PODGORICA - Pojedini crnogorski mediji podsjetili su u subotu na dvadesetu godišnjicu napada bivše JNA, crnogorske specijalne policije i crnogorskih teritorijalaca na Dubrovnik, nazivajući taj pohod "sramnim". "U pohodu koji je ukaljao obraz Crne Gore sudjelovalo je od 7500 do 20 tisuća vojnika. Dubrovnik, opkoljen i s kopna i s mora, branilo je manje od 700 slabo naoružanih dragovoljaca i policajaca", navode podgorički list Vijesti i portal Analitika i podsjećaju da je "agresija, koje se Crna Gora danas stidi, koštala života 166 crnogorskih građana, 92 hrvatska civila i više od 430 branitelja (vojnika, mornara i policajaca)". Tijekom opsade, koja je trajala do svibnja 1992., na Dubrovnik su pale tisuće granata. Dubrovčani su mjesecima držani bez vode, struje i telefonskih linija, dok su, s druge strane, pljačkane kuće i imanja u okolini grada i Konavlima, navodi isti izvor. Nevladina crnogorska organizacija "Akcija za ljudska prava" priopćila je kako do danas u Crnoj Gori nije pokrenut ni jedan kazneni postupak protiv bilo koje osobe zbog ratnih zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika. "Prošlo je 20 godina: Zašto nema nijedne istrage?", pitaju se Vijesti, iako su crnogorski državnici javno prihvatili odgovornost za štetu od organizirane pljačke na dubrovačkom ratištu, dodaje list.
BUDIMPEŠTA - Pedesetak tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu u Budimpešti protiv mjera štednje konzervativne vlade Viktora Orbana, po sindikalnim izvorima. Prosvjedi koji su se na poziv sindikata i više nevladinih organizacija održali ispred zgrade parlamenta, dio su prosvjednog pokreta protiv mjera štednje i reforme radnog prava koje je najavila Orbanova konzervativna vlada, koji je počeo u četvrtak. U prosvjedima su sudjelovali bivši socijalistički premijer Ferenc Gyucsany koji je 2009. morao podnijeti ostavku i više oporbenih čelnika. Vlada je, bez konzultacije sa sindikatima, odlučila smanjiti otpremnine u javnim službama i ograničiti mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu. Mjere su dio šireg gospodarskog paketa koji zemlji treba omogućiti da ispuni obveze glede smanjenja deficita u ovoj i u idućoj godini, u prilikama kada se očekuje manji gospodarski rast od predviđenog.
PARIZ - Čelnik oporbenih socijalista u francuskom Senatu Jean-Pierre Bel izabran je u subotu za predsjednika toga doma, što se dogodilo prvi put u povijesti Pete Republike, tjedan dana pošto je ljevica osvojila većinu u gornjem domu parlamenta. Senator iz Ariegea (jugozapad Francuske), malo poznat u javnosti, postao je tako drugi čovjek francuske države. Već u prvom krugu glasovanja Bel je dobio 179 glasova, sedam više od apsolutne većine. Predsjednik na odlasku iz vladajuće stranke UMP-a Gerard Larcher dobio je 134 glasa, a političarka centra Valerie Letard 29. Belov izbor je bio očekivan, pošto je na izborima za Senat u nedjelju pobijedila ljevica. Taj politički "potres" čini se kao oštro upozorenje predsjedniku Nicolasu Sarkozyju prije predsjedničkih izbora u travnju iduće godine. Francuski Senat od ustava Pete Republike 1958. neprekidno je kontrolirala desnica.
BEČ - Kardinal Peter Erdoe, nadbiskup Ostrogona i mađarski primas u subotu je ponovo izabran za predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) na zasjedanju skupštine vijeća u Tirani, javila je austrijska katolička agencija Kathpress. Kardinala Erdoea (59) izabrali su na drugi petogodišnji mandat predstavnici 33 europske Crkve na zasjedanju koje se u subotu završilo u Tirani.
Za dvojicu potpredsjednika CCEE-a izabrani su predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup Genove, i predsjednik Poljske biskupske konferencije Jozef Michalik, nadbiskup Przemysla. Njih će dvojica na toj dužnosti zamijeniti nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića i francuskog kardinala, nadbiskupa Bordeauxa Jean-Pierre Ricarda.
OSLO - Obitelji žrtava pokolja na Utoeyi u Norveškoj posjetile su u subotu taj otočić, zatvoren u toj prigodi za javnost, pa i za medije, gdje je 22. srpnja ekstremist Anders Behring Breivik pobio 69 osoba, većinom mladih, javila je norveška agencija NTB. Policajci, predstavnici spasilačkih ekipa i volonteri vodili su obitelji otokom u obliku srca koji je bio ovijen maglom, piše NTB. "Postavljali su nam mnoštvo pitanja. Neki žele znati što više, drugi su suzdržani. No svi žele vidjeti mjesto gdje je član njihove obitelji ubijen ili ranjen", rekao je inspektor John Stamnes iz krim-policije. "Za neke je ovo jako mučno, ali mislim da većina dolaskom ovamo nalazi odgovore; važno je doći", komentirala je ministrica zdravstva Anne-Grete Stroem-Erichsen, a prenosi NTB. Norveške vlasti su za ponedjeljak najavile posjet novinara Utoeyi. Obiteljima žrtava Behringa Breivika bilo je omogućeno da posjete otok još 19. kolovoza, a preživjeli su ga mogli posjetiti sutradan. Breivik (32) je uhićen na mjestu pokolja i od tada je u samici kako bi se spriječilo možebitno uništenje dokaza prije suđenja koje se očekuje u prvom polugodištu 2012.
SIRT - Nove libijske vlasti, koje uzalud tjednima pokušavaju zauzeti posljednja uporišta vjerna bivšem vođi Moameru Gadafiju, izrazile su u subotu zabrinutost za civile koji su tamo zatočeni. Unatoč dvotjednoj ofenzivi, borci Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) i dalje napadaju Sirt, a pro-Gadafijeve snage ih sprječavaju da zauzmu taj obalni grad 360 km udaljen od Tripolija. U Bani Validu, drugom pro-Gadafijevom uporištu 170 km jugoistočno od glavnog grada, borci NTC-a i dalje ne uspijevaju napredovati ni nakon gotovo mjesec dana sukoba u kojima je u njihovim redovima poginulo 40 ljudi. Borci NTC-a kontroliraju zračnu luku Sirta, ali ne i ostatak grada. Vlada velika zabrinutost za tisuće civila koji su opkoljeni u tom gradu od 70.000 stanovnika. Prema procjeni Crvenog križa u Bengaziju od srijede, više od 25.000 ljudi je pobjeglo iz Bani Valida i više od 18.000 iz Sirta. Na zapadnom izlazu iz Sirta, u smjeru Misrate, neprekidni su konvoji civila. Jedna raketa je udarila u vozilo i usmrtila dvoje djece. U Bani Validu su borci NTC-a izjavili da su odustali od borbi nakon spoznaje da se Gadafijeve snage služe ljudskim štitovima.