Schmitt i Josipović: Spor oko INA-e i MOL-a riješti prema europskim normama (duža)
BUDIMPEŠTA, 29. rujna 2011. (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti broj HNA3852 objavljenoj pod naslovom "Schmitt i Josipović: spor oko INA-a i MOL-a riješiti prema europskim normama" u leadu isprave pogrešno napisan dan, te umjesto "srijeda" koriste "četvrtak.
Ispravljenu vijest objavljujemo u cjelosti:
BUDIMPEŠTA, 29. rujna 2011. (Hina) - Spor oko vlasništva nad INA-om mora se riješiti u skladu s europskim pravilima, a sumnju u korupciju prilikom privatizacije hrvatske naftne kompanije istražiti hrvatski i mađarski organi, suglasili su se u četvrtak u Budimpešti mađarski i hrvatski predsjednici Pal Schmitt i Ivo Josipović.
"Hrvatska vlada želi ograničiti omjer vlasništva i mi na to nemamo utjecaja, ali se takve odluke moraju donositi u skladu s europskim normama", rekao je Schmitt na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem, koji boravi u službenom posjetu Mađarskoj.
Odgovarajući na pitanje o suradnji INA-e i MOL-a Schmitt je rekao kako su "mađarski organi spremni sprovesti istragu o tome predmetu", odnosno o sumnjama da je uprava MOL-a podmitila bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, radi stjecanja upravljačkih prava u INA-i.
"Hrvatska neće poduzeti nešto što nije u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, a slučaj INA-e i MOL-a riješit će se onako kako to traže načela pravde i pravne države", istaknuo je Josipović.
Dodao je kako zadnje informacije govore da će se hrvatska vlada prije odluke o donošenju zakona o ograničenju vlasništva nad INA-om savjetovati s Bruxellesom.
"Imam povjerenja da će vlada postupiti u najboljoj vjeri u odnosu na INA-u i europsku budućnost", kazao je Josipović.
Hrvatski predsjednik pojasnio je kako je motiv vlade spriječiti da korupcija, ako se dokaže, trajno utječe na odnose u toj strateški važnoj tvrtki.
Najava hrvatske vlade da će ograničiti vlasništvo nad INA-om tako da nijedan dioničar, pa ni mađarski MOL, ne može imati više od 49 posto dionica bila je jedna od glavnih tema razgovora dvojica predsjednika i izaslanstava koji je trajao duže od najavljenog, oko sat i pol vremena. Josipović i Pal ipak su istaknuli kako taj slučaj neće utjecati na prijateljske odnose Hrvatske i Mađarske koji bi trebali dodatno ojačati ulaskom Hrvatske u EU iduće godine.
"Našim hrvatskim prijateljima čestitam na završetku pregovora. Priključenje Hrvatske EU-u važno je s aspekta sigurnosti cijele regije i jačanja interesa srednjoeuropskih zemalja", rekao je Schmitt i dodao da Budimpešta na Zagreb gleda kao na "susjeda, prijatelja i strateškog partnera".
I Josipović, koji je zahvalio Mađarskoj na potpori od osamostaljenja Hrvatske do završetka pristupnih pregovora, smatra da će Hrvatska i Mađarska biti važni elementi srednjoeuropske inicijative unutar EU-a, a bilateralna suradnja dobiti nove prilike i mogućnosti.
Dvojica predsjendika dogovorila su se i oko toga da Zagreb prenese iskustva nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, za što se kandidirala Mađarska te su poduprli zajedničke projekte u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi i ekologiji, poput rezervata biosfere Mura-Dunav-Drava.
Josipović i Schmitt, koji je bio gost na obilježavanju 20. obljetnice neovisnosti Hrvatske i s kojim se Josipović nedavno susreo na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, susrest će još jednom na svečanoj večeri u četvrtak navečer.
Hrvatski predsjednik u petak nastavlja dvodnevni službeni posjet Mađarskoj razgovorom s predsjednikom mađarskog parlamenta Laszlom Koverom i predstavnicima Hrvatske državne samouprave te posjetom hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i đačkom domu u Budimpešti.
Uredništvo Hine