Washington je zadnjih dana prozivao Pakistan da podržava tu skupinu, najmoćniju od triju pobunjeničkih frakcija koje se bore protiv američkih i snaga NATO-a u Afganistanu, na što je službeni Islamabad zaprijetio Amerikancima da će nastave li optužbama izgubiti pakistansko savezništvo u ratu protiv terorizma.
"Ne mislimo da stvari idu u tom smjeru", rekao je visoki vojni dužnosnik za agenciju AFP na pitanje hoće li pokrenuti ofenzivu.
Zapovjednik glavnog stožera pakistanske vojske, general Ašfak Kajani kojega promatrači drže najmoćnijim čovjekom Pakistana, u nedjelju je s najvišim zapovjednicima razgovarao o sigurnosnom stanju, piše tisak.
Zaključili su da neće pokrenuti ofenzivu u Sjevernom Vaziristanu, gdje Hakani, kako vjeruje Washington, ima svoje uproište, piše list Express Tribune pozivajući se na neimenovanog vojnog dužnosnika.
"Već smo prenijeli Washintonu da Pakistan ne može ići dalje od onoga što je već učinio", rekao je visoki dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan i dodaje da je pakistanska vojska prezauzeta borbom protiv talibana na vlastitu tlu, a da bi sada u ofenzivu protiv 10.000-15.000 boraca Hakanija, piše Reuters.
Odnosi dviju zemalja pogoršani su od američkog ubojstva Osame bin Ladena na pakistanskom tlu, a ulje na vatru dolio je napad na američko veleposlanstvo i sjedište NATO-a u Kabulu za što je Washington optužio Hakani.
Islamabad je odbacio američke optužbe da njihove obavještajne službe surađuju s Hakanijem, a javno mnijenje ogorčeno tvrdi da je Washington nezahvalan jer zanemaruje golem pakistanski doprinos u američkom ratu "protiv terorizma" početom nakon napada 11. rujna 2011.
U sukobima s teroristima ubijeno je 5.000 pakistanskih vojnika, ali i 30.000 civila.
"Svi znamo tko je stvorio Hakane, učinili su to Amerikanci u njihovu ratu protiv Sovjeta", navodi Sheraz Ahmed, trgovac elektroničkom opremom iz Multana.
Mrežu je osnovao Džalaludin Hakani, nekada jedan najboljih američkih prijatelja u regiji. Bio je legendarni zapovjednik mudžahedina koji je surađivao s Amerikancima 80-ih godina kako bi protjerao sovjetsku vojsku iz Afganistana, a posjetio je i Bijelu kuću u doba uprave Ronalda Reagana.