ZAGREB - Hrvatska vlada predložila je danas deklaraciju kojom se utvrđuje da je Srbija donošenjem zakona kojim je svoja pravosudna tijela proglasila nadležnima za vođenje postupaka za kaznena djela izvršena na teritoriju bivše SFRJ povrijedila suverenitet Hrvatske te je Srbiju pozvala na sklapanje ugovora kojim bi se uredila pitanja nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. "Na tragu prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije predlažemo Saboru donošenje još jednog dokumenta, a to je deklaracija", rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor na sjednici Vlade. Prema tekstu prijedloga deklaracije o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije, upućenog u saborsku proceduru, utvrđuje se da je Srbija donošenjem zakona kojim je svoja pravosudna proglasila nadležnima za vođenje postupaka za određena kaznena djela izvršena na teritoriju bivše SFRJ, proširila svoju jurisdikciju na područje Republike Hrvatske te na taj način povrijedila suverenitet RH. Deklaracijom se, s ciljem daljnje suradnje povjerenja i dobrosusjedskih odnosa, poziva Srbiju na sklapanje međunarodnog pravnog ugovora kojim će se pitanja nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida urediti na cjelovit način i sukladno načelima međunarodnog prava. Suzdržan je prilikom glasovanja bio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac koji podržava intenciju deklaracije, ali predlaže "umjesto deklariranja rješavanje problema". Premijerka Kosor otklonila je konstataciju da je Hrvatska u sukobu sa susjednom državom. To nije točno, kazala je. Deklaracija, dodala je, govori o tome kojim putem valja ići. Našu odlučnost da nešto riješimo moramo trasirati kroz neke dokumente, rekla je. Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković upozorio je na posljednje optužnice iz Srbije i rekao kako se radi o 44 osobe, ljudima koji su, izuzmu li se četvorica dužnosnika, već prošli proces u Srbiji kada su bili u logorima. U tim je procesima 1992. određen broj tih osoba bio osuđen na smrt, dio na visoke zatvorske kazne, a svi su 1992. razmijenjeni, a sada ispada da im je potrebito ponovno suditi i to je za nas neprihvatljivo, kazao je. Ti ljudi očekuju da ih Vlada zaštiti, rekao je Čobanković. Ovo je otvoren poziv Srbiji da i na političkoj razini i u duhu iskrene suradnje to riješimo, a ne samo deklarativno, rekao je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.
ZAGREB - Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je danas u Hrvatskom saboru da je zakonom o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, Vlada RH pokušala regirati na događaje koji su neuobičajeni u međunarodnoj praksi između država koje reguliraju kazneno zakonodavstvo, jer je Srbija svojim internim zakonodavstvom proširila jurisdikciju na područje suverene Republike Hrvatske. "Vlada RH je uvjerena da je Srbija svojim internim zakonodavstvom proširila jurisdikciju Srbije na područje suverene, samostalne i nezavisne Republike Hrvatske, a to je međunarodno-pravno nedopušteno", ocijenio je Mlakar. Naveo je da je taj zakon koji je Srbija donijela suprotan tekstu Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Hrvatske koju je Sabor donio 1991., kao i sporazumima potpisanima između Državnog odvjetništva RH-a i Tužilaštva Srbije. "Mislimo da je time zadirano u suverenitet RH, a da bismo omogućili pravosudnim tijelima RH da reagiraju na akte koji bi se našli na području RH doneseni od strane pravosudnih tijela Srbije predlažemo zakon koji bi rekao da se stupanjem na snagu zakona utvrđuje da su ništetni i bez pravnog učinka svi pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela, pravosudnih tijela bivše SFRJ i pravosudnih tijela Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Hrvatskoj kojima su osumnjičeni, optuženi ili osuđeni državljani Hrvatske za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom", naveo je. Mlakar je naveo kako donošenjem tog zakona Hrvatska ničim ne dovodi u pitanje izvršavanje obveza koje je preuzela Ustavnim zakonom o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom i međunarodno preuzete obveze. Taj će zakon, naglasio je, omogućiti jedino da pravosudna tijela Republike Hrvatske štite propise Republike Hrvatske koji su postupanjem druge države ugroženi. Podsjetio je i da je Vlada, uz zakon, danas na sjednici utvrdila i prijedlog deklaracije koju bi uputila Saboru na donošenje, a u kojoj bi se pozvalo Srbiju da, na temelju međunarodno preuzetih obveza, međunarodnim ugovorom sa Hrvatskom riješi sva pravosudna pitanja vezana uz ta kaznena djela i na taj način stavi izvan snage odredbe svojih unutarnjih propisa koji dovode do kolizije dva pravna poretka na prostoru RH.
ZAGREB - O konačnom prijedlogu zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ te Republike Srbije zastupnici u Hrvatskom saboru imali su oprečna mišljenja - od HDZ-ova da se time štiti suverenitet Hrvatske i njenih građana do HDSSB-ova da je to tek "politički pamflet". Ana Lovrin (HDZ) je ocijenila simboličnim da se danas u Saboru, koji je svečanom sjednicom proslavio 20 godina samostalnosti Hrvatske, raspravlja o zakonu kojim se, rekla je, "branimo od ponovljene, ali ovoga puta - pravne agresije". Naglasila je da se zakon donosi kako bi se zaštitio hrvatski suverenitet i građani od kaznenog progona druge države. Time, dodala je, ne odgovaramo politički na pravosuđe, nego politički na politiku - na njihov zakon odgovaramo našim zakonom. "Moramo se držati principa da tko god je počinio ratni zločin mora odgovarati, a tko nije - mora mu se omogućiti da dokaže svoju nevinost", kazao je Goran Beus Richembergh (HNS/HSU). "Imam dojam da će ovaj zakon o ništetnosti biti ćorak, a i deklaracija", ocijenio je Damir Kajin (IDS) koji smatra da se apsurdnim optužnicama Hrvatska neće suprotstaviti takvim zakonima nego sjedanjem za stol i razgovorima s Beogradom, Sarajevom, Podgoricom. "Cijeli ovaj igrokaz je zapravo u funkciji predstojećih izbora", smatra Kajin i dodaje da će od braniteljske populacije HDZ ovim zakonom možda nešto sitno dobiti, ali dugoročno, od takve politike zemlja može imati samo štete. Odgovorio mu je ministar uprave Davorin Mlakar rekavši da nije riječ o igrokazu nego o zakonu koji će pomoći pravosudnim tijelima da ne odgovaraju na provokacije ili dokumente koje isporučuju svojim djelovanjem pravosudna tijela Srbije i da zakon nije povučen iz procedure. Davorko Vidović (SDP) rekao je da ga zanima kakav će pravni učinak proizvesti ovaj zakon i upitao: "Hoće li usvajanjem ovog zakona, recimo, kolega Šeks, moći ići u Brežice na kavu ili u Nagykanizu na kobasice?". Milorad Pupovac je najavio da SDSS neće podržati zakon jer smatra da će se njime produbiti pravnu nesigurnost i naveo da se deklaracijom možda može stvoriti prostor da se zakon povuče. Sada se, međutim, stvari vraćaju na početak jer, dodaje, idemo u pravcu toga da Srbija sutra može reći ako nećete kažnjavati one koje bi trebalo, onda ni mi nemamo tu obvezu. "Ako vi promovirate princip nekažnjivosti, po čemu možete očekivati da se mi držimo principa kažnjivosti", dodao je, no HDZ-ov zastupnik Emil Tomljanović odgovorio mu je da to nije svrha zakona. Dinko Burić (HDSSB) pak smatra prijedlog zakona "najobičnijim političkim pamfletom".
ZAGREB - Pojedinačnom saborskom raspravom o prijedlogu Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ te Republike Srbije, u kojoj su sudjelovali uglavnom zastupnici HDZ-a Josip Đakić, Andrija Hebrang, Vladimir Šeks i drugi, Hrvatski sabor je danas završio s radom. Među rijetkim oporbenim zastupnicima koji su se zadržali u sabornici bio je Danijel Srb (HSP) koji je dao potporu Zakonu o ništetnosti jer je, kaže, "posljednji trenutak da Hrvatska promijeni svoju politiku i bilateralne odnose prema Srbiji" i "zaštiti svoje nacionalne interese od realno postojeće pravosudne agresije". HDZ-ovi zastupnici u raspravi su rekli kako je izostanak oporbenih zastupnika "lijeve strane" izostanak njihova poštenja, odgovornosti i domoljublja. Ministar uprave Davorin Mlakar ponovio je kako je Vlada RH predložila zakon kojim bi obezvrijedila akte koji o određenim pitanjima dolaze iz Srbije i oduzela im bilo kakvu snagu. Vlada RH je svjesna kako to nije dovoljno pa je danas predložila Saboru da donese i Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije, kojom će pozvati susjednu državu da je ono što sada čini povreda međunarodnog prava te da se uzdrži od tog činjenja, dodao je. Hrvatski sabor je za danas završio s radom.
ZAGREB - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izjavio je danas kako DORH-u smeta vladin prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije jer, ocijenio je, donosi korist jedino ratnim zločincima na slobodi, a priječi daljnju suradnju tužiteljstava Hrvatske i Srbije. „Time se faktički prekida ta suradnja, bez obzira što tko mislio o tome“, kazao je Bajić novinarima nakon svečane sjednice u povodu Dana neovisnosti. Da je ovaj zakon postojao od 2006. kada je DORH, kako je kazao, uspostavio korektne odnose s tužiteljstvom Srbije, ne bi bilo doneseno 13 presuda protiv hrvatskih državljana, a 8 osoba ne bi bilo na izdržavanju kazne.„Šteta je velika, trebamo razgovarati, a ne ograđivati se“, poručio je Bajić, a na upit je li to isto rekao i premijerki Jadranki Kosor odgovorio je: „Što sam kome govorio to vama neću kazati, ni bilo kome drugome, jer to nije korektno, ali govorim vama ono što mislim“. Po Bajićevim riječima, Hrvatska nije riješila ni problem prema drugim državama. “Što je s ratnim zločincima, što je s optužnicama u BiH. Zašto o tome nitko ne govori? Tamo će ih biti ili je puno više nego u Srbiji“, rekao je Bajić. Upitan postoji li dogovor između srbijanskog i hrvatskog tužiteljstva oko srbijanskih optužnica, Bajić je rekao kako od 2004. odnosi između DORH-a i Tužilaštva za ratne zločine Srbije idu uzlaznom putanjom na principu međusobnog uvažavanja, suradnje i usuglašavanja pravnih standarda. „U tom smijeru smo 2006. potpisali najprije sporazume o suradnji koji su dali izvanredne rezultate. Tako je primjerice Republika Hrvatska Srbiji ustupila 29 predmeta, temeljem tih sporazuma protiv 53 osobe, Srbi su do sada podigli 20 optužnica, srpski sudovi su donijeli 20 presuda od čega 8 pravomoćno“, rekao je.
ZAGREB - Vlada RH na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, izvijestio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Uredba je podijeljena u dvije osnovne cjeline: u prvom dijelu Uredbe propisan je ustroj i djelokrug ustrojstvenih jedinica Ministarstva u sjedištu, dok se u drugom dijelu Uredbe utvrđuje opis poslova ustrojstvenih jedinica-policijskih uprava i policijskih postaja. Također, ovom Uredbom propisuju se nazivi ustrojstvenih jedinica u sastavu Ministarstva i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica, njihov djelokrug, način upravljanja, okvirni broj državnih službenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova, način planiranja poslova, radno vrijeme te druga pitanja od osobitog značaja za rad Ministarstva.
Donesena je i Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih poslova. Temeljem kriterija utvrđenih u članku 10. stavak 2. Zakona o policiji, a uz uvažavanje posebnih propisa koji utvrđuju područno ustrojstvo Republike Hrvatske, za obavljanje određenih policijskih i drugih poslova osnivaju se policijske uprave, razvrstane u četiri kategorije, te policijske postaje u policijskim upravama, razvrstane u tri kategorije. Uredbom je u Republici Hrvatskoj ustrojeno dvadeset policijskih uprava.
OSIJEK - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je poslije podne u Osijeku 14. osječki jesenski sajam, koji se održava od danas do 9. listopada pod njegovim pokroviteljstvom, a na kojemu sudjeluje više od stotinu domaćih i inozemnih izlagača.
U pratnji čelnika Osječko-baranjske županije i grada Osijeka predsjednik Josipović obišao je dva sajamska paviljona te razgledao izloženu poljoprivrednu mehanizaciju. U izjavi novinarima predsjednik Josipović sajam je ocijenio uspješnim i vrlo poticajnim, posebice za one koji se bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Sreo sam ljude, od pčelara do prodavača poljoprivredne mehanizacije, koji kažu da su zadovoljni, da se puno radi i da nije lako, ali da se može. Spektar proizvoda je širok, ambicije su velike, i to je dobro, kazao je predsjednik Josipović. Dodao je kako Hrvatska ima sustav subvencioniranja nabave poljoprivredne mehanizacije, ali da to treba koristiti tamo gdje je to isplativo.
ZAGREB - Predsjednik HSP-a Daniel Srb ocijenio je danas formalno-pravno neprihvatljivim da srbijanske optužnice hrvatskim državljanima uručuju hrvatske institucije, rekavši da je tim činom hrvatsko Ministarstvo pravosuđa "pogazilo hrvatski državni suverenitet". Osvrćući se na uručivanje srbijanskih optužnica vukovarskim braniteljima, Srb je danas na konferenciji za novinare ocijenio da su hrvatske institucije tim činom učinile nedopustiv propust za koji netko mora odgovarati. Umjesto da ih se odmah odbaci, optužnice su uručene hrvatskim državljanima, rekao je predsjednik HSP-a, ocijenivši "nedopustivim da se srbijanska tijela proglašavaju nadležnima za događaje koji su se zbili u Hrvatskoj". "Treba utvrditi odgovornost jer ovo nije samo puki politički propust, ovo je iskaz nefunkcioniranja države u temeljnim pitanjima zaštite hrvatskog državnog suvereniteta, što ima strašnu političku i pravnu težinu i nosi sa sobom teške posljedice", kazao je predsjednik HSP-a. Hrvatska država, poručio je, mora iznaći i način kako da zaštiti interese hrvatskih državljana, osuđenih u Srbiji, poput Veljka Marića kojega je tamošnje pravosuđe nepravomoćno osudilo na 12 godina zatvora za "nešto što se dogodilo na hrvatskom tlu u Domovinskom ratu". Srb je pozdravio vladin prijedlog posebnog zakona o ništetnosti pravnih akata bivše JNA i pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije, ali i ocijenio da se radi o predizbornom zakonu, koji nema nikakvu pravnu težinu u odnosu na konkretne optužnice i na cjelokupan odnos Srbije i Hrvatske. "Mi u HSP-u upozoravamo da je problematika puno dublja i da je zapravo temeljna odgovornost na hrvatskoj vladi koja pristaje na ovakav odnos sa Srbijom", poručio je predsjednik HSP-a.
PULA - Predsjednik istarskoga HDZ-a Marino Roce na poslijepodnevnoj je konferenciji za novinare u Puli izrazio čuđenje zbog izjave predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića jer, kako je rekao, Jakovčića nitko nije prozvao niti imenovao pa se zapitao je li on sam sebe tu negdje prepoznao. Naime, Jakovčić je danas na konferenciji za novinare na izjavu predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor kako "borba protiv korupcije treba proći i kroz tunel Učku" ustvrdio da je "borba protiv korupcije već odavno prošla kroz tunel Učku i na sreću zatvorila gotovo pola HDZ-a". Roce smatra da Jakovčića tom izjavom nitko nije prozvao niti imenovao pa se pita je li on sam sebe tu negdje prepoznao. "Očito je da borba protiv korupcije koju je počela upravo ova vlada izaziva paniku unutar Kukuriku koalicije i očito mnogi unutar te koalicije nemirno spavaju", ustvrdio je Roce i dodao kako se to može iščitati i iz nedavnog intervjua Slavka Linića koji se "obrušio na državno odvjetništvo i policiju i prijeteći ih prozivao". "Sudstvo, DORH i policija neometano i bez političkih utjecaja moraju raditi svoj posao sviđalo se to Kukuriku koaliciji ili ne. Nitko i ništa više ne može biti prepreka istragama, dokazivanjima i borbi protiv korupcije, pa ni Učka", zaključio je predsjednik HDZ-a Istarske županije Marino Roce. Dodao je kako je "SDP-ov politički program zapravo program govora mržnje".
PULA - Predsjednik Zelene stranke-zelene alternative Josip Anton Rupnik na današnjoj je konferenciji za novinare u Puli predstavio program za parlamentarne izbore te stranke koji je, kako je istaknuo, podijeljen na tri područja - na očuvanje prirode i zaštitu okoliša, na gospodarski razvoj te na socijalnu sigurnost, zdravlje, školstvo i kulturu. "Mi nismo orijentirani ni lijevo ni desno, već smo usmjereni na budućnost, na čovjeka i okoliš. Želimo zaštititi prirodu i okoliš, stvoriti preduvjete za kvalitetniji i zdraviji život", naglasio je Rupnik, dodavši kako se Zelena stranka-zelena alternativa zauzima za "humanije međuljudske odnose, prijateljstvo i suživot među ljudima poštujući osnovno načelo - razmišljajmo globalno i djelujmo lokalno". Po njegovim riječima program zelenih političkih stranaka i u Europi i u nas sve više dolazi do izražaja jer se, kako je rekao, "narod neprekidno uvjerava da samo očuvanje prirode i čist okoliš mogu zaštititi ljudsko zdravlje".