ZAGREB - Hrvatska vlada nije dobila nikakvu službenu obavijest o bilo kojem datumu potpisivanja Ugovora o pristupanju EU-u, rekla je u petak u Zagrebu premijerka Jadranka Kosor, dodajući da će svaki datum biti dobar i da će se potpisivanja dogoditi ove godine. Nakon otvaranja sajma mode Fashion.HR Industrija na Zagrebačkom velesajmu, Kosor je novinarima kazala da će predložiti vladi da Ugovor o pristupanju potpiše uz nju i predsjednik Ivo Josipović. Najavila je i da će sljedeći tjedan na sjednici vlade pokrenuti postupak prema tom cilju, vjerujući da će članovi vlade prihvatiti takav prijedlog. Što se tiče datuma referenduma u Hrvatskoj, Kosor je kazala da Hrvatska ima zakone i Ustav i da će se toga držati. Poljsko predsjedništvo EU-a u četvrtak je objavilo da će se Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji potpisati 19. prosinca u Varšavi.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada smanjuje stečena prava hrvatske manjine, upozorili su u petak u Budimpešti predstavnici mađarskih Hrvata hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića koji je ipak ocijenio da manjinska politika Mađarske i Hrvatske ide u prilog manjinama kao poveznicama dviju država. "Unatoč brojnim postignućima za koje smo se izborili, novim ustavom i novim ustrojstvom zemlje ne žele nam to priznati, nego pokušavaju smanjiti ovlasti svih manjina, ne samo hrvatske", rekao je predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp nakon sastanka s Josipovićem. "Žele nam smanjiti i oduzeti stečena prava", dodao je Hepp i pojasnio da se u novom mađarskim ustavu, koji stupa na snagu 1. siječnja 2012., umjesto o "zaštiti" govori o "čuvanju" manjinskih jezika. Po njegovim riječima, novac koji Hrvatska izdvaja za hrvatske manjine teško stiže do mađarskih Hrvata, kojih ima oko 80.000 i treća su po veličini manjina u toj susjednoj državi. Predsjednik Josipović obišao je u Budimpešti hrvatski vrtić, osnovnu školu i gimnaziju te đački dom i novinarima izjavio kako manjinska politika Hrvatske i Mađarske ide u prilog manjinama kao poveznicama između dviju država, ali ima još toga što treba popraviti što je zadaća vlade.
MOSTAR - Jedna je osoba smrtno stradala i nije bilo drugih ozlijeđenih u eksploziji koja se u petak rano ujutro dogodila u tvornici streljiva Igman d. d. u Konjicu, no zbog opasnosti od novih eksplozija policija neće danas provesti očevid, doznaje se iz službenih izvora."Jedna osoba je smrtno stradala od posljedica prve eksplozije", rekao je direktor Igmana Zahid Muratbegović. Dodao je da nije bilo drugih stradalih jer još nije stigla prva smjena na rad. Prema policijskim navodima, poginuli radnik Igmana najvjerojatnije je nastradao od snažne detonacije koja ga je odbacila jer se eksplozija dogodila dalje od mjesta nesreće. Prva eksplozija čula se jutros oko 06.30 sati, a nakon toga slijedile su četiri manje. Prema navodima glasnogovornika MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije Srećka Bošnjaka, pripadnici krim policije i tužiteljstva neće tijekom dana obavljati očevid jer je u zraku povećana koncentracija prašine i barutnih čestica. Tvornica streljiva Igman bila je dio vojne industrije iz bivše Jugoslavije. Poslije rata ova je tvornica privatizirana. Službeno je potvrđeno da nisu ugroženi objekti Oružanih snaga BiH koji se nalaze u dijelu kompleksa u kojem je i tvornica streljiva.
BEOGRAD - Uoči ovogodišnje "Parade ponosa", najavljene radi promicanja prava tzv. LGBT-a - lezbijske, gay, biseksualne i transseksualne populacije, još se ne zna hoće li je srbijanski MUP zabraniti zbog visoke opasnosti za sigurnost, navode u petak beogradski mediji i podsjećaju da su okupljanja za vikend najavile i neke desničarske organizacije koje joj se protive. Dnevnik "Blic" navodi kako će konačnu odluku policija donijeti najkasnije 12 sati prije skupa, najavljenog za nedjelju u središtu Beograda, do kada je MUP po zakonu dužan obavijestiti organizatore o njegovu dopuštenju ili zabrani. List navodi kako su veleposlanstva Njemačke, Nizozemske, Švedske i Norveške pozvala srbijansku vlast da omogući taj skup te da je ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić ponovno tražio političku potporu koju, kako se ističe, policija ni u četvrtak nije dobila jer vlada na redovitoj sjednici nije raspravljala o tom pitanju. "Večernje novosti" prenose Dačićevu izjavu u kojoj on poziva srbijanske vlasti da se očituju o održavanju parade, pa će, kako je rekao, odluči li se da se ona treba održati, policija obaviti svoju zadaću. "Ako se sve ostavi meni i ministarstvu da odlučujemo, policija neće dopustiti taj skup da ne bi pala krv", istaknuo je Dačić.
BEČ - Austrijski parlament odobrio je u petak jačanje Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) čime bi Austrija trebala osigurati za taj mehanizam 21,6 milijarda eura. Austrija je tako postala četrnaesta od 17 zemalja eurozone koja je odobrila EFSF. U austrijskom parlamentu 117 zastupnika glasovalo je za, a 53 protiv. Oko EFSF-a još se moraju izjasniti Nizozemska, Malta i Slovačka, a najveći problemi očekuju se u Slovačkoj gdje je vladina koalicija podijeljena oko tog pitanja. Europski fond za financijsku stabilnost raspolaže sa 440 milijarda eura za potrebe spašavanja zaduženih zemalja članica. Njime bi trebalo spriječiti širenje dužničke krize na cijelu eurozonu. O novim ovlastima EFSF-a čelnici eurozone dogovorili su se na izvanrednom summitu 21. srpnja. Njemački parlament u četvrtak je odobrio jačanje EFSF-a, a glasovanje u Njemačkoj smatralo se osobito važnim jer bi ta zemlja trebala osigurati 211 milijarda eura, što je gotovo polovica ukupnih sredstava fonda. Sporazum su ratificirale, osim Austrije i Njemačke, Estonija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Slovenija i Finska.
VARŠAVA - Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy razgovarao je u petak u Varšavi s grčkim premijerom Georgeom Papandreuom o pripremi nadolazećeg summita eurozone koji bi se trebao održati polovicom listopada i biti ključan za daljnju budućnost Grčke, kazali su izvori bliski grčkom premijeru. Sastanak je trajao oko pola sata, a održan je na marginama summita Istočnog partnerstva, koji u petak u Varšavi okuplja čelnike zemalja Unije i njihovih istočnih partnera. "Razgovarali su o ekonomskom stanju u Grčkoj i pripremi summita eurozone" predviđenog za 18. listopada u Bruxellesu. Sastanak je održan u puno lakšem ozračju nakon što je Njemačka u četvrtak ratificirala jačanje Europskog fonda za financijsku stabilnost, ocjenjuje se. Papandreu bi potom trebao otputovati u Pariz te se susresti s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem kako bi s njim raspravio o stanju u kojem se trenutno nalazi Grčka, objavio je ured francuskog predsjednika.
WASHINGTON/ZAGREB - Ministarstvo obrane Jemena objavilo je u petak da je ubijen Anvar al-Avlaki, radikalni islamski propovjednik za kojeg se vjeruje je čelnik Al Kaide Arapskog poluotoka (AQAP), objavile su američke TV mreže. Al-Avlaki, američki državljanin rođen u Novom Meksiku, koji je godinama bio imam džamije u Falls Churchu kraj Washingtona, povezan je s pokušajem bombaškog napada AQAP-a na američki putnički zrakoplov na letu za Detroit na Božić 2009. godine, i smatra se vođom te skupine, posljednjih godine jednog od najaktivnijih ogranaka Al Kaide, navode u izvješćima CBS News i CNN. Vjeruje se da je Al-Avlaki unovačio Umara Faruka Abdul Mutalaba, koji je pokušao izvesti taj napad s eksplozivom skrivenim u donjem rublju. Također ga se povezuje prošlogodišnjim pokušajem AQAP-a da transportnim zrakoplovima na adrese u SAD-u pošalje eksplozivne naprave skrivene u tonerima printera. Al-Avlaki dopisivao se s bojnikom Nidalom Hasanom, koji je ubio 13 američkih vojnika u bazi Fort Hood u Teksasu.