijom. Povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s Jugoslavijom, kojom se ostvario stoljetni san hrvatskog naroda, Hrvatski je sabor prije dva desetljeća zbog podmuklog napada agresora na Banske dvore - samo središte hrvatske državnosti, donio u tajnosti, na skrivenom mjestu, ističe se u čestitki premijerke. "Dvadeset godina kasnije, zahvaljujući hrabrosti, odlučnosti i požrtvovnosti hrvatskih branitelja, te zrelosti i snazi hrvatskog naroda na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, živimo u suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj", dodaje se. Čestitavši svim građankama i građanima i cjelokupnom hrvatskom narodu Dan neovisnosti u ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno, premijerka je nadalje istaknula kako ovu obljetnicu obilježavamo kao "ponosna zemlja koja je postala članica NATO-a i završila pregovore s Europskom unijom". Premijerka je u čestitki poručila kako će u sljedećem desetljeću - razdoblju pune zrelosti hrvatske državnosti, posebna pozornost biti posvećena ubrzavanju gospodarskog rasta, "neprestano skrbeći o nacionalnim interesima i uvažavajući zasluge hrvatskih građanki i građana, posebno branitelja i njihovih obitelji".
ZAGREB - Društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. na jučerašnjoj je sjednici Vlade RH dana suglasnost za kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., u iznosu od 50.000.000,00 kuna, za financiranje likvidnosti i modernizacije putničkih vagona, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Također je dana suglasnost društvu HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. za davanje jamstva za navedeno kreditno zaduženje društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Vlada RH je dala državno jamstvo u korist KFW IPEX Bank za kreditno zaduženje društva Croatia Airlines d.d. , u iznosu od 57.666.437,00 američkih dolara (USD), za financiranje predujma za kupnju četiri A319-100 zrakoplova.
ZAGREB - U povodu predstojećeg Dana neovisnosti predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić uputio je čestitku svim građanima Republike Hrvatske u kojoj im poručuje da su u ovih dvadeset godina uspješno svladali sve prepreke koje su im se našle na putu, sve od proglašenja neovisnosti pa sve do zaključenja pregovora s EU, nikada ne odustajući od vizije života u slobodi, demokraciji i miru. Bebić podsjeća da je "8. listopada 1991. godine, na sjednici Hrvatskog sabora održanoj u dramatičnim okolnostima u podrumu zgrade INA-e, nakon raketiranja Banskih dvora i očitog pokušaja atentata na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i hrvatske predstavnike u predsjedništvu i vladi tadašnje SFRJ, donesena odluka o raskidanju državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ. Toplo pozdravljena među svim domoljubima i iskrenim prijateljima Hrvatske, ta je odluka bila izraz odlučnosti i spremnosti građana Hrvatske da obrane svoje legitimno pravo na život u slobodi, miru i demokraciji. Bila je to i jasna poruka agresoru, ali i nesklonim međunarodnim čimbenicima, da je hrvatski narod jedinstven i da ga neće pokolebati nikakvi pokušaji vojnih udara kao ni međunarodni pritisci tzv. realpolitike", ističe Bebić u čestitci. Dvadeset godina kasnije, samostalna, neovisna i međunarodno priznata Republika Hrvatska se, nakon zaključenja predpristupnih pregovora, priprema postati 28. članica Europske unije, velike obitelji europskih naroda koja dijeli zajedničke vrijednosti demokracije, zaštite ljudskih prava, vladavine pravne države i tržišnog gospodarstva. Ratna razaranja, zaglušujuća buka topova i raketnih bacača, spaljena i do temelja porušena sela i crkve, plač djece u izbjeglištvu, humanitarni konvoji – sve to se iz današnje perspektive, kada građani Hrvatske žive u miru i slobodi, čini dalekim, gotovo nemogućim. Stoga je Dan neovisnosti prigoda da se prisjetimo svih žrtava u Domovinskom ratu i da im izrazimo poštovanje. Na Dan neovisnosti iskazujemo i našu najiskreniju zahvalnost hrvatskim braniteljima, njihovoj neizmjernoj hrabrosti i požrtvovnosti. Prigoda je to i da se prisjetimo elana, koji nas je, vođen dalekovidnom politikom dr. Franje Tuđmana, nosio prema pobjedi u Domovinskom ratu, navodi Bebić u čestitci.
VARAŽDIN - U palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin, sinoć je otvorena izložba priređena u povodu 80. obljetnice postavljanja skulpture Grgura Ninskog u Varaždinu, rad kipara Ivana Meštrovića. Meštrovićev Grgur Ninski u Varaždinu je postavljen ispred Franjevačke crkve 20. rujna 1931. godine. Izložbu u Gradskom muzeju Varaždin priredila je muzejska savjetnica Mirjana Dučakijević, a središnja joj je tema upotpunjena fotografskim i dokumentarnim materijalom koji, osim procedure postavljanja kipa Grgura Ninskog, govori o još nekim značajnim i zanimljivim događajima koji su se 1931. godine zbili u Varaždinu. Izložba će za razgled biti postavljena do 6. studenoga ove godine. Svjetski poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović (1883. - 1962.) izradio je ukupno tri skulpture Grgura Ninskog, znamenitoga hrvatskog biskupa iz 10. stoljeća, tadašnjega kancelara hrvatskog kraljevskog dvora i gorljivog zagovornika staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice i glagoljaškog bogoslužja.
ZAGREB - Na zajedničkoj izložbi Line Franko Zeitz i Izvora Pende pod nazivom "Dijalog", otvorenoj sinoć u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u nazočnosti umjetnika, predstavljeni su njihovi recentni radovi. Zagrebačkoj su se publici tako predstavili vršnjaci i prijatelji čiji je profesionalni put usko povezan već šesnaest godina. Muzejska savjetnica u Gliptoteci HAZU Lida Roje Depolo, koja je i autorica teksta u pratećemu katalogu, podsjetila je da dvoje umjetnika od početka zanimanja za umjetnost dijele zajednički radni prostor, da su oboje studirali na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a na drugoj godini nastavili studij "slobodne umjetnosti" na Kunstakademie u Duesseldorfu, gdje su diplomirali i apsolvirali majstorsku godinu. Njihov umjetnički dijalog traje i dalje te se intenzivno razvija u Duesseldorfu gdje oboje žive, rade i dijele zajednički atelijer, dodala je.
SPLIT - Otvaranjem skupne izložbe 60 autora iz cijelog svijeta, koji su predstavljeni sa stotinjak djela, sinoć je u Splitu počeo 5. Međunarodni grafički bijenale – Splitgraphic 2011. Skupna će izložba u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici biti otvorena do 30. listopada a bijenale će trajati do 15. prosinca ove godine. Međunarodni grafički bijenale se u Splitu održava svake dvije godine, a njegova koordinatorica Marina Majić je na otvaranju istaknula kako je ovogodišnji bijenale najmasovniji do sada jer se na njega prijavilo 205 autora iz cijelog svijeta, a radove 60 njih žiri je odabrao za skupnu izložbu. „Ovogodišnji Splithraphic predstavlja umjetnike na novi način, jer smo odlučili umjetnike poštivati kao proizvođače likovnih djela i pri tomu nismo oblikovali nikakav koncept nego smo prepustili publici da otkrije kontekst. Konceptom bez koncepta i postavom izložbe želimo naglasiti naš odabir uvijek za dobru grafiku, za kvalitetnu autorsku grafiku i takvu je predstaviti publici“, kazala je Majić. Izvjestila je kako je dobitnik Grand Prixa 5. međunarodnog grafičkog bijenala Ingrid Ledent iz Belgije. Posebne nagrade pripale su Bogdanu Migi iz Poljske, Masahiru Kasaiu iz Japana.
ZAGREB - U prigodi 20. obljetnice ustrojavanja 150. črnomeračke brigade Hrvatske vojske, sinoć je u teatru Exitu u Zagrebu prikazan dokumentarini film o ratnom putu te zagrebačke brigade. Brigada je mobilizirana 6. listopada 1991. godine, a ratni put je prošla od Jastrebarskog, Karlovca, Duge Rese, Korduna, Sunje, Posavine, istočne Slavonije, južnog bojišta do Like. Brigada je imala 27 poginulih te 200 ranjenih pripadnika. U filmu je prikazan ratni put brigade 1991. i 1992. godine, odnosno do međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. 150. brigada HV-a je na području Jastrebarskoga držala u blokadi tamošnju vojarnu JNA, u kojoj je bila smještena tenkovska elita bivše jugoslavenske vojske. Nakon pregovora i potpisana primirja JNA se s kompletnim naoružanjem povukla iz Jastrebarskoga, autocestom do Karlovca, a potom prema Bosni i Hercegovini. Njezino povlačenje nadzirali su pripadnici 150. brigade HV-a, koja je nakon toga raspoređena na bojne položaje kod Mateškog sela u općini Generalski Stol. Zapovjednik brigade bio je Josip Strganac. Tekst, scenarij i režiju filma potpisuje zapovjednik 1. bojne 150. brigade Božo Kokan, a izvorni filmski zapis s ratišta snimio je Neno Oštrić.