Snimke moždanih aktivnosti kod mršavih osoba kojima su prikazivane fotografije kalorične hrane pokazale su pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji služi kontroli impulsa poput nagona za hranom no kod pretilih osoba u istoj situaciji zamijećena je mala aktivnost u tom dijelu mozga.
"Mislim da mogu postojati biološki razlozi zbog kojih ljudi ne mogu kontrolirati potrebu za hranom", kaže Robert Sherwin s Medicinskog fakulteta na Yaleu koji je radio na istraživanju objavljenom u časopisu Klinička istraživanja.
To ispitivanje dio je nastojanja da se razumiju procesi u organizmu koji pridonose pretilosti od koje pati trećina odraslih Amerikanaca te gotovo 17 posto američke djece.
Istraživači s Yalea i Sveučilišta u južnoj Kaliforniji koristili su nuklearnu magnetsku rezonanciju kako bi utvrdili u kojim se dijelovima mozga pojavljuje pojačana aktivnost ovisno o tome promatraju li se fotografije kalorične hrane ili zdrave hrane poput voća i povrća te predmeta koji nemaju veze s hranom.
Istraživanje je obuhvatilo 14 zdravih osoba od kojih je devet bilo mršavo a pet pretilo. Oni su podvrgnuti pregledu gladni i dva sata nakon objeda.
Stručnjaci su uočili da su se uz niske razine šećera u krvi aktivirali dijelovi mozga koji su signalizirali potrebu za hranom a drugi dio mozga, koji normalno zatomljava signale za hranom, bio je 'tiši' što se posebno dobro vidjelo kod pretilih osoba i to prilikom prikazivanja kalorične hrane.
Uz normalnu razinu šećera u krvi mršave su osobe pokazale pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji zatomljuje signale za hranom i to je izazvalo smanjenje aktivnosti u dijelovima mozga odgovornima za slanje signala o potrebi za hranom.
"Taj centar kontrole ne funkcionira kod pretilih. On se kod njih ne aktivira", kazao je Sherwin ističući da su potrebna veća istraživanja kako bi potvrdila te nalaze.