ZAGREB - Hrvatska vlada donijela je u četvrtak odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora Republike Hrvatske s 27 zemalja članica Europske unije o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, te predložila da Ugovor u ime RH potpišu premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović. Odlukom hrvatske vlade prihvaćen je nacrt Ugovora o pristupanju i nacrt Završnog akta, a prema odredbama ugovora, kao datum njegova stupanja na snagu utvrđen je 1. srpnja 2013. pod uvjetom da ga do tada ratificiraju sve članice EU i Republika Hrvatska. Vlada i odlukom predlaže da Ugovor o pristupanju i Završni akt u ime RH potpišu predsjednica vlade Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović. Premijerka Kosor izrazila je zadovoljstvo što se donošenje ove odluke događa u tjednu kada Hrvatska slavi Dan neovisnosti, odnosno godini u kojoj slavimo 20. obljetnicu samostalne i neovisne hrvatske države. Ovom odlukom, naglasila je, stvara se temeljna pretpostavka za ostvarenje strateškog nacionalnog i vanjskopolitičkog cilja - ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU. "Prošli smo težak put od 1991. do danas", rekla je Kosor. Odluka je bila u temeljima rada svih vlada i prvog predsjednika države, Franje Tuđmana, kao jedan od glavnih strateških ciljeva, dodala je.
ZAGREB - Hrvatska je u procesu pristupanja Europskoj uniji ispunila sve uvjete, obvezala se nastaviti reforme, i kao takva element je stabilnosti među susjedima, rekao je u četvrtak u Zagrebu francuski ministar za europske poslove Jean Leonetti. "Hrvatska je ispunila sve zahtjeve, obvezala se nastaviti reforme sve do ulaska u EU i ona je element stabilnosti među susjedima. Ne može se zamisliti ući u EU bez normaliziranja odnosa sa susjedima. Hrvatska je to napravila na svečani način sa Srbijom u Vukovaru koji ću danas posjetiti", rekao je Leonetti u izjavi novinarima na marginama seminara o trgovini ljudima koji se u četvrtak i petak održava u Zagrebu i na čijem je otvaranju sudjelovao. U Vukovaru bi ministar Leonetti trebao položiti vijenac za žrtve Ovčare, te posjetiti bolnicu. "Hrvatska je prošla sve zahtjevne etape od predaje zahtjeva za članstvo kako bi došla do kraja pregovora. Još treba proći referendum za koji se nadam da će biti pozitivan. Potom je potrebna ratifikacija u parlamentima, između ostalog u francuskom, i mogu reći da u Francuskoj ne postoji nikakvo oklijevanje oko pristupanja Hrvatske", rekao je Leonetti. On je stavio veliki naglasak na pomirenje među susjedima, istaknuvši da će nakon Vukovara posjetiti i Beograd gdje će uputiti istu poruku. "Srbija ima europsku perspektivu. Ona treba pristupiti EU-u, ne postoje nikakvi posebni dodatni uvjeti koje treba ispuniti da bi dobila status kandidata. Međutim, postoji moralna i stvarna obveza koju Srbija mora ispoštovati a to je da u EU ne može ući prije nego se riješe problemi sa susjedima", naglasio je francuski ministar. "Smatramo da je Hrvatska element poticajan za druge narode da shvate da ne treba zaboraviti prošlost, ali da treba gledati u budućnost a to je Europa", dodao je. Kao i Leonetti, koji je izrazio nadu u pozitivan ishod referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, i državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković u zajedničkoj je izjavi za novinare kazao kako Hrvatska nema potrebu za "planom B". "Ako pogledamo sva ispitivanja javnog mnijenja, ispunjene reforme, provođenje informativne kampanje, stajališta ključnih političkih stranaka.. ja smatram da će uvjerljiva većina hrvatskih birača na referendumu prepoznati strateški razvojni karakter budućeg članstva i podržati napore svih koji su u to bili uključeni proteklih godina", kazao je Plenković. Što se tiče procesa ratifikacije u zemljama članicama EU-a, državni tajnik smatra da će do 1. srpnja 2013. taj proces u potpunosti biti završen. Na novinarsko pitanje očekuje li kakve probleme s obzirom na prijevremene izbore u Sloveniji, kao i na činjenicu da se u Češkoj i Irskoj željelo glasovati o hrvatskom Ugovoru o pristupanju zajedno s češkim izuzećima iz Lisabonskog ugovora odnosno irskim formalnim jamstvima o niskoj stopi korporativnog poreza, Plenković je rekao da je hrvatski ugovor jedinstveni pravni dokument koji će prolaziti odvojenu proceduru ratifikacije.
ZAGREB - Trgovina ljudima pošast je 21. stoljeća, oblik modernog ropstva koji zahtijeva koordiniranu borbu kako bi se stalo na kraj počiniteljima, zaštitile žrtve te prevenirale daljnje akcije kriminalnih mreža, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na otvaranju dvodnevnog seminara o borbi protiv trgovine ljudima u jugoistočnoj Europi. Regionalni seminar na kojem sudjeluje 14 državnih izaslanstava jugoistočne i istočne Europe, a organizirali su ga zajednički Francuska i Hrvatska, otvorili su francuski ministar za europske poslove Jean Leonetti, hrvatski državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, hrvatski nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima Luka Mađerić, te francuski veleposlanik zadužen za borbu protiv trgovine ljudima i organiziranog kriminala Olivier Weber. "Trgovina ljudima pošast je 21. stoljeća, bilo da se radi o zemljama iz kojih potiču žrtve, tranzitnim zemljama ili zemljama u kojima žrtve završavaju. To je vrsta modernog ropstva protiv čega se odlučno treba boriti na koordinirani način", rekao je Leonetti. Podsjetio je da se prihodi od trgovine ljudima procjenjuju na oko 30 milijardi dolara godišnje, što taj oblik kriminala čini jednim od najprofitabilnijih i najrasprostanjenijih oblika međunarodnog krijumčarenja. Na otvaraju seminara istaknuta je važnost suradnje kako na nacionalnoj razini među ministarstvima i raznim tijelima, tako i regionalne suradnje, suradnje s europskim tijelima poput Frontexa ili Europola, te suradnje s trećim zemljama. "Suradnja je od presudne važnosti jer se ne smije dopustiti da veze kriminalnih organizacija budu jače od veza onih koji se protiv toga bore", naglasio je Mađerić, te dodao da su u Hrvatskoj od 2002. identificirane 103 žrtve trgovine ljudima, od kojih su polovica bile građanke ili građani RH. Osnovni cilj bilo seksualno iskorištavanje, a nešto manje radna eksploatacija.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je u četvrtak u Zagrebu francuskog ministra za europske poslove Jeana Leonettija s kojim je razgovarao o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije te o bilateralnim odnosima između Francuske i Hrvatske koji su ocijenjeni izuzetno prijateljskima i u uzlaznoj putanji, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Zaželjevši dobrodošlicu ministru u njegovom prvom posjetu našoj zemlji, predsjednik Josipović zahvalio se na svesrdnoj podršci koju je Francuska pružila prilikom zaključenja pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Europsku uniju. Ustvrdio je da bi, paralelno uz razvoj dobrih političkih odnosa, obje zemlje trebale učiniti dodatne napore kako bi se unaprijedila gospodarska suradnja i potaklo jače francusko investiranje u Hrvatskoj. Čestitavši na uspješno okončanim pregovorima, ministar Leonetti je istaknuo kako će Francuska blisko surađivati s Hrvatskom i kada postane nova članica Europske unije.
BRUXELLES - Hrvatski ministar obrane Davor Božinović potpisao je u četvrtak u Bruxellesu Memorandum o razumijevanju sa sudionicima Škole vojne policije u Kabulu, zajedno s kolegama iz Crne Gore, Makedonije i Albanije. U toj inicijativi pod hrvatskim vodstvom sudjeluje i Slovenija, koja je već prije potpisala Memorandum, te Bosna i Hercegovina, koja ća ga potpisati kada se u toj zemlji uspostavi vlast. "Hrvatska je kao odgovorna članica NATO-a preuzela inicijativu u vlastitoj regiji, okupila zemlje iz svoje regije koje su ionako aspiranti za članstvo u NATO-u, i time na izravan način provodi ono što na političkoj razini deklariramo kada su u pitanju NATO i buduće članstvo u EU-u, da će Hrvatska igrati aktivnu, predvodničku ulogu i pomagati zemljama iz regije da ostvare svoje euroatlantske aspiracije", rekao je Božinović novinarima. "Ova suradnja između Hrvatske, BiH, Slovenije, Makedonije, Crne Gore uz podršku američih partnera šalje poruku da države koje su donedavno bile objekt međunarodnih mirovnih operacija danas već mogu zajednički nastupati u kriznim žarištima u svijetu, a to je i poruku Afganistancima da se investiranje u mir i sigurnost isplati", naglasio je hrvatski ministar. Obučavanje policijskih snaga u Afganistanu izravan je doprinos ostvaranju cilja NATO-ove operacije da se afganistanske snage sigurnosti osposobe za preuzimanje odgovornosti u svojoj državi. Trenutačno je u okviru ove inicijative u Afganistanu angažirano 30 mentora za obuku afganistanske vojne policije, od kojih 21 dolazi iz Hrvatske, dva iz Crne Gore, Makedonija zasad tri, a veljači će poslati još jednog mentora, Slovenija dva, dok BiH u veljači sljedeće godine planira poslati 10 mentora. Memorandum o razumijevanju potpisan je na marginama dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a, koji je u četvrtak završio u Bruxellesu.
ZAGREB - Gotovo 500 sudionika, među kojima 230 parlamentarnih zastupnika, iz više od 50 zemalja članica, okupit će se od petka do ponedjeljka na 10. jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a, po brojnosti najvećem međunarodnom skupu ikad održanu u Hrvatskoj. Redovito godišnje jesensko zasjedanje najbrojnije međunarodne organizacije iza UN-a pruža priliku za jačanje međuparlamentarnog dijaloga o temama važnim za OESS-ove vrijednosti, a ovogodišnje zasjedanje, prvo kojem je domaćin Hrvatska, bit će posvećeno temi “Regionalni razvoj u jugoistočnoj Europi – izazovi, mogućnosti i izgledi”. Na uvodnoj sjednici u petak sudionicima konferencije obratit će se najviši hrvatski politički dužnosnici, predsjednici države, vlade i Hrvatskog sabora Ivo Josipović, Jadranka Kosor i Luka Bebić, predsjednik PS OESS-a Petros Eftimiu i voditelj hrvatskog izaslanstva u PS OESS-a Tonino Picula.
Radni dio zasjedanja počet će sjednicom pod radnim nazivom „Izazovi i problemi za jugoistočnu Europu - uloga OESS-a“, na kojoj će se, po najavama, razgovarati o borbi protiv korupcije, naslijeđu ratnih zločina, povratku prognanika i izbjeglica te trgovini ljudima, a popodne se nastaviti raspravom „Stanje - gospodarska suradnja među zemljama jugoistočne Europe“ o različitim gospodarskim područjima, od mogućnosti ulaganja do razvoja infrastrukture. Posljednja radna sjednica jesenskog zasjedanja PS OESS-a bavit će se u subotu prijepodne temom „Euroatlantska integracija jugoistočne Europe - izgledi za dovršetak projekta“ kroz prizmu ispunjavanja kriterija zemalja u regiji za ulazak u EU, nespojivosti nacionalizma s europskom integracijom i poticanja dugoročne stabilnosti u području europskog jugoistoka. Među govornicima bit će voditelj Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren i glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hidajet Bišćević. Parlamentarna konferencija potom će biti službeno zatvorena, a u popodnevnu programu održat će se posebna prezentacija o temi „Uloga OESS-a u sukobu u Nagorno-Karabahu“.
ZAGREB - Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je švedskom pjesniku Tomasu Transtroemeru, objavio je danas Nobelov odbor za dodjelu nagrada. Nobelovu nagradu za književnost dodjeljuje je Švedska akademija koja se sastoji od 18 članova koji tu čast zadržavaju doživotno. Među sadašnjim članovima, poznatim pod nadimkom De Aderton (Osamnaestorica), nalaze se istaknuti švedski književnici, lingvisti, profesori književnosti, povjesničari i ugledni pravnici. Dobitniku Nobelove nagrade za književnost pripada novčana nagrada, diploma i medalja. Medalju koju dobiva dobitnik nagrade za književnost dizajnirao je švedski kipar Erik Lindberg, a predstavlja mladića koji sjedi pod stablom lovora te sluša i zapisuje pjesmu Muze. Na medalji su ugravirane riječi iz Vergilijeve Eneide: Inventas vitam juvat excoluisse per artes (odnosno, "oni koji su svojim znanjem učinili život na zemlji boljim").
BEOGRAD - Beogradski su mediji u četvrtak prije podne bili objavili da je srpski pisac Dobrica Ćosić dobio Nobelovu nagradu, ali je vijest ubrzo povučena nakon što je utvrđeno da je riječ o netočnoj informaciji. Malo prije službene objave švedske kraljevske akademije znanosti da je dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost švedski pjesnik Tomas Transtroemer, beogradski su mediji javili da je nagradu dobio Ćosić, pozivajući se pritom na neprovjerenu vijest s jednog internetskog portala koji je tobože objavljivao službene informacije o Nobelovoj nagradi. U javnosti se također pojavilo navodno priopćenje Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), kojim se javnost obavještava da je Ćosić dobitnik nagrade te se upućuje na navedeni portal, dok SANU u međuvremenu tvrdi kako priopćenje nije stiglo iz te institucije. "Srpska akademija znanosti i umjetnosti i ovom prilikom izražava svoju spremnost da se svesrdno i svim svojim snagama zauzme na sudbonosnim zadacima i povijesnim nalozima još jednog srpskog nobelovca Dobrice Ćosića. Konferencija za novinare bit će održana tijekom dana, vrijeme će biti naknadno objavljeno", stoji u priopćenju navodno upućenom iz SANU. Kako je Hini rečeno u SANU-u, ta institucija ne stoji iza priopćenja u povodu navodnog priznanja dodijeljenog Ćosiću i nema nikakve veze s navodnim priopćenjem koje se pojavilo u javnosti. Internetski portal B92 uputio je ispriku svim čitateljima zbog neprovjerene vijesti koja je, kako objašnjavaju predstavnici portala, uklonjena nakon nekoliko minuta, odnosno nakon dodatnih provjera istinitosti informacije. Portal dodaje kako je internetska domena s navodnim službenim informacijama o Nobelovoj nagradi registrirana u srijedu 5. listopada te nije nikako povezana s jedinim mjerodavnim portalom za Nobelove nagrade www.nobelprize.org. Vijest o navodnom priznanju Ćosiću prenijeli su i drugi elektronički mediji, da bi ju ubrzo potom povukli nakon što je utvrđeno da je informacija lažna.
SARAJEVO - Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Bariša Čolak najavio je u četvrtak kako će pravosudnim tijelima država u okružju biti ponuđen na potpisivanje posebni protokol kojim bi se regulirala suradnja u procesuiranju slučajeva ratnih zločina i organiziranog kriminala. U izjavi novinarima u Sarajevu, gdje se pod pokroviteljstvom misije OESS-a u BiH održava dvodnevna konferencija o suradnji pravosudnih tijela država jugoistočne Europe u kaznenim predmetima, Čolak je istaknuo kako očekuje da će potpisivanje protokola o suradnji i razmjeni informacija među pravosudnim tijelima otkloniti brojne poteškoće kakve se sada javljaju. "Čvrsto vjerujem da ćemo u budućnosti izbjeći mogućnost paralelnih istraga ili nepotrebnih raspisivanja tjeralica čega je, na žalost, u prošlosti bilo i što je stvaralo određene tenzije i što treba izbjeći a dobrom suradnjom, po mom sudu, to se može postići", kazao je Čolak. Hrvatska je na sarajevskoj konferenciji zastupljena na razini zamjenika predsjednika vrhovnog suda i zamjenika glavnog državnog odvjetnika.
SARAJEVO - Stranka demokratske akcije Bosne i Hercegovine (SDA) objavila je u četvrtak kako je odlučila uspostaviti koaliciju s HDZ BiH i HDZ 1990. u dvije od deset županija u Federaciji BiH u kojima se na formiranje vlasti čeka dulje od godinu dana, a time je ujedno naznačena mogućnost dogovora o širokoj koaliciji na državnoj razini čime bi bila rješena kriza koja u BiH traje još od izbora provedenih u listipadu 2010. Iz središnjice SDA u Sarajevu priopćeno je kako je predsjedništvo stranke donijelo odluku o uspostavi parlamentarne većine u dvjema županijama u kojoj će uz Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP), koja je i do sada bila u koaliciji sa SDA, biti i dva HDZ-a. Predsjedništvo SDA, kako se dodaje, naložilo je županijskim organizacijama stranke da u narednim tjednima postignu konačni dogovor o provedbi izbornih rezultata. Uspostava vlasti u Hrecegovačko-neretvanskoj i županiji Središnja Bosna bio je jedan od ključnih uvjeta na kojima su tijekom pregovora o rješavanju krize vlasti BiH inzistirali HDZ BiH i HDZ 1990. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u srijedu je kazao kako bi, u slučaju da svi zainteresirani prihvate dogovor, dvije županijske vlade mogle biti uspostavljene već do kraja narednog tjedna. "To će praktično pokazati postoji li međusobno povjerenje", kazao je Čović, sugerirajući kako se time otvaraju vrata dogovoru o novom vijeću ministara BiH. Bude li o tome konačnog dogovora, novu vlast na razini države uz SDA i SDP te dva HDZ-a činili bi i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te Srpska demokratska stranka (SDS).
BEOGRAD - Sastanak sto poslovnih čelnika jugoistočne Europe, uz geslo "Dogovor za novo doba", koji je okupio poslovne čelnike iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, počeo je u četvrtak u srbijanskom gradu Aranđelovcu. Tijekom dvodnevnog skupa, poslovni čelnici iz zemalja sudionica bit će u prilici da kroz dijalog i završne dokumente predlože konkretna rješenja za jačanje konkurentnosti nacionalnih gospodarstava zemalja, ali i ukupnoga konkurentskog potencijala jugoistočne Europe. Uz vodeće poslovne ljude iz jugoistočne Europe, na skupu se, prema najavama, očekuju i predsjednici Srbije i Slovenije, Boris Tadić i Danil Tuerk, kao i gosti iz međunarodnih institucija među kojima iz Europske komisije, Ujedinjenih naroda, Svjetske banke, Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske banke za obnovu i razvitak, kao i vodećih europskih banaka koje posluju u zemljama jugoistočne Europe. Od poslovnih ljudi iz Hrvatske, očekuje se sudjelovanje predstavnika Atlantic grupe, Tehnike, Varteksa, Podravke, Ine, Nexe grupe, koncerna Sunce, Privredne banke Zagreb, TDR-a, Zagrebačke banke, Agrokora, Đuro Đaković Holdinga, IN2, Munja, i HR Pro-a. Među ciljevima skupa su pokretanje i institucionaliziranje intenzivnog razgovora predvođenog vodećim poslovnim ljudima jugoistočne Europe o gospodarskoj situaciji u tome području te ostvarenje ciljeva koji će biti formulirani u završnim dokumentima. Također će biti riječi o preuzimanju odgovornosti poslovnih čelnika za čvršće međusobno povezivanje zemalja sudionica, unaprjeđenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti jugoistočne Europe, stvaranju uvjeta za dijalog s najvišim političkim dužnosnicima u svrhu potpore zajedničkim naporima za uspostavu jedinstvenog, konkurentnog i prosperitetnog tržišta i ostvarenje boljeg života za građane. Organizatori summita su Hrvatska udruga poslodavaca, Srpska asocijacija menadžera i Udruženje menadžera Slovenije.
BEČ - Zbog širenja narko-ratova mladi ljudi u Srednjoj Americi imaju 1:50 izgleda da ih ubiju prije 31. rođendana, vidi se iz UN-ova izvještaja koji opisuje taj trend kao opasno približavanje "kritičnoj točki". Diljem svijeta u 2010. žrtvom ubojstva postalo je 468 tisuća ljudi: trećina je tih slučajeva u Africi, a druga trećina u Americi, objavio je UN-ov ured za droge i kriminal (UNODC) u prvom globalnom izvještaju o ubojstvima. "U zemljama s visokom stopom ubojstava, osobito ubojstava vatrenim oružjem, kao što je Srednja Amerika, jedan od pedeset muškaraca u dobi od 20 godina, bit će ubijena prije 31. godine. To je nekoliko puta više nego u nekim dijelovima Azije", kaže se u izvještaju. Brojni sukobi narko-skupina povećavali su u zadnjih pet godina stopu ubojstava u Srednjoj Americi, dodaje se u izvještaju. Stopa od 2007. raste brzo, a od 1995. do 2005. polagano je padala. U nekim zemljama regije financijska je kriza možda odigrala ulogu u naglom rastu. UN-ovi istraživači traže moguću vezu i očekuju da će uskoro predstaviti rezultate toga istraživanja.
BUENOS AIRES - Za sada nema izvješća o šteti nakon što je potres magnitude 6,2 po Richteru u četvrtak pogodio sjevernu Argentinu, doznaje se od policije i mjesnih vlasti. Prema Američkom geološkom institutu, epicentar potresa je 139 kilometara sjeveroistočno od Salte. Potres se dogodio na maloj dubini od 9,5 kilometara. Dužnosnik u najvećem rudnika bakra na svijetu Escondidi kazao je da radnici nisu osjetili podrhtavanje tla.
VARŠAVA - Poljska je policija u četvrtak izvijestila da je zaplijenila rekordnih milijun krivotvorenih eura u novčanicama od 50 i 500 eura i zatvorila tiskaru u kojoj su tiskani. Priveden je 65-godišnjak nakon premetačine kuće blizu Varšave. Po policijskom priopćenju to je najveće otkriće krivotvorena novca u povijesti Poljske i najvećoj ovogodišnjoj zapljeni. Osim milijun krivotvorenih eura, policajci su zaplijenili opremu za izradu još nekoliko milijuna krivotvorenih eura te velik broj lažnih osobnih iskaznica, putovnica i drugih isprava iz raznih zemalja. Nije isključeno da su krivotvoritelji pripremali unos tih novčanica tijekom Europskoga nogometnog prvenstva 2012. koji Poljska organizira zajedno s Ukrajinom. Policija je kontaktirala s Europskim policijskim uredom (Europol), središtem policijske suradnje zemalja EU-a, sa sjedištem u Den Haagu.
JERUZALEM - Kukasti križevi nacrtani su na zidovima Josipove grobnice u Nablusu, rekla je u četvrtak glasnogovornica izraelske vojske. "Jutros su vojnici pronašli našarane kukaste križeve na zidovima Josipove grobnice. Vojnici su ih obrisali, a palestinskoj samoupravi je upućena tužba", rekla je glasnogovornica, prenosi AFP. To je otkriveno dok su se vojnici pripremali za dolazak 1500 židovskih vjernika na hodočašće. Predsjednik Yeshe, glavne organizacije izraelskih doseljenika, Danny Dayan je upozorio na "strašno" divljaštvo tijekom priprema proslave Kipura, najsvetijeg dana židovskog kalendara. Izgred je dogodio nakon požara podmetnuta u ponedjeljak u džamiji na sjeveru Izraela, što se pripisuje židovskim ekstremistima. Nablus je od 1990. pod palestinskim nadzorom, ali Izraelci su zadržali nadzor nad Josipovom grobnicom. Nakon sukoba 2000. Izraelci su se povukli i prepustili nadzor Palestincima.