Poduzeća s poteškoćama u poslovanju na različite načine, produžujući rokove isplate, derogiraju sankcije koje pravni sustav predviđa za slučaj zakašnjelog podmirenja obveze. Nasuprot tomu, 13.500 radnika kojima se plaće isplaćuju neredovito ili se uopće ne isplaćuju ne mogu očekivati razumijevanje svojih vjerovnika kada zbog toga ne mogu podmiriti svoje obveze, stoji u pismu.
U slučaju ekstremne zaduženosti ne mogu računati ni na mogućnost proglašavanja stečaja, iako je Vlada na našu inicijativu još prije 20 mjeseci najavila donošenje zakona kojim bi se uveo institut stečaja fizičke osobe, upozorava HUS.
Zbog diskriminiranosti radnika neisplata plaća zaslužuje poseban i izdvojen tretman države. Uspostavom odgovarajućeg instrumentarija za isplatu plaća radnicima koji ne primaju plaću unutar postojećih organizacijakih kapaciteta državnih tijela i agencija, država bi pokazala da, kao što je Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom izašla u susret poduzećima, jednako tako brine i za svoje građane.
Mehanizam isplate plaće kroz jamstveni fond u biti je jednak reprogramiranju poreznih dugova, s razlikom da nije radnik više taj koji mora voditi pravnu bitku radi zarađene plaće, napominje HUS.
Tragom zaključaka Gospodarsko-socijalnog vijeća iz travnja da Porezna uprava, FINA i Regos uz pomoć banaka moraju omogućiti detekciju neredovite isplate redovnih primanja, HUS drži da mora postojati odgovornost države koja treba nadzirati i sankcionirati na jednak način sve nepravilnosti u poslovanju poduzeća, pa tako i neisplatu plaća, te bez iznimke osigurati radniku osnovno pravo - pravo na plaću.