"Turskoj, toj velikoj zemlji služilo bi na čast da preispita vlastitu povijest, kao što su to učinile druge velike zemlje u svijetu, poput Njemačke ili Francuske", kazao je Sarkozy novinarima nakon što je odao počast, zajedno sa svojim armenskim kolegom Sergeom Sarkisjanom, pred spomenikom podignutim u znak sjećanja na stotine tisuća žrtava Otomanskog Carstva.
"Genocid počinjen nad Armencima povijesna je činjenica koju Francuska priznaje. Kolektivno nijekanje gore je od individualnog. Snažniji smo kada se suočimo s vlastitom poviješću, a njezino nijekanje je neprihvatljivo", kazao je francuski predsjednik.
Prije izbora za predsjednika države, Sarkozy je obećao predstavnicima velike armenske zajednice u Francuskoj, koja obuhvaća oko 500.000 pripadnika, da će poduprijeti zakon što ga je prije desetak godina donio francuski parlament, prema kojemu se odbijanje Turske da prizna kako je prije više od 90 godina počinila genocid nad Armencima smatra kaznenim djelom. Međutim, francuska se vlada ipak ogradila od kontroverznog zakona.
Armenske vlasti tvrde da su otomanski Turci od 1915. do 1923. godine u organiziranoj kampanji kojom ih se htjelo istjerati iz istočne Turske, sustavno pobili oko 1,5 milijuna Armenaca, što službena Ankara odlučno demantira. Turska tvrdi da je velik broj ljudi stradao u građanskim nemirima koji su izbili tijekom pada Otomanskog Carstva. Prema toj verziji mnogi su armenski kršćani, ali i turski muslimani poginuli tijekom I. svjetskog rata u spornom području, no to nije bio genocid.