U, kako ističe Reuters, prvom govoru u Europi od preuzimanja dužnosti ministra obrane prije tri mjeseca, Panetta je saveznike pozvao da ne smanjuju vojne proračune, ili barem koordiniraju smanjenja kako bi "izbjegli iznenađenja" koja bi mogla ugroziti druge.
"Ne možemo dopustiti da zemlje donose odluke o smanjenju snaga u nekom vakuumu, ostavljajući susjede i saveznike u neznanju", rekao je Panetta, obraćajući se prisutnima u institutu Carnegie Europe u Bruxellesu.
Iako je bio mnogo umjereniji u nastupu, Panetta je tezama podsjetio na svojeg prethodnika Roberta Gatesa koji je u zadnjem govoru prije odlaska s dužnosti neuvijeno izjavio kako se NATO pretvorio u podijeljeni savez u kojem su na jednoj strani oni koji nose sav teret, a na drugoj oni koji ubiru plodove bez sudjelovanja u troškovima.
"U kritičnom smo trenutku za naše obrambeno partnerstvo", rekao je Panetta, upozorivši još jednom na potrebu raspodjele tereta.
"Dosad su (saveznici) primali upozorenja na znanje, ali sve teža financijska situacija na obje strane Atlantika nagrizla je političku volju da se nešto doista i napravi", dodao je.
U sklopu nužnih mjera štednje, američki vojni proračun u idućih će se deset godina smanjiti za 350 milijardi dolara (u nekim scenarijima čak i do tisuću milijardi) pa se od SAD-a neće više moći očekivati da popunjava rupe i preuzima najveći teret.
"Neki misle da je američki proračun za obranu toliko velik da može amortizirati sve udare i popuniti sve rupe u Savezu, ali nemojte činiti tu pogrešku. Suočeni smo s teškim rezovima koji će imati ozbiljne posljedice po sposobnosti NATO-a", prenosi AFP Panettino upozorenje.
"Zato je toliko važno da počnemo ozbiljno raspravljati o tome kako s više suradnje možemo ispuniti svoje potrebe i ostvariti svoje sposobnosti. SAD neće vječno krpati rupe. Bilo bi tragično da savez ostane bez onih sposobnosti koje su mu dosad omogućavale u operacijama" poput Afganistana ili Libije.
Pohvalivši operaciju u Libiji, koja je pred završetkom poslije svrgavanja režima Moamera Gadafija, Panetta je podsjetio da bi ona bila krajnje upitna zbog logističkih nedostataka saveza koje su ponovno morali ispravljati Amerikanci.
"NATO je imao značajan manjak iskusnih specijalista za čitanje podataka izvidničkih letjelica i njihovo pretvaranje mete koje treba napadati, pa su morale uskočiti SAD", rekao je.
"No nedostaci su se najviše osjetili o ključnim logističkim i strateškim sposobnostima -punjenju zrakoplova gorivom u zraku, osiguravanju obavještajnih podataka, nadzoru i izviđanju. Bez njih bi operacija u Libiji vrlo teško uopće počela, ili se održala koliko je potrebno", naglasio je Panetta u govoru uoči sastanka ministara obrane 28 zemalja članica NATO-a u Bruxellesu.
Zbog velikih proračunskih smanjenja s obje strane Atlantika, Savez je pod sve većim pritiskom da proširi suradnju u obrambenim projektima koje bi zajednički financiralo više članica.
SAD podupiru politiku "Pametne obrane" glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena koja želi potaknuti zemlje članice da odaberu projekte u kojima mogu surađivati kako bi najbolje iskoristili sredstva ograničena zbog teške krize.
"Moramo trošiti na najvažnije stvari i to trošiti zajedno, financiranjem zajedničkih projekata zbog kojih ćemo svi biti sigurniji", rekao je Rasmussen.