FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je ponudila nove hitne zajmove bankama kako bi im olakšala prevladavanje dužničke krize, no zadržala je postojeće kamatne stope unatoč strahovima od usporavanja gospodarstva. ECB će tako ponuditi bankama neograničene iznose zajmova s rokom dospijeća od 12 i 13 mjeseci. To će bankama omogućiti financiranje u duljem razdoblju, čak i do 2013. i time ih zaštititi od previranja na tržištima pozajmica. U prvih šest mjeseci iduće godine također će im biti omogućeni neograničene iznose zajmova s kraćim rokovima otplate, do tri mjeseca. Posljednjih tjedana jačaju zabrinutosti glede bankovnog sektora eurozone i njegove izloženosti državnim dugovima. Međubankovne pozajmice, inače ključne za dnevno funkcioniranje banaka, gotovo su presušile zbog bojazni da banke-dužnice neće moći vratiti kredit. Kako bi se izbjegla nova kreditna kriza ECB je stoga odlučio financijskom sustavu omogućiti zajmova koliko god mu je potrebno.
BEOGRAD - Sastanak sto poslovnih čelnika jugoistočne Europe, uz geslo "Dogovor za novo doba", koji je okupio poslovne čelnike iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, počeo je u četvrtak u srbijanskom gradu Aranđelovcu. Tijekom dvodnevnog skupa, poslovni čelnici iz zemalja sudionica bit će u prilici da kroz dijalog i završne dokumente predlože konkretna rješenja za jačanje konkurentnosti nacionalnih gospodarstava zemalja, ali i ukupnoga konkurentskog potencijala jugoistočne Europe. Od poslovnih ljudi iz Hrvatske, očekuje se sudjelovanje predstavnika Atlantic grupe, Tehnike, Varteksa, Podravke, Ine, Nexe grupe, koncerna Sunce, Privredne banke Zagreb, TDR-a, Zagrebačke banke, Agrokora, Đuro Đaković Holdinga, IN2, Munja, i HR Pro-a. Među ciljevima skupa su pokretanje i institucionaliziranje intenzivnog razgovora predvođenog vodećim poslovnim ljudima jugoistočne Europe o gospodarskoj situaciji u tome području, te ostvarenje ciljeva koji će biti formulirani u završnim dokumentima. Organizatori summita su Hrvatska udruga poslodavaca, Srpska asocijacija menadžera i Udruženje menadžera Slovenije.
RIM - Cijene hrane blago su pale u rujnu na svjetskim tržištima i vjerojatno će još neko vrijeme ostati u silaznom trendu, procjenjuje u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda FAO, ukazujući na povećanu proizvodnju žitarica, ali i upozoravajući na moguća nova kolebanja. Indeks cijena hrane spustio se dva posto u odnosu na kolovoz, na 225 bodova, uglavnom temeljem nižih međunarodnih cijena žitarica, šećera i ulja, ističe FAO u redovnom mjesečnom izvješću. Pritom je indeks cijena žitarica pao u rujnu na mjesečnoj razini tri posto, na 245 bodova. Od travnja do kolovoza cijene žitarice bilježile su silazni trend zahvaljujući oporavku svjetske proizvodnje. Značajan pad bilježio je i indeks cijena šećera, koji je u rujnu bio niži 3,8 posto u odnosu na kolovoz, spustivši se na 379 bodova. Prosječne cijene ulja bile su u rujnu niže za 2,3 posto prema prethodnom mjesecu, uz pad odgovarajućeg indeksa na 238 bodova. Indeks cijena mliječnih proizvoda također se spustio u rujnu, na 218 bodova, u odnosu na 221 u kolovozu. Na godišnjoj razini cijene mliječnih proizvoda pale su u prosjeku 10 posto. U rujnu je indeks cijena mesa iznosio 175 bodova i bio je tek neznatno niži nego u prethodnom mjesecu. Ekonomska neizvjesnost na svjetskoj razini i dalje nedostatne zalihe žitarica utjecat će na promjenjivost cijena hrane, naglasio je ekonomist i analitičar za žitarice pri FAO-u Abdolreza Abbassian.
LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvrtak je donijela više zakonskih prijedloga radi stabilizacije javnih financija, uključujući i prijedlog da mirovine, plaće u javnom sektoru i socijalni transferi u sljedećoj godini i dalje ostanu zamrznuti. Iako je vlada Boruta Pahora zbog skorašnjih prijevremenih izbora praktično na kraju svog mandata, vlada je prijedloge uputila u parlament koji bi o njima trebao odlučivati na jednoj od svojih zadnjih sjednica. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao ministar financija Franci Križanič, eventualno odbijanje mjera za financijsku stabilizaciju koje su predložene, bilo da se o tome parlament odbije izjasniti ili da mjere putem referenduma spriječe sindikati kako su i najavili, značilo bi da će sljedeća vlada početkom iduće godine morati donijeti "još radikalnije" mjere od predloženih. Ukupan učinak štednje, odnosno interventnog zakona o zamrzavanju mirovina, plaća javnih službenika i socijalnih transfera u idućoj godini bio bi gotovo 300 milijuna eura. Slovenska vlada predložila je parlamentu da prihvati i izmjene zakona o javnim financijama kojima bi se prag zaduživanja države limitirao na 48 posto BDP-a.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima nakon što je Europska središnja banka (ECB) zadržala postojeće kamatne stope, razočaravši neke ulagače koji su očekivali da će ublažavanjem monetarne politike poduprijeti posrnulo gospodarstvo eurozone. Euro je tako tijekom dana oslabio oko 0,5 posto, na 1,3284 dolara. Ranije je nakratko dosegnuo 1,3399 dolara, najvišu razinu u današnjem trgovanju. Ojačao je pak prema švicarskom franku, nakratko dosegnuvši najvišu razinu u četiri mjeseca od 1,2430 franka, nakon čega je umanjio dobitke. Dolar je oslabio prema jenu i njime se trgovalo po 76,67 jena. Funta je pak zabilježila najnižu razinu prema dolaru u 14 mjeseci, od 1,5270 dolara, nakon što je britanska središnja banka najavila ponovno pokretanje programa otkupa imovine s ciljem podupiranja posrnulog gospodarstva. Bančina je odluka daleko od onog što se očekivalo. Kamatne stope zasad se neće mijenjati i ostaju u visini 1,5 posto.